II.
Odredbe
za
provođenje
Prostornog plana Nacionalnog parka "Brijuni"
1.
Opće
odredbe
► Članak 1
Prostornim planom
područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Brijuni (u daljnjem tekstu:
Prostorni plan NP Brijuni) određuje se koncepcija i uvjeti uređenja i korištenja
prostora te uvjeti zaštite posebnih vrijednosti prostora, koristeći naročito
najnovije spoznaje o zaštiti i korištenju prostora nastale u periodu od 1987. do
1999. godine. Prostorni plan NP Brijuni zamijenit će dosadašnji Prostorni plan
Nacionalnog parka "Brioni" i pripadajućeg dijela priobalnog pojasa, koji je
donesen Odlukom Sabora SR Hrvatske 1986.g. ("Narodne novine" br. 13 od 30.
ožujka 1987. - izrađen od strane Urbanističkog instituta Hrvatske iz
Zagrebu).
Prostorni plan NP
Brijuni temelji se na mjerodavnim Zakonima, posebnim propisima, odrednicama
Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske i Pravilniku o
unutarnjem redu u NP Brijuni.
Odredbama za provođenje
Prostornog plana NP Brijuni (u daljem tekstu: Odredbe) utvrđuje se koncept
zaštite i unapređenja prirodnih i kulturnih vrijednosti, organizacije i namjene
prostora, uvjeti i mjere za razgraničenje prostora, smještaj građevina, i
provedbu plana (kroz izradu stručnih podloga za lokacijske i građevinske
dozvole), te smjernice za uređenje istarskog obalnog područja (za Prostorni plan
županije Istarske i Prostorni plan uređenja općine
Fažana).
► Članak
2
Prostorni plan NP
Brijuni određuje i mogućnosti uređenja prostora nacionalnog parka putem
optimalnog usklađivanja komponente zaštite okoliša s komponentom razvoja u
prostoru, a zasniva se prvenstveno na rješavanju uočenih konfliktnih
pojava:
·
nedostatne zaštite kao i
nedovoljno precizne razvojne komponente u korištenju akvatorija Nacionalnog
parka,
·
redefinicije i provjere vrste
i kapaciteta turističkih smještajnih kapaciteta na Velikom
Brijunu,
·
nedostajuće ili
potkapacitirane svekolike infrastrukturne opremljenosti Nacionalnog
parka.
·
neriješene imovinsko-pravne
situacije prvenstveno u funkciji zatečenih i budućih fizičkih
struktura,
► Članak
3
Prostorni plan NP
Brijuni počiva na načelima zaštite kulturnih dobara, uz uvažavanje Zakona o
zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br.69/99) gdje su kulturna dobra
definirana kao značajni dio ukupnosti hrvatske kulturne baštine. Nacionalni park
"Brijuni" posjeduje kulturnu baštinu od interesa za Republiku Hrvatsku i ima
njezinu osobitu zaštitu.
Prostorni plan NP
Brijuni izrađen je sukladno sljedećim međunarodnim konvencijama, koje obvezuju
Republika Hrvatska i to:
·
Konvencija o
zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja I Protokol o sprečavanju onečišćenja
Sredozemnog mora potapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova i zrakoplova
("Narodne novine" - Međunarodni ugovori br. 12/93 i
17/98),
·
Konvencija o
sprečavanju zagađivanja mora izbacivanjem otpadaka ("Narodne novine" -
Međunarodni ugovori br. 3/95),
·
Konvencija
Ujedinjenih naroda o pravu mora ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori br.
11/95),
·
Konvencija
Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti ("Narodne novine" - Međunarodni
ugovori br. 1/6/96),
·
Okvirna
konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime ("Narodne novine" - Međunarodni
ugovori br. 2/96),
2.
Ciljevi i koncept zaštite
i uređenja prostora
► Članak
4
Polazeći od vrednovanja
prostora i osobitih vrijednosti obuhvaćenog područja, te uvažavajući prostorne
promjene uvjeta korištenja i povećanu dostupnost prostora posjetiteljima, ovim
Prostornim planom NP Brijuni afirmira se kategorija zaštite: Nacionalni park uz sve konzekvence
koje iz tog proizlaze osobito u zaštiti vrijednosti prostora i posjetiteljskom
turističkom korištenju. Prostornim planom NP "Brijuni" utvrđuju se opći ciljevi
zaštite i uređivanje prostora nacionalnog parka i to
naročito:
·
osnovnom funkcijom
nacionalnog parka smatra se očuvanje prirodnog okoliša i graditeljskog nasljeđa,
u izvornom i zatečenom obliku, te znanstveno-istraživačka, kulturna,
odgojno-obrazovna i turističko-rekreacijska funkcija,
·
jedinstven sustav opće
zaštite, očuvanja i unapređenja osnovnih funkcija nacionalnog
parka,
·
korištenje nacionalnog parka
svim kategorijama posjetilaca pod jednakim uvjetima (jednodnevnim izletnicima i
višednevnim stacionarnim turistima),
·
"ekološki kapacitet" morskih
i kopnenih prirodnih sustava, optimalni broj višednevnih i dnevnih posjetitelja
i način posjećivanja nacionalnog parka,
·
određuju se područja za
rekonstrukciju ili gradnju na način primjeren uvjetima zaštite i uređivanja
prostora nacionalnog parka,
·
utvrđuju se kapaciteti
prostora u odnosu na sadržajnu strukturu planirane turističko-ugostiteljske
ponude,
·
određuju se etape
ostvarivanja plana u cilju zaštite nacionalnog parka i predlažu nužne
prioritetne mjere za provedbu,
·
predlažu se programske
smjernice uređenja i zaštite prostora priobalnog mjesta Fažana za nužne sadržaje
u funkciji NP Brijuni, koji moraju biti smješteni na kopnu izvan prostora
nacionalnog parka.
► Članak
5
Sve oblike razgledavanja
treba razvijati kao dio temeljne ponude Nacionalnog parka sa svrhom unaprjeđenja
odnosa posjetitelja prema okolišu. Stoga upoznavanje s vrijednostima nacionalnog
parka mora biti osmišljeno tako da potiče na promišljanje o potrebi i smislu
očuvanja okoliša općenito. Na tim osnovama treba osmisliti sadržajno
obogaćivanje ponude uvođenjem tematskih itinerera, a u širi razvojni i
funkcionalni sustav uključiti Fažanu
(i Pulu), kao polazna mjesta s prihvatnim i ostalim pratećim sadržajima koji
su vezani za NP Brijuni, ali koji ne mogu biti u prostornom obuhvatu parka.
► Članak
6
Sukladno s naprijed
navedenim, utvrđuju se glavni ciljevi i temeljna načela zaštite i uređenja
prostora Nacionalnog parka "Brijuni" (NP):
·
maksimalno afirmirati
kategoriju zaštite "nacionalni park" kojeg čini sustav temeljen na
prirodnim vrijednostima i djelovanju čovjeka kroz
povijest,
·
zaštitu provoditi na cijeloj
površini parka pa tako i u zonama posebnih
uvjeta korištenja i to na temelju utvrđene valorizacije prirodne i graditeljske
baštine,
·
uvjete korištenja prostora
odrediti na temelju stupnjevane zaštite, s propozicijama za određene
dozvoljene intervencije u prostoru osnovnih kategorija zaštite i
korištenja,
·
zaštita okoliša mora biti
integralna sastavnica uređenja i korištenja prostora, kako u izradi dokumenata prostornog uređenja
tako i u sustavu gospodarenja prostorom,
·
sve oblike razgledavanja
NP
razvijati kao temeljni dio ponude sa svrhom unaprjeđenja odnosa posjetitelja
prema zaštićenom prostoru i boljeg upoznavanja sa svim
vrijednostima,
·
povećati prostor
posjećivanja na prostore donedavno
nepristupaćne posjetiteljima i
primjereno obogatiti posjetiteljsko-izletničku komponentu,
·
uključiti prostore otočja i
akvatorij u širi i specifični posjetiteljski turizam vezan na posebne
atraktivnosti i programe (kultura, obilazak sustava
tvrđave, rekreacija, edukacija, znanost, istraživanje,
zdravstvo),
·
sadašnja raznolikost oblika
korištenja prostora i sadržaja (rezidencijalna
zona i zona posebne namjene - koje su u procesu promjena uvjeta korištenja),
uvažava se kao specifičnost ovog NP na temelju koje treba unaprijediti
atraktivnost parka, a dio neprimjerenih sadržaja postupno
isključiti,
·
uspostaviti novu kvalitetnu i
prostoru primjerenu turističku koncepciju i tome odgovarajuće
upravljanje u skladu s uvjetima zaštite i korištenja prostora, utemeljeno na
cjelovitom prostorno-funkcionalnom konceptu,
·
uvjete korištenja odrediti na
temelju stupnjevane zaštite s propozicijama za određene
dozvoljene intervencije u prostoru osnovnih kategorija zaštite i
korištenja,
·
sve potrebe razvitka treba
zadovoljiti prvenstveno u postojećim građevinama, a iznimno vršiti proširenja
ili novogradnje u sklopu rekonstrukcija postojećih građevina, te računati na
unutarnju funkcionalnu reorganizaciju i premještanje nekih sadržaja u druge
građevine. Postojeće fortifikacijske građevine mogu se revitalizirati novim
sadržajima uvažavajući pravila konzervatorske struke u suradnji s nadležnim
Ministarstvom, a sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih
dobara,
·
razvitak stacionarnog turizma
visoke kategorije planirati i organizirati u središnjoj zoni V. Brijuna (kao
glavnom uslužno-receptivnom mjestu) prvenstveno u okviru već formiranih
građevinskih struktura sveukupno do 400 smještajnih jedinica s najviše 800
kreveta, te razvijati mrežu manjih uslužnih sadržaja koji prate program
posjećivanja na ostalim lokalitetima-otocima,
·
smještajne kapacitete
stacionarnog turizma dimenzionirati premjereno prihvatljivom opterećenju
prostora, a u slučaju konflikta s
ostalim oblicima posjetiteljskog turizma dati prednost dnevnom izletničkom tipu,
te u tom smislu prostorno i funkcionalno prilagoditi organizaciju posjećivanja,
·
prostor bivše rezidencijalne
zone određuje su kao zona
rezidencijalnog turizma sa smještajnom ponudom najviše kategorije, a vrijedni
pejzažni prostori na Velikom Brijunu su dostupni za posjećivanje, pod posebnim
uvjetima.
·
prostore razvoja standardnog stacionarnog turizma odijeliti
od prostora rezidencijalnog turizma
najviše kategorije, posebnim i
nužnim uvjetima korištenja i to provesti usklađeno s nadležnim državnim
tijelima.
·
prostor bivše zona posebne
namjene na poluotoku Peneda
određuje se za zonu posebne
turističke ponude, u kojoj su i sadržaji u funkciji zaštite i kontrole morskog i
kopnenog prostora NP, a graditeljski sklopovi austrougarskih utvrda uključuju se
u posjetiteljske programe.
·
infrastrukturne sustave
planirati primjereno značajkama prostora i pri tom istražiti rješenja
temeljena na lokalnim uvjetima, manjim jedinicama za pojedine otoke i
funkcionalne grupe a samo najnužnije sustave planirati kao jedinstvenu mrežu. U
prvoj fazi izvršiti nužne intervencije na postojećim mrežama i građevinama radi
saniranja dotrajalosti i kritičnih točaka-dionica (prvenstveno na segmente od
direktnog utjecaja na okoliš kao što su odvodnja otpadnih voda, promet -
ograničenja vožnje motornim vozilima i dobra organiziranost i sigurnost
pomorskog prometa, zbrinjavanje otpada - odvoz i deponiranje isključivo na
kopnu),
·
otocima Sv.Jerolim i Kozada
dati sve mogućnosti razvoja za rekreacijsko posjećivanje za stanovnike priobalja i
šire regije, i to otvorenijeg tipa, uz nužnu nazočnost nadzora Javne ustanove NP
"Brijuni",
·
posjetiteljski nautički
turizam ograničiti (dozvolama) na postojeću
luku Velog Brijuna (samo izvan glavne posjetiteljske sezone), a na ostalim
pristanišnim lokalitetima (Mali Brijun, Sv.Jerolim, Kozada) omogućiti
prvenstveno pristup plovila organiziranog prijevoza posjetitelja od JU NP
"Brijuni" ili drugih tvrtki s koncesijskim pravima,
·
naselje Fažanu
(i
grad Pulu) uključiti u širi razvojni i
funkcionalni sustav kao polazno mjesto sa sadržajima koji su vezani za park
te planirati proširenje prijemnih kapaciteta u Fažani (nova lokacija
parkirališta), posjetiteljske ture organizirati već na kopnu te tako
kontrolirati vršna opterećenja,
·
na kopnenom obalno dijelu
Istre (u naseljima Fažana i
Peroj) treba prvenstveno planirati nužnu
gradnju komplementarnih hotelskih kapaciteta, receptivnih prometnih i drugih
punktova, nautičkih luka i privezišta i ostalo, kako bi područje NP Brijuni bilo
prije svega mjesto izletničkog posjećivanja i razgledavanja krajobraznih,
geomorfoloških, paleontoloških, šumsko-vegetacijskih i kulturno-spomeničkih
vrijednosti.
3.
Uvjeti razgraničenja
prostora prema obilježju, korištenju i namjeni
3.1.
Cjelokupni prostor NP
Brijuni
► Članak
7
Zoniranje prema
osnovnim uvjetima korištenja prostora
temelji se na stupnjevanoj zaštiti
(zone stroge i usmjerene zaštite, zona građevina i koncentracije funkcija,
zone posebnih uvjeta korištenje), te funkcionalnim sustavima koji se u pravilu
uklapaju - prilagođavaju osnovnoj fizionomiji i namjeni prostornih cjelina.
U svrhu stupnjevane
zaštite uspostavlja se podjela prostora nacionalnog parka na osnovne prostorne
cjeline:
·
Kultivirani i prirodni
dijelovi parka u kojima se zadržavaju
temeljne značajke prirodne i kulturne baštine, uključujući i akvatorij (dio zabranjen i
dio dozvoljen za plovidbu, zaštićeno podmorje, posebni rezervati u moru, posebni
uvjeti ronjenja), te omogućava smještaj manjih uslužnih funkcija u svrhu
posjećivanja u
postojećim
objektima.
·
Zona izgradnje-građevinsko
područje: središnja zona Velikog
Brijuna, prihvatni prostor na Malom Brijunu s kompleksom zgrada na
sjeverozapadnom dijelu otoka i uslužni kompleks na Sv.Jerolim u.
·
Područja posebne namjene za
rezidencijalnu turističku ponudu i sustav zaštite NP: rezidencijalna turistička
ponuda i prateći zaštitni sustav NP koristit će dosadašnju rezidencijalnu zonu
na Velikom Brijunu i otoke Vangu (Krasnicu) i Madonu (Pusti) s tim da zona na
poluotoku Peneda sadržava posebnu namjenu za nužan prateći sustav u službi
kontrole i zaštite nacionalnog parka. Utvrđuje se i zona zabrane ili ograničene plovidbe na
djelu akvatorija morskog rezervata.
Kapaciteti smještaja
u zonama posebnog interesa za Državu (rezidencijalna i posebna ponuda)
isključuju se iz planiranih veličina turističke ponude, ali se uzimaju u bilance
kao dio funkcionalnog (osobito infrastrukturnog) sustava.
Na prostoru
Nacionalnog parka isključuje se mogućnost stanovanja i stambene izgradnje, kao i
izgradnje drugih privrednih objekata.
Unutar površina-zona
određenih prema osnovnim uvjetima korištenja i zaštite, ugrađuju se funkcionalni
sustavi (lokaliteti i mreže) koji se podređuju osnovnoj namjeni zone i režimu
zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti određenih za tu
zonu.
► Članak
8
Unaprjeđenje
turističke komponente temelji se na razvijanju posjetiteljskog sustava u
prostornom i ponudbenom smislu, a kojeg čine glavna turistička intenzivnije
posjećena područja: Mali Brijun -
Središnja zona Velikog Brijuna - otok Sv.Jerolim. Na toj koridoru-liniji
osnažit će se turistička ponuda i uspostaviti kontinuitet kretanja (internog
posjetiteljskog prometa) s ulascima u posebne zone formirane oko ključnih
atrakcija (tvrđave, arheološki i kulturno povijesni lokaliteti, mjesta
specifičnih aktivnosti i ponude te plaže i slobodni rekreacijski prostori) i uz
glavne pravce kretanja posjetitelja. Posjećivanje treba organizirati tako da se
različitim sredstvima i različitim uslugama obuhvate otoci, akvatorij i pojedini
atraktivni lokaliteti i to organizirano, na način koji odgovara značajkama
prostora i vrsti posjećivanja ili boravka.
Glavni ulaz za
organizirano posjećivanje NP Brijuni određen je u luci Veliki Brijun i privezištu Mali Brijun (uvala Sv. Mikula) s distribucijom plovila prema Programu posjećivanja kojeg treba
temeljem ovog Plana izraditi Uprava NP. U tu svrhu ispitat će se optimalni
oblici internog prometa posjetitelja kojim bi se uspostavila linija kretanja
Veliki Brijun - Mali Brijun plovilima NP (uključujući rješenje kratkog sezonskog
prijelaza plovilom, s pristana pored Tisnaca u uvalu Sv.Mikula). Za posebne
programe posjećivanja planirano je urediti-proširiti pristan uz Mletački
kaštel.
► Članak
9
Utvrđuje se temeljna
organizacija prostora u odnosu na sustav posjećivanja:
·
Izletnički turizam-
razgledavanje: - kretanje dnevnih
posjetitelja organizira se programima koji obuhvaćaju usluge u pojedinačnim
građevinama, manifestacije, obilazak i razgledavanje lokaliteta kroz sustav
okupljališta, staza i pomorskih linija, polazeći od središnjeg receptivnog
prostora na Velikom Brijunu (glavna luka i Mletački kaštel) ili Malom Brijunu, a
uključujući i druge otoke s prihvatnim lokacijama.
·
Stacionarni turizam na Velikom Brijunu, je u
središnjoj zoni uz optimalno povećanje kapaciteta do 400 smještajnih jedinica -
ključeva ili oko 800 kreveta) visoke kategorije, s povećanjem ponude i
kvalitetnih sadržaja, te poboljšanje usluge u postojećoj luci. Planira se
mogućnost za uređenje manjih smještajnih kapaciteta i na otoku Sv.Jerolim .
·
Rezidencijalna ponuda
obuhvaća sustav korištenja
građevina i prostora (vile i pripadajuće parkovne površine) kao najkvalitetnijeg
oblika turističke ponude NP Brijuni.
·
Sustav održavanja i
servisiranja obuhvaća građevine i servisne puteve
dostave i intervencija, infrastrukturne sustave (cjelovite i pojedinačne za
funkcionalne skupine-otoke).
Unutarnja ponudbena
struktura svake od ovih prostorno funkcionalnih cjelina treba se organizirati
uspostavljanjem različitih sadržaja i aktivnosti koje bi činile temelj
turističke motivacije.
► Članak
10
Mogućnosti obogaćenja
sadržaja i osobitih atraktivnosti NP Brijuni:
·
Uzgoj i čuvanje regionalnih
kultura (rekultivacija sadašnjih
rasadnika s vrstama istarskog podneblja, osim onog u gospodarskoj
zoni).
·
Posebni klupski centri
(golf igralište proširiti i
na prostor današnjeg safarija, golf klub u prostorijama Mletačkog kaštela s
uključenjem hotela Franina i Jurina).
·
Osnaženi konjički centar
(tako da zajedno s golfom
čini komplementarnu cjelinu).
·
Stručno-znanstveni i
edukativni programi (centar za istraživanje
mora, ekološki centar za mladež i slično - Mali Brijun).
·
Program obilaska i
proučavanja fortifikacija s pratećim
manifestacijama.
·
Program obilaska i
proučavanja sustava starih kamenoloma.
·
Podmorske aktivnosti i
itinereri (arheologija, razgledavanja,
snimanja i drugo).
·
Muzeji i izložbe
(prvenstveno u tvrđavi
Tegetthoff i Brion Minor).
·
Priredbe i
manifestacije zabavnog i kulturnog
sadržaja (otvoreno gledalište u tvrđavi na Malom Brijunu, na Sv.Jerolim u i ljetna pozornica na Velikom
Brijunu)
·
Posebni zdravstveni
program visokog standarda u sustavu
hotela.
·
Kongresni
turizam.
·
Sport i rekreacija na kopnu i
u moru (kupanje, golf, tenis,
jahanje i drugo).
Ovi sadržaji se
prostorno i funkcionalno organiziraju prema specifičnostima djelovanja i
specifičnostima prostora na kom su smješteni, ali svi zajedno (uključivši i
stacionarni turizam) čine integralnu, prepoznatljivu ponudu NP Brijuna. Na
tvrđavi Tegetthoff zadržava se dio potreban za posebne namjene (vrh tvrđave), a
veći dio građevine uključuje se u turističku funkciju (muzej i izložbeni prostor
te druge usluge). Safari park i ZOO treba izmjestiti s otoka u prostor Istre, a
prostor arboretuma rekultivirati.
► Članak
11
Sustav prometa dijeli
se na eksterni (plovila) i interni (plovila i vozila NP za posjetitelje i
osoblje NP Brijuni). Naglašava se otočki karakter parka u kojem ravnopravno
učestvuje kopneni i akvatorijalni dio te tome primjereni oblici kretanja
korištenjem plovila. Posjetiteljski dio zavisi od organizacije itinerera i
programa u kojem pomorski dio ima posebno važnu ulogu.
Mjesto Fažana
određeno je kao glavni receptivni ulaz u NP Brijuni (polazišta
plovilima za NP su još u Puli i zapadnoistarskim gradovima) i preuzima značajne
proširene funkcije koje će utjecati na kvalitetniju sadržajnu strukturu mjesta i
značajnije uključivanje u sveukupnu turističku ponudu. Ovakva pozicija mjesta
Fažana zahtjeva određenu reviziju dosadašnjih prostornih planova i usmjerenja
razvoja, uz revitalizaciju i uključivanje njegove povijesne jezgre, kao i
preuređenje i dogradnju turističko-lučkog prihvatnog
kompleksa.
Kopneni prostor NP
Brijuni je u pravilu pješačka zona i na toj je osnovi organiziran i cijeli
prometni sustav na otočju. Pored linija brijunskog izletničko panoramskog
"vlaka" i drugih vrsta vozila za manje posjetiteljske skupine, iznimno je
dozvoljen i promet vozila za posebne namjene (opskrbu, vatrogasnim,
zdravstvenim, i komunalno-servisnim vozilima i slično).
Na prostoru Velikog
Brijuna sustavom prometa i programima posjećivanja funkcionalno se odvaja
stacionarni turizam (višednevni posjetitelji) i koncentrira u dijelovima
postojeće i razvojno-planirane središnje zone, kao i na dva izdvojena lokaliteta
s vilama i obiteljskim apartmanima, od višestruko brojnijeg izletničkog turizma
(poludnevnih i jednodnevnih posjetitelja).
Izletnički se turizam
na Velikom Brijunu prihvaća na posebno organiziranom i opremljenom prostoru prihvatnog centra u glavnoj luci i na
lokaciji Mletački kaštel (u "špici" posjetiteljske sezone) te na Malom Brijunu,
odakle se organiziranim stručnim vodstvom upućuju brijunskim panoramskim
"vlakom" i drugim vozilima izletničke grupe na programirana
razgledavanja.
Korisnicima dnevnog
izletničkog turizma (prema Pravilniku o unutarnjem redu u NP) se ne omogućava
slobodno-individualno kretanje na prostoru NP Brijuni osim u određenim zonama,
dok su stacionirani posjetitelji-gosti slobodni u korištenju
sportsko-rekreacijskih površina i atraktivnih lokaliteta, korištenju pješačkih
prometnica, vožnjama biciklima, elektromobilima, posebnim panoramskim
izletničkim brodovima i kočijama.
► Članak
12
Posjetitelji ulaze u
NP Brijune na mjestima koja su određena kao ulazi. S kopnene strane to je
novouređena luka u mjestu Fažana, a morskim putem preko privezišta središnje
luke na Velikom Brijunu. Osim središnjeg pristupnog i receptivnog mjesta u
glavnoj luci na Velikom Brijunu treba primjereno urediti i ostala pristupna
mjesta:
·
pristan i privez uz Mletački
kaštel na Velikom Brijunu za servis
(teretna plovila) i posebne programe posjećivanja,
·
pristan i privez u uvali
Sv.Mikula na Malom Brijunu kao prijemno mjesto i
polazište za obilazak parka i
pristan uz torpednu stanicu ispod
tvrđave Brion Minor,
·
pristaništa na otocima
Sv.Jerolim i Kozada za potrebe prijevoza dnevnih
izletnika i kupača
Posjetiteljski ulazak
i obilazak morem NP Brijuni, u pravilu se obavlja plovilima Javne ustanove NP
ili plovilima drugih vlasnika vezanih koncesijskim ugovorom s JU-NP Brijuni.
Prolaz Tisnacem (između Velikog i Malog Brijuna) pruža ograničene mogućnosti
plovidbe zbog plitkog mora (2,0-2,5 m dubine). Za organizirano kretanje
posjetitelja akvatorijem NP koristit će se morski prolaz između Velikog i Malog
Brijuna. Zbog racionalnosti plovidbe (skraćenja plovnog puta), Pravilnikom o
unutarnjem redu, regulirat će se da ovaj prolaz služi ribarima iz mjesta Fažana
za odlazak do ribolovnih područja zapadno od NP Brijuni.
Glavni prilaz sa
sjevero-zapadne strane uvali Sv. Mikula je za plovila izletnika iz turističkih
mjesta zapadne Istre. Radi olakšanog kretanja posjetitelja na glavnoj
posjetiteljskoj liniji i kontroliranog dolaska na Mali Brijun (tvrđava Brion
Minor i dr.) treba ostvariti kvalitetan prijevoz odgovarajućim plovilom s
Velikog Brijuna na Mali Brijun. Pravilnikom o unutarnjem redu u plovidbenu
funkciju bi se uključio i pristan u uvali Kozlac s ciljem produženja glavne
posjetiteljske linije prigodom obilaska NP i to na relaciji Veliki Brijun -
Sv.Jerolim.
► Članak
13
Uzgoj divljači uz
kontrolu brojnosti u smislu održavanja stabilnosti eko-sistema, uzgoj cvijeća,
voća i povrća u posebnim zonama, uzgoj šumskog rasadnog materijala,
tradicionalne su aktivnosti koje povećavaju atraktivnost parka i obogaćuju
turističku ponudu, pa se i dalje zadržavaju i razvijaju.
► Članak
14
Razvoj ostale
potrebne smještajne turističke ponude (više vrsta kategorija hotela i drugih
objekata za različite skupine posjetitelja) i drugih nužnih sadržaja
(ugostiteljskih i za prihvat autobusa i osobnih vozila) u širem prostoru NP
Brijuni usmjerava se na priobalni kopneni prostor općine Fažana.
Budući da je
pripadajući priobalni prostor već sada znatno angažiram različitim izgradnjama i
planiranim programima razvoja, ovim Prostornim planom NP Brijuna obvezuje se
Istarska županija da kroz Prostorni plan Istarske županije (čije donošenje je u
tijeku), kroz izmjene i dopune postojećih programa te kroz izradu novih
prostornih planova jedinica lokalne samouprave, osigura u obalnom prostoru
općine Fažana prostor za glavne prihvatne sadržaje u funkciji NP Brijuni. To su
prije svega ugostiteljski i informacijski sadržaji, servisne usluge, uređena i
čuvana parkirališta za autobuse i osobna vozila posjetitelja i turistički
smještajni kapaciteti.
3.2.
Prostor otoka Velikog
Brijuna
► Članak
15
Prostor Velikog
Brijuna, s oko 560 ha, je temeljno kopneno područje NP Brijuni koje obilježavaju
prirodne i kultivirane šume, prirodni zaštićeni prostori, parkovne površine,
travnjaci i prirodne ili uređene obale, središnja zona (kao građevna zona), zona
rezidencijalne turističke ponude, zona za službe zaštite NP, te pojedinačni
lokaliteti posebnih uslužnih i servisnih sadržaja.
► Članak
16
Središnja zona Velikog
Brijuna veličine oko 16 ha predstavlja sada, a ostaje
će i nadalje glavni prostor za stacionarni turizam, prometno-distributivno
središte i glavna uslužna zona za prijem posjetitelja-izletnika. U središnjoj
zoni danas ima 20 građevina s oko 39 000 m2 korisnog prostora i 278 turistički
korištenih kreveta (u 142 smještajne jedinice u hotelima (Neptun i Karmen) ima
245 kreveta a u 7 smještajnih jedinica u 5 vila (Primorka, Dubravka, Lovorka,
Fažanka i Magnolija) još 33 kreveta. U objektu "Jurina" ima još 67 dvokrevetnih
soba s oko 130 kreveta (a objekt "Franina " ima nužne zajedničke sadržaje). Sveukupno u središnjoj zoni i zoni 3
vile (uvala Kozlac) danas ima 216 smještajnih jedinica ("ključeva") s oko 412 kreveta. Planom je predviđeno kroz graditeljske
zahvate (rekonstrukcija, dogradnja ili nužna novogradnja) u središnjoj zoni urediti do najviše 400 smještajnih
jedinica ("ključeva") s najviše 800 kreveta tj. planirano je, kao gornja
moguća granica, udvostručenje turističkih smještajnih kapaciteta za višednevne
posjetitelje NP Brijuni.
Uređenje i korištenje
središnje zone provodit će se na temelju Stručnih podloga za lokacijsku dozvolu,
koje treba temeljiti na konzervatorskoj podlozi s propozicijama za intervencije.
Osnovne smjernice:
·
razinu ponude treba uskladiti
s visokom vrijednošću prostora u kojem se
nalaze;
·
profiliranje i/ili
specifičnost hotelske usluge prvenstveno razvijati u skladu s značenjem i fizionomijom Nacionalnog
parka (turizam i usluge visoke
kategorije).
Stručna podloga mora
biti utvrđena od strane stručnog tijela Vlade Republike Hrvatske. Stručnu
podlogu trebalo bi (optimalno je) izraditi za cijelu središnju zonu, a ako to
nije moguće (zbog uvjeta koncesije), po pojedinim građevnim sklopovima (za
građevne parcele nekog od šest graditeljskih kompleksa).
► Članak
17
Organizacija prostora
Središnje zone - Svi planirani sadržaji
ostvarili bi se u sklopu formiranih cjelina. Pri tom će proširenje građevinskog
prostora zauzet će manje površine od povijesne matrice (evidentiranih tlocrta
nekadašnjih građevina) radi očuvanja kasnije formiranih vrijednih parkovnih
površina. - Obalni potez središnje zone proteže se u dužini od 1200 m s
akvatorijem glavne luke koja ima površinu od 5,5 ha.
Konsolidacija prostora i
funkcija temelji se na slijedećim prostorno funkcionalnim
cjelinama:
·
Obalni
potez: atraktivna riva obogaćena
sadržajima, hoteli Neptun, Istra, Karmen i mogući novi hotel visoke kategorije
koji bi se realizirao u sklopu rekonstrukcije sadašnjeg gospodarskog centra sa-
svim dodatnim sadržajima. U hotelu Neptun treba osnažiti sadržaje vezane za
kongresni centar s predvidivom temeljitom rekonstrukcijom i djelom dogradnje u
funkciji posebnog zdravstvenog programa. Vila Zagorka može se uključiti u
sustavu ponude hotela. Hotel Karmen potrebno je obogatiti s dogradnjom
nedostajućih sadržaja i uklapanjem u sadržajnu ponudu dva postojeća objekta
(sadašnji muzej-fotoizložba i vila Marica).
·
Prostor posebnih
sadržaja: cjelina vezana na golf
teren, jahting i druge srodne sadržaje (uključuje Mletački kaštel i hotele
Jurina i Franina).
·
Prihvatni, receptivni punkt i
distribucija posjetitelja: centralni sklop usluga
posjetiteljskom dijelu (prenamjena i uređenje nekih vila). Predlaže se pomak
koncentracije funkcija i polazišta turističkog vlaka u dubinu prostora (prema
gospodarskoj zoni) i oslobađanje obale za atraktivnije uređenje i prijem
gostiju.
·
Gospodarska zona s pogonskim
funkcijama: zonu i funkcije treba
kompletno reorganizirati i prostorno definirati prvenstveno na prostoru prema
rasadniku, a dio funkcija nužno treba izmjestiti i locirati u naselju
Fažani.
·
Luka: organizirani brodski
prijevoz posjetitelja, čarter linije, službene potrebe i dio za privez jahti.
Sekundarni prilaz je mol kod Mletački kaštela.
·
Tvrđava
Tegetthoff se uključuje u širu
sadržajnu cjelinu središnje zone s
izložbeno-muzejskim i ugostiteljsko-zabavnim sadržajima (radi usklađenje
s potrebama posebne namjene moguće je dograditi primjereno oblikovanu izvidnu
točku).
·
U širi sustav ulaze i uređene
plaže s potrebom rekonstrukcije i
primjerenijeg uređenja.
► Članak
18
Pregled građevina i
funkcionalnih cjelina središnje zone
(*oznaka za moguće
nove sadržaje - nove površine). Temeljem generalnih programskih smjernica
utvrđuju se smjernice za grupu građevina-funkcionalne i prostorne cjeline.
Građevinsko područje označava površinu postojećih građevina i pripadajući
prostor oko građevina s mogućom dogradnjom na temelju stručnih podloga i prema
posebnim uvjetima Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša i Ministarstva
kulture - Uprave za zaštitu graditeljske baštine.
A. Kompleks hotela
Neptun-Istra
1. Hotel Neptun-
2. Hotel Istra
3. Bazen
3a Zdravstveni
turizam
4. Čamčarnica (kuća za
barke)
Kompleks obuhvaća
prostor veličine oko 1,70 ha i 15 000 m2 postojećeg zatvorenog
prostora. Moguće intervencije su prioritetno na adaptacijama u sklopu postojećih
gabarita i proširenje-dogradnja postojećih građevina, obogaćenje ponude posebnim
zdravstvenim programima, rekonstrukcija zatvorenog bazena, organiziranje
posebnih ugostiteljsko-zabavnih sadržaja u objektu čamčarnice te značajnija
rekonstrukcija sadašnjeg platoa za prijem jednodnevnih posjetitelja (prostor uz
hotel Istra).
Optimalnom lokacijom
za moguću zdravstvenu ustanovu visoke i specifične razine usluga ocjenjuje se
prostor u sklopu središnje zone Velikog Brijuna. Moguća izgradnja takvog
sadržaja predlaže se uz hotel Neptun kao dogradnja u sklopu potrebne rekonstrukcije zatvorenog
bazena kao jedinstvene funkcionalno-arhitektonske cjeline. Hotel Neptun bi se
mogao koristiti za smještaj korisnika usluga takve zdravstvene institucije.
Prostor između izgrađene kongresne dvorane i predložene zdravstvene institucije
oplemenio bi se formiranjem pješačke šetnice s određenim sadržajima kako bi se
hotel funkcionalno, sadržajno i oblikovno zaokružio.
Potrebne
površine zdravstvenog sadržaja
ocjenjuju se do 1600 m2. Tlocrtna površina moguće dogradnje iznosi
maksimalno 30 % od tlocrtne površine postojećih objekata.
B. Kompleks hotela
Karmen
5. Hotel Karmen
6. Muzej
(fotoizložba)
7. Vila Marica (nekada
Pava)
Tri građevine
predstavljaju moguću funkcionalnu cjelinu na površini od 1,40 ha s oko 7 500
m2 zatvorenog prostora s mogućnošću manjih intervencija (dogradnje
hotela) i uključivanja ostale dvije građevine u hotelsku ponudu (izmještanje
muzejskog sadržaja i prenamjena za smještajne, zabavne i druge uslužne
sadržaje). Tlocrtna površina moguće dogradnje iznosi maksimalno 20 % od tlocrtne
površine postojećih objekata.
C. Novi hotelski sklop
(sada gospodarski
sklop)
8. Ugostiteljsko-zabavni i
rekreacijski sadržaji
8a Novi hotel (kao mogućnost i nužnost
rekonstrukcije
i dogradnje gospodarskog centra)
9. Vila Perojka
10. Vila
Fažanka
Moguća je i nužna
kompleksna rekonstrukcija i prenamjena današnjeg gospodarskog sklopa na površini
građevne zone od 1,70 ha s 7000 m2 zatvorenog prostora uz mogućnost
interpolirane dogradnje kao novi hotelski sklop koji uključuje i dopunske
sadržaje u prostorima sadašnjeg
gospodarskog dijela (*8) te mogućnost uključenja obalnih vila u ponudu s
dodatnih 800 m2 ili eventualno rušenja (zavisno o koncepciji novog
hotelskog sklopa kao i ostvarenja primjerene ekspozicije prema obali). Tlocrtna
površina moguće dogradnje iznosi maksimalno 100 % od tlocrtne površine
postojećih objekata (nova gradnja unutar postojeće građevne
linije).
D. Kompleks posebnih
sadržaja
11. Mletački
kaštel
12. Hotel Jurina
13. Hotel
Franina
Tri građevine čine cjelinu s
površinom zone od 1,80 ha, i oko 6000 m2 zatvorenog prostora predvidivo za sklop
posebnih sadržaja vezanih uz golf (Mletački kaštel-klub, smještaj u
rekonstruiranim hotelima). Tlocrtna površina moguće dogradnje iznosi maksimalno
80% od tlocrtne površine postojećih objekata.
E. Izletnička prihvatno
raspodjelna zona
14. Kompleks srednjovjekovne
kule
(kula donžon i ljetnikovac - ugostiteljstvo)
15. Vila
Magnolija
16. Etnografski
muzej
17. Vila
Zagorka
18. Glavna stanica
izletničkog vlaka i ljetna pozornica
kao
prostor s osnovnim informacijama o NP.
Zona se formira kao
zaokružen ambijent zadržavanja i usluga izletnicima. Pretežita funkcija: uslužni
kompleks za izletnike površine oko 1,70 ha. (Crkve: Sv.German i Sv.
Rok)
F. Upravno-servisna i
gospodarska zona
19. Vila
Borika,
20. Administrativna zgrada
-vila,
21. Komunalni objekti i
servisi,
22. Prostor nekadašnjeg
zoološkog vrta,
23. Zimski vrt (VR-1
oranžarij i VR-2 rasadnik)
Funkcija kompleksa s
površinom od 1,30 ha: glavni upravni, pogonski i servisni sadržaji koji nužno
moraju ostati na otoku (dio funkcija smjestiti u Fažani). Prostor nekadašnjeg
ZOO-a koristiti za zabavno-ugostiteljske i rekreacijske sadržaje kao i u
funkciji rekreacijskog jahanja (eventualno zasipavanja nekih nastambi i uređenje
prostora za kočije i sl.). Tlocrtna površina moguće dogradnje iznosi maksimalno
10 % od tlocrtne površine postojećih objekata.
G. Glavna luka s uređenom
obalom i pristaništima
Glavna prihvatna-ulazna luka
u središnjoj zoni Velikog Brijuna, površine oko 5,50 ha zaštićenog akvatorija i
oko 800 m uređene obale, namijenjena je pristajanju posjetiteljskih brodova
JU-NP Brijuni, brodova organiziranog koncesijskog čarter prijevoza, za privez
manjeg-ograničenog broja većih nautičkih plovila i drugih plovila (sukladno
Pravilniku o unutarnjem redu i određenjima sezonskog korištenja prostora i
plovidbenom redu).
Moguća je rekonstrukcija
pristana uz Mletački kaštel u funkciji povećanja prihvatnih kapaciteta i bolje
organizacije priveza svih vrsta posjetiteljskih plovila. Ovaj pristan ima zadaću
da u ljetnim posjetiteljskim "špicama" rastereti glavnu luku, jer bi s njega bio
organiziran odlazak posjetiteljskih grupa brodovima do Fažane i prema drugim
turističkim mjestima. Ovaj pristan će služiti i za promet teretnih vozila
(trajekt u funkciji NP). Na potezu obale od hotela Karmen do Mletačkog kaštela
planirano je uređenje plaže i parkovnog prostora.
► Članak
19
Građevine i cjeline izvan
središnje zone s kojom su najneposrednije
funkcionalno povezane.
24. Tvrđava Tegetthoff
(vidikovac, izložbeni i muzejski
prostor (muzej
NP Brijuna) , priredbe, ugostiteljsko-
zabavni sadržaji
i kontrolna točka za morski prostor).
25. Plaže i uređeno kupalište
(od glavne luke do uvale
Veriga). Glavno
kupalište na mjestu starog kupališta
treba obnoviti,
urediti i opremiti ugostiteljsko-sanitarnim
sadržajima i
ukloniti neprimjerene objekte i sadržaje.
26. Tenis igrališta s nužnim
pratećim sadržajima.
► Članak
20
Prostor bivše rezidencijalne
zone određuje su kao zona
rezidencijalnog turizma sa smještajnom ponudom najviše kategorije, a vrijedni
pejzažni prostori na Velikom Brijunu su dostupni za posjećivanje, pod posebnim
uvjetima.
► Članak
21
Prostor bivše zona posebne
namjene na poluotoku Peneda
određuje se za zonu posebne
turističke ponude, u kojoj su i sadržaji u funkciji zaštite i kontrole morskog i
kopnenog prostora NP, a graditeljski sklopovi austrougarskih utvrda uključuju se
u posjetiteljske programe.
► Članak
22
Prioriteti uređenja Središnje
zone
Za zonu glavnog prihvata
posjetitelja i koncentracije turističkih funkcija predlaže
se:
·
sadržajno upotpunjavanje:
prodaja prospekata, karata, suvenira; informacije, obavješćivanje; organizacija
(izbor obilaska, razgledanja, smještaja); ugostiteljska ponuda i sl., te
definiranje prostora prijema izletnika (preoblikovanje sadašnjeg okupljališta u
luci uključivši i dogradnje hotela Istra),
·
uvlačenje-pomak izletničkog
receptivno--distribucijskog sklopa u dubinu prostora, izmještanje glavne postaje
vozila za obilazak otoka čime se oslobađa prostor za kvalitetniju organizaciju
obalnog dijela,
·
oblikovno unapređenje
parternog uređenja i parkovnog zelenila među građevinama,
·
treba osigurati nužni
sanitarni blok, u sklopu uređenja hotela "Karmen", za nautička plovila izvan
glavne posjetiteljske sezone (kojima će biti dozvoljen privez sukladno
Pravilniku o unutarnjem redu),
·
sanirati i urediti oštećene i
neuređene dijelove luke i zaštitnog lukobrana,
·
za sve postojeća hotelske
kapacitete treba odmah započeti s projektima rekonstrukcija i uređenja temeljem
posebnih programa u svrhu podizanja kvalitete ponude, novih sadržaja, i
kvalitetnijeg arhitektonskog oblikovanja, uključujući prioritetno interijere i
nove tehnologije,
·
izraditi projektnu
dokumentaciju za cjelovitu rekonstrukciju infrastrukturnih sustava, osobito
odvodnje, opskrbe vodom, opskrbe energijom (za centralnu zonu u sklopu
cjelovitog rješenja za nacionalni park),
·
izvršiti zaštitu od
propadanja nekorištenih objekata,
3.3.
Prostor otoka Malog
Brijuna
► Članak
23
Organizacija prostora
slijedi fizionomske cjeline različitog stupnja očuvanosti prirode i povijesne
graditeljske baštine:
·
veće prirodne
zone: pretežito makija s
šumskim površinama borove kulture i
crnikove panjače, te djelom livada (garig ljepivog baršina, fratarski papar) i
prirodnog kamenjara.
·
kultivirani
krajobraz: pretežito zelene površine u
sklopu kojih se nalaze pojedinačni
objekti - lokaliteti s građevinama pod režimom kultiviranih-neizgrađenih
površina (parkovne površine oko
uvale i tvrđave, kupališna obala, vrt, kamenolom),
·
građevna
struktura; tvrđava Brion Minor i
središnji posjetiteljski prostor u uvali Sv. Mikula s
preuređenim-rekonstruiranim građevinama bivše vojarne i kompleksom “Siemens”,
prostor budućeg ekocentra na
poziciji baterija- zapad,
·
akvatorij: uvala Sv. Mikula i
obalno more.
► Članak
24
Temeljem glavnih
značajki otoka posjećivanje treba zasnivati na obnovi i korištenju nekoliko
postojećih građevnih sklopova, u prvom redu tvrđave Brion Minor s pripadajućim
dijelovima-baterijama obrambenog sustava i bivše "Siemensove" radionice.
Dosadašnja
zapuštenost i isključenost iz funkcija nalažu hitne intervencije s ciljem
sanacije stanja i uključivanja otoka Mali Brijun u ukupnu i specifičnu ponudu
cjelokupnog područja NP Brijuna kojom bi se postiglo:
·
bolje mogućnosti prihvata
očekivanog broja izletnika NP Brijuni (planirano i do 200 000 godišnje - u
nastupajućim godinama - najveći posjetiteljski kapacitet utvrditi posebnom
znanstveno-stručnom studijom) i time bolje raspodjele vršnih izletničkih
opterećenja,
·
snažan poticaj za optimalnu
gospodarsku revitalizaciju velike tvrđave, uz procjenu postizanja najboljih
učinaka ponude s minimalnim financijskim ulaganjem,
·
bolje uključivanje cijelog
prostora otoka Mali Brijun u sustav posjećivanja i time širenje izletničke
ponude, s više programa za posjetiteljske grupe različitih interesa u
razgledavanju posebnih atrakcija NP.
► Članak
25
Okosnicu
posjetiteljske zone (središnja zona u uvali Sv. Mikula) čini obalna linija s
prihvatnim platoom i građevinama (neki objekti bivše vojarne kao prijemno
uslužni sklop i eventualno zgrada “Siemens”), te pristupna cesta-staza-aleja do
tvrđave Brijun Minor. Posebni posjetiteljski programi organiziraju se iz ove
središnje zone do ostalih lokaliteta na otoku (ekocentar, druge građevine
sustava tvrđave) kao pješačke ture, odnosno kao organizirani pomorski prijevoz
do glavne luke na Velikom Brijunu ili luke mjesta Fažana.
Na otoku Mali Brijun
ne predviđa se izgradnja novih kapaciteta niti izgradnja nautičke luke (marine).
Mreža pojedinačnih uslužnih mjesta obuhvatila bi prvenstveno tvrđavu Brijun
Minor, kao glavnu posjetiteljsku atrakciju, a tek zatim i ostale vojne utvrde i
zanimljive lokalitete. Za receptivno-informativne i ugostiteljske sadržaje na
obali, u uvali Sv.Mikula, uredilo bi se neke od objekata bivše vojarne (istočne,
dok bi zapadne trebalo srušiti). U sklopu bivšeg “Siemens” servisa moguće je
urediti i tehnički muzej. Lokacija "Siemens" ima znatno nepovoljnije
mikro-klimatske uvjete od prostora građevina bivše vojarne, pa o tome treba
voditi računa prigodom određenja sadržaja koji bi se na njoj mogli
smjestiti.
Tvrđavu Brijun Minor
treba prioritetno urediti za razgledavanje, te ju opremiti s nužnom
ugostiteljskim i informacijskim sadržajima. Postupno bi se tvrđava uredila kao
izložbeni prostor za muzej vojnih i tehnoloških eksponata, kao prostor za
posebne manifestacije (moguće uređenje gledališta), te uključila u program
posjećivanja “sustava pomorske pojasne fortifikacije
Pula”. Tvrđava može primiti značajan dio specifične masovne
ugostiteljske ponude parka, sa svim osobitostima samog prostora.
Prilaz izletničkim
plovilima i prihvat posjetiteljskih grupa bio bi prvenstveno u uvali Sv. Mikula
na dva postojeća pristana (i eventualno nužni plutajući vez). Izuzetno
atraktivan pomorski pristup Malom Brijunu moguće je ostvariti privezom uz
torpednu stanicu ispod same tvrđave sa sjeverne strane. Sadašnji pristan moguće
je dograditi, pa treba tu lokaciju analizirati s gledišta mogućeg širenja
prihvatnih točaka i maritimnih uvjeta. Za posebne posjetiteljske programe i
grupe, osobito u glavnoj sezoni, treba u cilju najkraćeg povezivanja Malog i
Velikog Brijuna na poziciji zapadno od Tisnaca urediti privez za mala plovila za
ostvarivanje najkraće plovidbene rute.
Prostor Malog Brijuna
namijenjen je, pored ostalog, za kupanje posjetitelja NP te je planirano
uređenje plaža za tu namjenu u cilju dopune osnovne posjetiteljske
ponude.
► Članak
26
Utvrđuju se prostorne
i funkcionalne cjeline s osnovnim uvjetima korištenja kao osnova za izradu
parcijalnih dokumenata (projekti, planovi uređenja, stručne podloge za
lokacijsku dozvolu) prema kartografskom prikazu br. 1
► Članak
27
Zone
građevina
Označene zone odnose se na
postojeće građevine koje je moguće obnoviti i prenamijeniti s nužnim zahvatima
rekonstrukcije u postojećim gabaritima, te na okolni pripadajući prostori u
funkciji namjene građevine (otvoreni prostor, terase, odmorišta, staze u
pretežito parkovnom i prirodnom ambijentu okoliša).
1.
Tvrđava Brion
Minor (Veliki
For)
-
povijesna građevina (kompleks) s početka 20.st.
najveća
tvrđava obrambenog sustava Pule.
·
Površina zone 3 ha, površina
tvrđave u okviru zidina 2,4 ha.
·
Namjena: informativne izložbe
o NP, muzej vojnog tvrđavskog sustava Pule, restoran, klubovi, dvorane i
otvoreni prostor za posebne priredbe.
·
Mogućnost manjih smještajnih
kapaciteta specifične ponude vezanih uz posebne istraživačke
programe.
·
Prioritetni radovi (s trajnim
aktivnostima na obnovi tvrđave): sanacija, popravci kritičnih mjesta,
konzervacija, raščišćavanje prostora i osposobljavanje tvrđave za razgledavanje,
a manjeg dijela za nužno ugostiteljstvo, informacije o NP Brijuni i prezentacija
povijesti tvrđave.
2.
Zgrada “Siemens”
radionica
-
povijesni objekt u sklopu sustava tvrđave iz 1886.g.
·
Površina zone 0,5 ha
(uključujući okolni pripadajući prostor, terasu, zelenilo), građevina s atrijem
1000 m2 bruto.
·
Namjena: za nužne servisne
službe Malog Brijuna i eventualno informacijsko-distributivno mjesto za
izletnike, tehnički muzej (dio izložaka iz tvrđave) s nužnim uslugama i
organizacijom izleta za posebne grupe.
·
Zgradu treba kompletno
obnoviti i adaptirati po kriterijima obnove povijesnih-zaštićenih građevina s
mogućnošću manje dogradnje nužnih sadržaja.
·
Prioritet: sanacija građevine
(obnova krovišta), uređenje okoliša i infrastrukture.
3.
Građevine sustava
tvrđave (3, 3a, 3b,
3c)
- povijesne građevine
fortifikacijskog sustava
(baterije,
rampa za torpeda, uređaji)
·
Namjena: razgledavanje
ostalih dijelova obrambenog sustava tvrđave za posebne grupe,
·
Artiljerijska baterija 3
(Mali For) s početka 20.st. uredila bi se kao posjetiteljski
lokalitet,
·
Lokacija 3a uredila bi se kao
obalni posjetiteljski lokalitet s mogućim pristanom-molom (ispitati mogućnost
pristajanja plovila i na ovoj lokaciji kao sjeverni prilaz velikoj
tvrđavi).
·
Artiljerijska baterija 3b
(sjeverozapadno) zajedno s nekadašnjim kamenolomom uredila bi se kao
posjetiteljski lokalitet.
·
Prioritet: radovi
raščišćavanja, konzerviranja i sanacije od propadanja.
4.
Zona artiljerijske
baterije - zapad
- povijesna građevina u
sustavu tvrđave.
·
Površina zone s objektima:
1,5 ha.
·
Namjena: kompleks ekocentra
(danas nekoliko prizemnih objekata, dio urediti kao prostorije za smještaj i
radni dio) s pratećim površinama, manjim rekreacijskim prostorom i
plažom.
·
Prioritet: raščišćavanje,
sanacija, uređenje nužnih prostorija.
5.
Zgrade bivše vojarne
u uvali Sv. Mikula:
(3 istočna
prizemna objekta, od sadašnjih 7 na obali)
·
Površina cca- 300 m2 u
obalnoj prijemnoj zoni.
·
Namjena: uslužni i
gospodarski sadržaji, sanitarije, smještaj domara (rekonstrukcija).
·
Prioritet: osposobljavanje
jedne (istočne) građevine i sanitarnog čvora za prijem posjetitelja, ispitati
mogućnost upotrebe ostalih zgrada ili uklanjanje.
6.
Ostale manje
građevine:
istražiti
prije određivanja funkcija.
·
Prioritet: sanacija od
propadanja, zaštita u sklopu čuvanja baštine (obalne građevine), dio zgrada i
ostataka ukloniti nakon provedene valorizacije.
► Članak
28
Uređene površine s
funkcijama
Označene površine imaju
osnovi karakter pješačkih površina obalnog poteza (ili plaža) s bogatim
parkovnim zelenilom.
Glavna prihvatna obalna
površina
·
uređena obalna površina,
produžetak glavne staze do tvrđave i pozicije “Siemens”.
·
Površina: 1,0
ha.
·
Namjena: mol-pristanište
plovila, prostor okupljanja i organiziranog prijevoza posjetitelja, šetalište,
ugostiteljstvo na otvorenom.
·
Prioritet: raščišćavanje i
uklanjanje ostataka uređenja bivše kasarne i osposobljavanje pristana za prijem
izletničkih plovila s turističkim grupama.
Obalni kupališni
potez
·
B-1 manja uređena plaža u uvali, uređeno
parkovno zaleđe sa stazama i površinama za odmor: dužina obale oko 250
m.
·
B-2 glavna plaža na otoku sa sanitarnim
čvorom, povezana stazama s uvalom
Sv.Mikula i mogućnošću prilaza posjetiteljima iz Tvrđave i kompleksa "Siemens",
zadržavanje prirodnog ambijenta. Dužina obale 800 m.
·
B-3 lokalna plaža ekocentra (prilaz
stepeništem)
·
Prioriteti: uređenje
pristupnih staza i sanitarnog čvora.
Rekreacijska
površina
·
U sklopu ekocentra (uređena
postojeća igrališta, bez proširenja).
► Članak
29
Kultivirane, pretežito
parkovne površine
Označene površine imaju
pretežit parkovni karakter s prostorom za zadržavanje posjetitelja, ukupnih
površina oko 5,0 ha.
Parkovne
površine
·
PK-1 park u sklopu glavnog
prihvatnog platoa s objektima (nekadašnje kasarne), uređen za šetalište,
odmorište, površine 2,0 ha,
·
PK-2 park u sklopu sjevernog
podnožja tvrđave, s izlazom posjetitelja na lijepu prirodnu obalu, površina 0,5
ha.
·
PK-3 park u sklopu kompleksa
"Siemens" (uz zadržavanje prirodne vegetacije), površina 0,5
ha
·
PK-4 park na sadašnjem platou
(rekultivacija erozijom ugrožene površine - bivša poljoprivredna
površina).
Vrt
Kamenolom
·
(uređen za posjećivanje) u
sklopu posjetiteljskog lokaliteta 3b.
► Članak 30
Pretežito prirodne
površine
Označene pretežito prirodne
površine odnose se na maksimalno zadržavanje i očuvanje prirodne strukture
(vegetacija, kamenjar), bez gradnje novih građevina i drugih zahvata u prostor.
Postojeći vrijedni objekti se zadržavaju i omogućava se njihovo razgledavanje
kao izdvojenih lokaliteta. Ukupna površina oko 95,0 ha.
Šume, makija, livade i
kamenjar
·
PR-1 borova šuma , površina oko 9,0
ha.
·
PR-2 makija i šuma crnikove panjače s
livadama i obalnom vegetacijom (sanacija platoa -rekultivacija)
·
PR-3 šuma crnikove panjače,
makija i ostala vegetacija, (zonu treba istražiti s gledišta evidentiranja i
zaštite kulturne baštine).
Prirodna
obala
·
Ukupna dužina oko 8,28 km i
površina naročito pogodna za kupanje oko 1,50 ha
► Članak
31
Prateće građevine i
površine
Označene pozicije
odnose se na građevine i uređaje u funkciji pomorskog prometa. Temeljni princip
pomorskog prijevoza posjetitelja na otok Mali Brijun je što kraće vrijeme
zadržavanja plovila-brodova u uvali Sv.Mikula, a za vrijeme čekanja
posjetiteljskih grupa brodove-plovila vezati u glavnoj luci mjesta Fažana.
(Pravilnikom o unutarnjem redu treba odrediti optimalne sezonske i izvan
sezonske uvjete plovidbe i pristajanja).
pristani
·
pr-1 glavni pristan za plovila NP koja
prevoze posjetitelje na glavnoj liniji Veliki Brijun-Mali
Brijun,
·
pr-2 sekundarni pristan za organizirani
posjet
plovila s koncesijom
prijevoza,
·
pr-3 sezonski pristan u podnožju tvrđave uz
torpednu stanicu (moguće povremeno pristajanje-iskrcaj brodova u turi
razgledavanja, potrebna nužna rekonstrukcija)
plutajuće
privezište
·
omogućavanje priveza manjeg
broja izletničkih brodova i nautičkih plovila, na kraće i ograničeno vrijeme
staze
·
ukupna dužina oko 5,0 km.
·
Glavna staza ("Siemens"-obala
Sv.Mikula -Tvrđava i obala -ekocentar) šireg profila za servisna i dostavna
vozila i moguće malo vozilo za posebne posjetiteljske grupe).
·
Ostalo pješačke staze u
prirodnom ambijentu.
► Članak
32
Prioriteti i mjere
Kvalitetnije
uključivanje otoka Malog Brijuna u sustav posjećivanja NP Brijuni zahtjeva
odgovarajuće zahvate obnove i rekonstrukcije objekata i parternih površina.
Prioritetno treba obaviti radove na omogućavanju većeg prihvata posjetitelja,
raščišćavanju staza i površina, saniranju i zaštiti tvrđave, uređenju prihvatnog
platoa i saniranju zgrade “Siemens” od propadanja uz osiguranje nužnih
posjetiteljskih usluga. Pregled potrebnih radova:
·
utvrditi i organizirati
raznolike plovidbene linije radi kvalitetnog posjetiteljskog komuniciranja
između Velikog i Malog Brijuna,
·
urediti pristanišne obalne
prostore sukladno povećanim potrebama organiziranog
posjeta,
·
očistiti i urediti
posjetiteljske staze,
·
izraditi plan postupne obnove
i aktiviranja tvrđave te započeti s obnovom i uređenjem u dijelu sanacijskih
radova i osposobljavanja minimalnih prostora za uslužne
sadržaje,
·
osposobiti jedan objekt bivše
vojske za kvalitetniji smještaj domara i nužnih servisa, te ispitati mogućnost
zadržavanja, adaptacije i prenamjene ostalih objekata ili njihovo
uklanjanje.
·
izraditi plan postupne obnove
i aktiviranja radionice “Siemens”, te započeti s obnovom,
·
izraditi program korištenja
ostalih postojećih građevina u funkciji provedbe posebnih posjetiteljskih
programa i ekoloških programa (eko-centar),
·
provesti dodatna prioritetna
istraživanja i dokumentiranje prirodnog, povijesnog i kulturnog nasljeđa,
Za konačno
oblikovanje posjetiteljske komponente treba izraditi program posjećivanja otoka
u sklopu Programa posjećivanja
Nacionalnog parka Brijuni. U tom programu osobitu pažnju treba posvetiti
povezivanju Velog i Malog Brijuna u jedinstvenu posjetiteljsku turu, sadržajima
tvrđave i korištenju akvatorija uvale Sv.Mikula.
Nakon utvrđivanja
razmještaja osnovnih sadržaja i funkcija potrebno je izraditi rješenje opskrbe
vodom i energijom, odvodnje i postupanja s otpadom. U prvoj fazi izvršiti nužne
popravke i sanaciju kritičnih mjesta infrastrukture.
3.4.
Prostor otoka
Sv.Jerolim
► Članak
33
Otocima Sv.Jerolim
i
Kozada (Kotež) dati sve mogućnosti
razvoja za rekreacijsko posjećivanje za stanovnike priobalja i šire regije,
i to otvorenog tipa, uz nužnu nazočnost nadzora Javne ustanove
NP.
Polazište za uređenje
prostora je podjela otoka na dvije režimske cjeline: jedna sa strožom zaštitom
vegetacije i kulturnih vrijednosti a druga u funkciji masovnijeg korištenja
sadržaja rekreacije, uključujući i obale namijenjene kupanju.
Ponudu je moguće
obogatiti s rekreacijskom i ugostiteljsko-zabavnim sadržajima u tri vrijedna
postojeća, u budućnosti rekonstruirana i uređena objekta. Treba očuvati-urediti
prirodne i kulturno-povijesne dijelove uključujući i rekultivaciju kamenoloma
kao moguću posjetiteljsku (osobito edukativno-znanstvenu) atrakciju i prostor
manifestacija.
Osobito se naglašava
potreba sanacije većeg dijela otoka uslijed dosadašnjeg neodgovarajućeg
korištenja i zapuštenosti prostora ranijih funkcija (kamenolomi) kao i nužnost
obnove -rekultivacije zelenih površina uz očuvanje preostalih prirodnih cjelina.
Od postojećih objekata zadržavaju se tri lokacije kamenih i kvalitetnih
građevina koje se mogu uklopiti u buduću ponudu otoka. Postojeći pristan treba
rekonstruirati zbog maritimnih uvjeta, izloženosti strujama i klimatskim
prilikama.
► Članak
34
U dimenzioniranju
posjećivanja i pratećih sadržaja uključiti širu, time i relativno “otvorenu”
rekreacijsku i kupališnu funkciju za potrebe Pule. Međutim prihvatni kapacitet
otoka a osobito plaža je mali (1,5 km obale od čega je posebno pogodno za plažu
svega oko 600 m). Stoga se mora računati na unutarnji dio otoka koji kapacitetom
dopunjava obalnu liniju. Zbog navedenog, korištenje se prvenstveno postavlja u
kontekst ponude parka s odgovarajućim režimom kontroliranog posjećivanja pa tako i u rekreacijske
svrhe.
Osim slobodne rekreacije
posjetitelja parka otok može izvan sezone pružiti usluge vježbališta i treninga
športskih skupina. Rekreacijsku funkciju moguće je dopuniti uključivanjem otoka
Kozada u cjelovitu ponudu ovog dijela parka. Dominantno kultivirani ambijent s
tragovima ljudskog djelovanja sustavno bi se uredio temeljem glavnih
fizionomskih i funkcionalnih značajki:
·
Zone
vegetacije: pretežito parkovne površine
s dijelovima prirodne vegetacije u kojima se ne planiraju sadržaji i koje se
čuvaju kao temeljna krajobrazna struktura (šumske cjeline, površine vrijedne
vegetacije, kamenjar, prirodna obala, kultivirane parkovne površine uključujući
i dio kamenoloma)-namijenjene posjećivanju-obilasku i šetnjama uz potrebne mjere
zaštite.
·
Zona posjećivanja i
rekreacije: slobodne uređene površine s
pratećim sadržajima (građevine s
uslužnom namjenom, rekreacijske površine, kupališni pojas uz more,
uređeno parkovno zelenilo s funkcijama na otvorenom).
► Članak
35
Zone
građevina
Označene zone građevina
određene su kao prostorne i funkcionalne cjeline za organizaciju predviđenih
funkcija (građevine i okolni pripadajući prostor).
Gabarit građevina se
zadržava kao postojeći ili omogućava povećanje prema smjernicama za svaku
cjelinu posebno.
1. Središnji prijemno uslužni
kompleks
·
Površina zone 0,27 ha ,
tlocrtna površina građevina oko 250 m2.
·
Moguća dogradnja i formiranje
snažnijeg sklopa koji bi obuhvatio sve pogonske funkcije i usluge
(ugostiteljstvo, terase, prijem, informacije, prodaju) ali i dio zatvorenih
prostora za potrebe zabave i rekreacije (sanitarije, klupske prostorije, trim
kabinet, zabavni sadržaji i slično).
·
Prioritet: uklanjanje montažnih građevina, sanacija terena,
uređenje prostora za prijem posjetitelja.
·
Za konačnu funkciju treba
pripremiti detaljan program i projekte rekonstrukcije i dogradnje novih
sadržaja.
2. Zgrade za smještaj
(dvije građevine
i pripadajuća terasa-zdenac)
·
Površina zone 0,07 ha, građevine p+1, 500
m2.
·
Namjena: apartmani, klub,
terasa.
·
Prioritet: uređenje u
predviđenoj funkciji.
·
Građevine se t se zadržavaju
u postojećim gabaritima i oblikovanju.
3. Vidikovac
(prostor i
građevina na gornjem platou)
·
Površina zone koja obuhvaća i
okolni park, ostatke crkvice i arheološki lokalitet je 0,28 ha, građevina oko
350 m2.
·
Namjena: specijalistički
restoran, terasa, park, vidikovac.
·
Prioritet: sanacija od
propadanja, uređenje okoliša, priprema dokumentacije za privođenje konačnoj
namjeni.
·
Građevina se zadržava u
postojećim gabaritima i oblikovnim karakteristikama.
4. Plažni ugostiteljski
lokalitet
(manja građevina i
terasa)
·
Nova prizemna građevina u
funkciji plaže maksimalne površine 100 m2 (ugostiteljstvo, sanitarije i
terasa).
► Članak
36
Uređene površine s
funkcijama
Označene površine
odnose se na slobodan prostor uređen za okupljanje posjetitelja (središnje
okupljalište, rekreacijski prostor-tereni, bazeni, igrališta, te obala
namijenjena kupanju).
A.
Središnji prihvatni
plato,
·
okupljalište
posjetitelja.
·
Površina 0,15
ha
·
Popločena površina uz mol,
okupljanje posjetitelja, odmorište, informacijska ploča.
B. Kupališna
obala
·
Prirodna obala, sanitarije i
usluge u posebnoj građevini.
·
Dužina obale ukupno 600 m,
površina s unutarnjim pripadajućim površinama 1,8 ha
C. Športsko rekreacijski i
zabavni prostor:
·
Površina 1,5 ha, pretežito
ozelenjen otvoreni prostor,
·
C-1 parkovno zelenilo s manjim
igralištima,
·
C-2 središnji prostor športskih
terena,
·
C-3 bazeni i ljetna pozornica.
► Članak
37
Kultivirane pretežito
parkovne površine
Označene površine
odnose se na uređen parkovni prostor sa stazama i uređajima za odmor i
rekreaciju (manji uređaji, igrališta) i oslanjaju se na veće funkcionalne
sklopove, te predstavljaju prijelaz iz zone objekata u prirodni ambijent.
Uređeno parkovno zelenilo s
manjim sadržajima
·
Ukupna površina 1,3
ha.
·
PK-1 park uz centralni uslužni objekt,
terasa, stolni tenis, kuglanje na otvorenom,
·
PK-2 park uz objekt 2. -manji
rekreacijski uređaji, mini golf,
·
PK-3 park-zaštitno zelenilo plaže s
odmorištem i šetalištem.
Kamenolomi
·
KA-1 Uklapanje u ambijent
bazena i ljetne pozornice.
·
KA-2 Očuvani ostaci
kamenoloma kao ambijentalna i povijesna atrakcija
·
(razgledavanje, dio u
funkciji rekreacije i priredbi).
► Članak
38
Prirodne, pretežito zelene
površine
Označene površine
odnose se na zone vrijedne vegetacije i preostalog prirodnog ambijenta koji se
štite.
Šumsko zelenilo, makija,
kamenjar
·
PR-1 kompaktna šumska
površina s osobitom pažnjom na očuvanjem borove šume (uklanjanje ostataka
ljetovališta i rekultivacija tog dijela uklapanjem u prirodni
ambijent),
·
PR-2 površina pretežito makije s dijelovima
vrijedne vegetacije,
·
PR-3 površina trave
ampelodezme.
Prirodna
obala
Prateće građevine i
površine
Pojedinačni objekti i
uređaji pratećih funkcija zone osnovne namjene.
·
prateći otvoreni
ugostiteljski lokalitet
·
pješačke staze ukupne dužine
oko 2300 m
·
pristan,
·
svjetionik,
·
generator (uklanja se)
·
plinska stanica (rekonstrukcija u sklopu uređenja
zone-objekta br. 1.)
► Članak
39
Prioriteti i
mjere
S ciljem bržeg i
kvalitetnijeg uključivanja u ukupnu ponudu nacionalnog parka potrebo je:
·
odmah ukloniti nekvalitetne i
napuštene objekte bivšeg odmarališta kao i sve samostalne gradnje i dogradnje u
zoni pristana,
·
pristupiti izradi rješenja
opskrbe vodom i energijom, odvodnje i postupanja s
otpadom,
·
ukloniti koze s otoka a u
šumi provesti sanitarne radove, te očistiti šetnice i rekultivirati prostor s
dominacijom prirodne komponente.
·
urediti pristan; osigurati
odgovarajuće sadržaje za prihvat posjetitelja u postojećim
·
rekonstruiranim zgradama u
zoni obale-pristana.
Ocjenjuje se da
građevine uz obalu mogu vrlo brzo, uz male intervencije, uči u sustav ponude i
prijema posjetitelja.
3.5.
Prostor otoka
Kozada
► Članak
40
Otok Kozada treba
uključiti u sustav posjećivanja Nacionalnog parka. Na otoku se nalaze ostaci
bivših vojnih objekata u devastiranom stanju. Dio tih građevina može se
preurediti i uključiti u specifične oblike ugostiteljske ponude u funkciji
dnevnih posjetitelja. Nužno je urediti i sanitarni čvor.
Otok bi mogao
preuzeti rekreacijske funkcije parka i to u sustavu otoka Sv.Jerolim kao
otvoreniji i pristupačniji prostor. Potrebni su detaljni snimci vegetacije otoka
i građevina te izrada programa sadržaja u građevinama, kao i programa uređenja
slobodnih površina
4.
Uvjeti utvrđivanja
infrastrukturnih sustava
u prostoru i postupanje s
otpadom
4.1.
Prometni
sustav
► Članak
41
Na kopnenom obalno dijelu
Istre (Fažana-Peroj) treba prvenstveno planirati
nužnu gradnju komplementarnih hotelskih kapaciteta, receptivnih prometnih i
drugih punktova, nautičkih luka i privezišta i ostalo, kako bi područje NP
Brijuni bilo prije svega mjesto izletničkog posjećivanja i razgledavanja
krajobraznih, geomorfoloških, paleontoloških, šumsko-vegetacijskih i
kulturno-spomeničkih vrijednosti.
Posjećivanje Nacionalnog
parka vrši se isključivo organiziranim prijevozom plovilima. Terminal za prijem
posjetitelja s kopna je Fažana gdje treba urediti odgovarajuće parkiralište za
osobna vozila i autobuse te daljnju distribuciju posjetitelja prema
programima.
Opće smjernice u
odnosu na interni promet u
nacionalnom parku su sljedeće:
·
prijevoz posjetitelja
vozilima s pogonom prihvatljivim za okoliš;
·
u pojedinačnim obilascima ili
u manjim skupinama posjetitelje usmjeriti na šetnju, pješačenje, vožnju
biciklom, jahanje, vožnju kočijama, veslanje, jedrenje;
·
servisni promet cestovnim
vozilima svesti na nužnu mjeru, gdje god je to moguće koristiti manja vozila, a
prednost dati opskrbi i servisu s mora (doprema energenata, vode, roba i sl.,
odvoz otpada, pražnjenje septičkih jama).
► Članak
42
U funkciji
posjetiteljskog prometa morem određuju se lučice-pristani na Velikom Brijunu
(glavna luka i Mletački kaštel), na Malom Brijunu i otocima Sv.Jerolim i Kozada.
Ostali pristani su u sklopu zona posebnih uvjeta korištenja (zona
rezidencijalnog turizma i zona posebne turističke ponude).
Sustav prometnica na otocima
čine asfaltirane staze i staze na kojima je moguć servisni promet i promet
posjetiteljskog vozila, staze u
prirodi od prirodne podloge te pješački trgovi i proširenja uz objekte
obrađene u kamenu kao sastavni dio pojedinih funkcionalnih
sklopova.
4.2.
► Članak
43
Vodoopskrbni sustav NP
Brijuni utemeljen je na planiranom broju svih vrsta budućih korisnika prostora,
vršnim opterećenjima i propisanim obilježjima pitkih voda, a priključen je na
.postojeći vodoopskrbni sustav Vodnjan-Fažana. Planom razvoja istarskih vodovoda
predviđena je opskrba NP Brijuni iz dva vodoopskrbna sustava: (1) sustav Rakonek
i (2) sustav Gradole. Ovi sustavi osiguravaju kontinuiranu, sigurnu i kvalitetnu
opskrbu pitkom vodom NP Brijuni. Za realizaciju takvog razvojnog koncepta nužna
je izgradnja slijedećih objekata na istarskoj obali:
·
vodospremnik "Belci" (kota 65
m n.m.)
s priključkom na
vodoopskrbni sustav “Rakonek”;
·
vodospremnik "Magornja"
(zapremnine 4000 m3) priključen na sustav
“Gradole”;
·
glavni cjevovod od
vodospremnika "Magornja"
do Fažane (do mjernog
mjesta za NP Brijuni).
► Članak
44
U Prostornom planu NP
Brijuni vodoopskrbni sustav planiran je na sljedećim programskim
odrednicama:
·
stacionarni turizam do 800
kreveta (do 400 smještajnih jedinica) visoke kategorije na Velom
Brijunu,
·
izletnički turizam na Velikom i Malom Brijunu i Sv.Jerolimu
2500 do 3000 gostiju/dan,
·
turizam u rezidencijalnim
zonama 60 do 75 gostiju,
·
sustav održavanja NP Brijuni
- stalno zaposlenih 300 i sezonski zaposlenih 170 radnika.
U proračunu su
korištene slijedeće vrijednosti specifične potrošnje i ukupne dnevne potrošnje
po pojedinim kategorijama potrošača:
·
za turizam visoke kategorije
500
l/ležaju/dan,
·
za izletnički turizam 100
l/osobi/dan,
·
za sustav održavanja (stalno
zaposleni i sezonsko osoblje)150 l/osobi/dan,
·
za potrebe vojske predviđeno
je 150 m3/dan,
·
za potrebe ekskluzivnog
turizma i rezidencijalnog dijela predviđeno 200
m3/dan.
·
količine vode za zalijevanje,
ovisno o kategoriji potrošača, u količini od 30 do 40%.
·
protupožarne potrebe
regulirane su propisima - na većem dijelu područja osiguran je minimalni tlak od
2.5 bara i protupožarni zahtjev od 10 l/s.
Navedene kategorije i
broj potrošača treba smatrati maksimalnim tj. vrijede za stanje konačne
kapacitiranosti promatranog prostora. Maksimalna dnevna potrošnja predstavlja
osnovnu veličinu za dimenzioniranje svih zahvata na vodoopskrbnom sustavu
(postrojenja za pročišćavanje vode, vodospremnika, crpnih stanica i dovodnih cjevovoda između objekata).
Satne ekstremne vrijednosti su bitna osnova za dimenzioniranja distribucijske
mreže, crpnih postrojenja, glavnih opskrbnih cjevovoda i vodospremnika.
► Članak
45
Optimalna planirana
stanja u vodoopskrbnoj mreži, za uvjete maksimalne potrošnje, postižu se
istovremenom opskrbom i s kopna i iz vodospremnika na Tegetu. Pritom na mjestu
priključka u Fažani tlak ne smije biti ispod vrijednosti od 3.5 bara. Za potrebe
punjenja vodospremnika na Tegetu (uvjetovano njegovim visinskim smještajem) u
satima minimalne potrošnje na mjestu priključka u Fažani tlak ne smije biti
ispod 5 bara, a povoljnije je 6-7 bara. Za slučaj požara u pojedinim čvorovima
planirani tlakovi su veći od minimalno zahtjevanih 2.5 bara.
► Članak
46
Za poboljšanje
funkcionalne sposobnosti i kvalitete vodoopskrbne mreže, na području NP Brijuni,
nužno i prioritetno treba izvršiti slijedeće rekonstrukcije/izgradnje:
·
na određenim dionicama povećanje profila kako bi
transportne sposobnosti cjevovoda zadovoljile i planirane potrebe koje će se
javljati u budućnosti;
·
na određenim dionicama mreže
potrebna je hitna rekonstrukcija zbog dotrajalosti postojećeg cijevnog
materijala ili ranije nepravilne ugradnje, zbog velikih gubitaka u sadašnjoj
mreži,
·
planirana prioritetna
sanacije vodovodne mreže zahtijeva hitnu zamjenu zasuna i brojila na pojedinim
dionicama, te uvođenje nadzorno-upravljačkog sustava.
·
očistiti i dezinficirati sve
postojeće vodospremnike.
Osim naznačene
rekonstrukcije vodovodne mreže planirani su i određeni zahvati u smjeru
automatizacije i regulacije njenog pogona:
·
na vodospremniku Teget -
regulacija punjenja i
·
priključak na vodoopskrbni
sustav Fažane (regulacija tlakova).
Vodospremnik na Tegetu od oko
3000 m3 u cijelosti pokriva dvodnevnu potrošnju na području NP
Brijuni, čak i u slučaju poremećaja opskrbe vodom s kopna. Uz navedenu
rekonstrukciju mreže, moguće je (uz nešto snižene tlakove) osigurati i
razvođenje vode odnosno opskrbu potrošača i u slučaju maksimalne satne
potrošnje.
Turističke sadržaje na
Velikom i Malom Brijunu, Sv.Jerolimu i Kozadi uređivati ili graditi tek nakon
cjelovitog rješenja vodoopskrbe i odvodnje (s pročišćavanjem) na pojedinom
lokalitetu. Obnovu i uređenje golf igrališta obvezno uvjetovati ostvarivanjem
sustava odvodnje otpadnih voda s njihovim pročišćavanjem i ponovnim korištenjem
za održavanje travnatih površina.
► Članak
47
Osnovne smjernice i
uvjeti za oblikovanje i izvođenje / rekonstrukciju vodovodne mreže, koje treba
koristiti prilikom daljnjih faza izrade projektne dokumentacije,
su:
·
na vodovodnoj mreži potrebna
je izgradnja/ rekonstrukcija pojedinih objekata, nužnih za pravilno
funkcioniranje vodoopskrbnog sustava (sekcijski zasuni, odvojci, odzračni
ventili, muljni ispusti i sl.), a izvedbena projektna dokumentacija treba
odrediti njihovu detaljnu dispoziciju,
·
zbog raznolikog postojećeg
cijevnog materijala planira se ubuduće primjena duktilnih cijevi (tj. cijevi od
modularnog lijeva) za nazivni tlak od 10 bara, sa fazonskim komadima i
armaturama od istoga materijala,
·
ugradnja ventil-plovaka u
pojedine vodospremnike, kako bi se eliminiralo nepotrebno prelijevanje vode, a
potrebno je uvesti odgovarajući nadzorno-upravljački sustav uz ugradnju mjerača
protoka i tlaka.
4.3.
Odvodnja i
pročišćavanje
otpadnih voda
► Članak
48
Planirano rješenje sustava
odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda utemeljeno je na proračunima broja svih
budućih korisnika NP Brijuni, vršnim opterećenjima i propisanim obilježjima
pročišćenih otpadnih voda.
Prvom etapom planirano je
rješavanje dijela kanalizacije središnje zone Velikog Brijuna; obuhvaćeno je
parcijalno rješavanje kolektora s njihovim priključivanjem na uređaj, te uređaj
za pročišćavanje otpadnih voda Brijuna (planiran za prihvat postojećeg
opterećenja) i podmorski ispust u cjelini.
Drugom etapom bi bio
obuhvaćen ostatak kanalizacijskih cjevovoda na Velikom Brijunu te njihovo
priključenje na uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda, koji će biti proširen do konačnog opterećenja za
projektirano razdoblje. U sklopu druge etape predviđeno je i priključivanje
kanalizacije s Malog Brijuna, te planiranih budućih turističkih objekata iz
središnje zone Velikog Brijuna.
Na uređaju za pročišćavanje
biti će vršena i sva mjerenja te kontrola ulaznih i izlaznih parametara. Planom
je omogućeno naknadno proširenje, dogradnja i poboljšanje na uređaju za
pročišćavanje otpadnih voda. Ovi zahvati su planirani sukladno s etapnošću
razvoja kanalizacijske mreže, etapnošću izgradnje uređaja te povećanjem stupnja
pročišćavanja otpadnih voda.
U prvoj etapi razvoja
predviđena je izvedba podmorskog ispusta u cijelosti, ukupne duljine 1200 m.
Predviđena je i ponovna uporaba dijela pročišćene otpadne vode. U situacijama
kada to ne bude moguće (iz prirodnih ili tehničkih razloga) privremeni
recipijent pročišćenih otpadnih voda će biti more.
► Članak
49
Recipijent, odnosno
more NP Brijuni, pripada kategoriji osjetljivog mora te efluent mora zadovoljiti parametre
recipijenta II. vrste (propisane Uredbom o klasifikaciji vodotoka NN br. 77/98 i
sve do primjene propisa kojima će se definirati kakvoća efluenta koja se smije
ispuštati u more).
Planom odabrano
mjesto za ispuštanje otpadnih voda u akvatorij NP Brijuni je na sjeverozapadnom
dijelu otoka Veliki Brijun - rt Vrbanj. Ovo mjesto je praktički i jedino moguće
mjesto ispuštanja, jer su ostali dijelovi akvatorija NP neprikladni za prijam
otpadnih voda. Lokacija uređaja za pročišćavanje na rtu Vrbanj
omogućava:
·
gravitacijsko istjecanje u
podmorski ispust i povratni
cjevovod pročišćene vode,
·
jednostavan priključak na
infrastrukturnu mrežu (električna struja, cesta, vodovod)
·
samostalni priključak
kanalizacije južnog dijela uz vilu "Jadranka", zoološki vrt, i
konjušnicu,
·
sprječavanje negativnih
posljedica uređaja na okoliš (jer je udaljen od postojećih i planiranih turističko-rekreacijskih i
rezidencijalnih objekata.
► Članak
50
Planirani uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda omogućava povrat i ponovnu uporabu pročišćene vode
irigacijom na travnate površine na prostorima planiranog golf-igrališta. Takvim
rješenjem količina od 250-500 m3 voda/dan (ovisno o etapi izgradnje)
neće dospijevati u akvatorij NP Brijuni, već će biti korisno upotrebljena za
zalijevanje.
Zbog velikog
obuhvatnog područja sustava odvodnje, pročišćavanja i ponovne uporabe otpadnih
voda, u odnosu na količine otpadnih voda i prioritete gradnje sustava, planiran
je etapni razvoj izgradnje i funkcioniranja kanalizacijskog sustava NP Brijuni.
U prvoj etapi
planirana je gradnja slijedećih dijelova:
·
gravitacijski cjevovodi:
300 mm, L = 1.850 m,
·
tlačni cjevovodi: 150 mm, L = 1.680 m,
·
crpne stanice:
·
povratni cjevovod pročišćene
vode:
·
150 mm, L = 2.000 m,
·
uređaj za pročišćavanje
otpadnih voda: NP Brijuni:
·
mehaničko-biološki uređaj s
dodatnim čišćenjem, veličina: N = 1250 ES; mogućnost dispozicije pročišćenih
otpadnih voda u akvatorij putem ispusta ili podzemlje irigacijom na
golf-igralištu.
·
podmorski ispust: 250 mm, L= 1.550 m,
Izgradnjom 1. faze
kanalizacijskog sustava uključuju se u odvodnju otpadnih voda "kritični
dijelovi" područja NP Brijuni, odnosno najveći zagađivači (današnje količine
otpadnih voda):
·
hotelski kompleks oko Luke
Brijuni (160 m3/dan), gospodarsko-servisni dio (11
m3/dan),
·
hotelski dio za golf-terene
(55 m3/dan),
Konačna dužina podmorskog
ispusta može biti i veća (do 2000 m ako ide izvan granica NP), jer planirano
rješenje treba provjeriti detaljnijim istraživačkim radovima na trasi i u
akvatoriju od strane ovlaštenih službi i studijom utjecaja na
okoliš.
► Članak
51
Drugom etapom razvoja
sustava za zbrinjavanje otpadnih voda planirano je uključivanje i preostalih
"manjih" zagađivača (ukupno danas 32 m3/dan):
·
kompleks vila "L"-ktg.
na jugozapadnom dijelu otoka (8
m3/dan),
·
prostori zoo, konjušnica i
vila "Jadranka"
(10
m3/dan),
·
vila "Brijunka" (3
m3/dan),
·
"Bijela vila" (3
m3/dan),
·
plaža (2
m3/dan),
·
središnji dio otoka Veliki
Brijun - rasadnik (6 m3/dan),
·
otok Mali Brijun (0
m3/dan),
·
otok Sv.Jerolim (sadašnje
stanje 0
m3/dan).
U drugoj etapi
planirana je izgradnja slijedećih dijelova:
·
gravitacijski sekundarni
cjevovodi 250 mm, L.=1450 m
i gravitacijski sekundarni cjevovodi 200 mm, L=1310 m,
·
tlačni cjevovodi sekundarnih
CS: 100 mm,
L = 2.670 m,
·
crpne stanice,
·
uređaj za pročišćavanje
otpadnih voda – II. faza proširenje/dogradnja još jedne jedinice biološkog
dijela uređaja za pročišćavanje s dodatnim čišćenjem (II i III stupanj) za
veličinu 1.250 ES; Ukupna količina : N = 2500 ES. (Mogućnost dispozicije pročišćenih
otpadnih voda u akvatorij putem ispusta ili podzemlje irigacijom na
golf-igralištu),
·
rješenje pročišćavanja i
dispozicije otpadnih voda otoka Sv.Jerolim,
·
lokalno rješenje
pročišćavanja i ispusta vila "l"-ktg. na jugoistočnom dijelu Velog
Brijuna,
15. lokalno rješenje "Bijele
vile".
4.4.
Elektroenergetski
sustav
► Članak
52
Kvalitetno rješenje
elektroenergetskog sustava otočja NP Brijuni potrebno je ostvariti kroz tri
etape razvoja:
1.
etapa
·
zamijeniti postojeće 10 kV
distributivne kabele s novim 20 kV i s prstenastom koncepcijom mreže;
·
u postojeće 10 kV
trafostanice ugraditi novu 20 kV opremu;
·
zamijeniti sve niskonaponske
kabele, ili one koje se procijeni nekvalitetnim ili nedovoljnim, za postojeće i buduće
potrošače;
·
sanirati kompletnu postojeću
javnu rasvjetu, te dopuniti rasvjetu na pojedinim pravcima;
·
ugraditi novu dekorativnu
rasvjetu u povijesnim objektima.
2.
etapa
·
elektrificirati otok
Sv.Jerolim ;
·
izvidjeti mogućnost primjene
alternativnog izvora električne energije (korištenje sunčeve
energije).
3.
etapa
·
položiti 20 kV kabel za otok
Sv.Jerolim , te preko otoka Kozada
do kopna u Štinjanu.
► Članak
53
Potrebe otoka Veliki Brijun -
Ukupna izračunata specifična
godišnja potrošnja električne energije iznosi: wMB = 12,595 MWh/g. Za tu
snagu je potrebno ukupno 8 trafostanica s instaliranom snagom 1 x 630 kVA, a to
su : TS 10(20)/0,4 kV Centar – Brijun; TS 10(20)/0,4 kV Praonica (potrebno je
zamijeniti transformatore snage na 2 x 630 kVA), TS 10/0,4 kV Raskrižja
(potrebno rekonstruirati trafostanicu te ugraditi novi transformator snage 1 x
630 kVA ), TS 10(20)/0,4 kV Kupalište (potrebno je rekonstruirati trafostanicu
te ugraditi novi transformator snage 1 x 630 kVA). Ostali dio tereta preuzimaju
TS 10(20)/0,4 kV Jadranka, Bijela Vila, Brijunka i TS
Vanga.
Potrebe otoka Mali Brijun -
Ukupno vršno opterećenje:
Pvr = 480 kW. Za tu
snagu je potrebna trafostanica s instaliranom snagom 1 x 630 kVA. wVB = 1,606
MWh/g
Potrebe otoka Sv.Jerolim - Ukupno vršno opterećenje:
Pvr = 350 kW. Za tu snagu je potrebno izgraditi trafostanicu snage 1
x 630 kVA, wSJ = 0,875
MWh/g
► Članak
54
Ukupno vršno opterećenje i
ukupna godišnja potrošnja - Ukupno je predviđeno i
kalkulirano vršno opterećenje za otočje Brijuni je: PUK = 4.847 kW. Ukupna procijenjena godišnja
potrošnja iznosi: wUK =
15,076 MWh/g. Za prijenos izračunate snagu iz Fažane do otočja Brijuni postoje
dva podmorska energetska kabela tipa NPHO 36 3 x 1 x 70/16 mm2. Kabel
može prenijeti strujno opterećenje 3,724 MW. Iz toga je vidljivo da jedan kabel
ne može prenijeti ukupan teret otočja Brijuni, zato je potrebno da kabeli rade
paralelno, tako da mogu prenijeti P = 7,45 MW. Opterećenost kabela, kao i
gubici, će se smanjiti kada se zamijeni pogonski napon sa 10 kV na 20 kV.
Provjera glavnog energetskog
napajanja - Glavno energetsko napajanje
izvedeno je iz TS 35/10(20) kV Fažana, s instaliranom snagom 8 + 4 MVA. Uz
pretpostavku da godišnji porast tereta iznosi 4 %, vršno opterećenje u TS Fažana
iznosilo bi: PTS
4% = 5,3 MW. Na to vršno opterećenje dodaje se ukupno vršno
opterećenje otočja Brijuni: P
UKTS = 5,3 + 4,85 = 10,15 MW, PistMAX = ( 8 + 4 )
× 0,75 = 9
MVA.
Iz navedenog je
vidljivo da je potrebno u TS 35/10(20) kV Fažana zamijeniti postojeći
transformator snage 35/10(20)
kV 4 MVA na 8 MVA.
► Članak
55
Elektroenergetska 20 kV mreža
Za osiguranje
neprekidnosti i kvalitete električne energije potrebno je predvidjeti slijedeće
:
·
mogućnost dvostranog
napajanja svakog važnijeg potrošača, u prvom redu hotela, te sposobnost
rezervnog priključka da prenese vršno opterećenje bez prevelikog pada napona;
·
mogućnost brzog prekapčanja s
redovitog napojnog voda na rezervni u slučaju da je glavni napojni vod ispao iz
pogona zbog kvara ili preopterećenja.
Buduća mreža mora
sadržati sve elemente prstenastih mreža na srednjem naponu, kao i na niskom
naponu.
U prvoj etapi je
potrebno :
Zbog prelaska napona
10 kV na 20 kV zamijeniti slijedeće dionice kabela :
·
iz TS 10(20)/0,4 kV
Centar-Brijun do TS 10/0,4 kV Praonica te dalje do TS Mali
Brijun;
·
iz TS 10(20)/0,4 kV
Centar-Brijun do TS 10/0,4 kV Raskrižje te dalje do TS 10/0,4 kV
Lovorka;
·
iz TS 10/0,4 kV Raskrižje do
TS 10/0,4 kV Krečana, dalje do TS 10/0,4 kV Vatrogasna i do TS 10/0,4 kV
Peneda.
Koncepcija prstenaste
mreže zahtijeva slijedeće zahvate:
·
položiti novi 20 kV kabel iz
TS 10/0,4 kV Mali Brijun do TS 10(20)/0,4 kV V. Jadranka;
·
položiti novi 20 kV kabel iz
TS 10(20)/0,4 kV Bijela Vila do TS 10(20)/0,4 kV Brijunka.
Novi 20 kV kabeli
moraju biti standardnog presjeka i tipa.
Današnji kabeli su
vodonepropusni s izolacijom od umreženog polietilena tipa XHE 49-A 3 x 1 x 150
mm2.
Kabeli se polažu u
zemlju ili u plastične cijevi prema određenim kriterijima
:
·
maksimalno uklopiti trase
novih kabela s postojećim kabelima i/ili postojećim cestama i
putovima;
·
u sklopu trase predvidjeti i
ostalu infrastrukturu;
·
u trasu ugraditi potrebne
oznake za prepoznavanje kabelskog voda.
► Članak
56
Elektroenergetska postrojenja
Srednjenaponski
blokovi - U trafostanice je potrebno ugraditi nove srednjenaponske sklopne
blokove punjene plinom SF6
koji omogućuju :
·
povećanu izlaznu snagu
trafostanice do tipske (630 kVA);
·
povećani broj mogućih vodnih
polja;
·
veću sigurnost u radu i pri
manipulaciji;
·
odgađaju eventualnu izgradnju
nove trafostanice za duži period;
·
povećavaju sigurnost opskrbe
potrošača;
Iz navedenih razloga
potrebno je :
·
zamijeniti postojeću 10 kV
opremu u TS 10/0,4 kV Praonica i Mali Brijun;
·
ugraditi novu 20 kV opremu u
TS 10/0,4 kV Raskrižje, koja je čvorna i rasklopna trafostanica (prva grana
prema TS 10/0,4 kV Krečana, a druga grana
prema TS 10/0,4 kV Lovorka i dalje prema budućoj TS 10(20)/0,4 kV
Sv.Jerolim );
·
rekonstruirati s novom
opremom slijedeće TS 10/0,4 kV : Krečana, Vatrogasna i
Peneda.
Transformatori - Tijekom rekonstrukcije trafostanice
potrebno je rekonstruirati i građevinski dio, u smislu proširenja ili
nadogradnje postojećih objekata. U svim trafostanica potrebno je predvidjeti trafo box za transformator snage do 630
kVA, odnosno 2 x 630 kVA gdje se to traži. Zbog prelaska napona sa 10 kV na 20
kV potrebno je da svi transformatori budu preklopivi za obje naponske razine
10(20) kV. Radi koncepcije prstenaste mreže potrebno je da su transformatori
distributivnog tipa i imaju grupu spoja Dy 5 (mogućnost paralelnog rada
transformatora).
Iz navedenih razloga
potrebno je zamijeniti transformatore u slijedećim trafostanicama
:
·
TS Praonica
·
TS Mali
Brijun
·
TS
Raskrižje
·
TS
Krečana
·
TS
Vatrogasna
·
TS
Peneda
·
TS
Lovorka
Zbog pomanjkanja
prostora potrebno je građevinski rekonstruirati slijedeće
trafostanice:
·
TS Raskrižje
·
TS
Lovorka
Niskonaposki blokovi
i niskonaponska mreža - Zbog
zastarjelosti opreme, nepouzdanosti ugrađenih elemenata kao i zbog
povećanja rasklopnih snaga u
trafostanicama potrebno je zamijeniti i niskonaponske blokove. U svrhu
poboljšanja faktora snage u niskonaponske blokove je potrebno ugraditi
odgovarajuće kompenzacijske baterije.
U nove niskonaponske
blokove potrebno je maksimalno uklopiti postojeće niskonaponske kabele, dok je
za nove potrošače, odnosno u mjestima povećanja snage, potrebno ugraditi nove
kabele tipa :
·
PPOO-(A) 4 x 150
mm2 za primarnu mrežu ( do GRP );
·
PPOO-(A) 4 x 50(70,95)
mm2 za sekundarnu mrežu ( od GRP ).
► Članak
57
Javna rasvjeta -
Zbog
dotrajalosti opreme, kvarova na kabelskoj mreži, kao i rasvjetnih tijela nužno
potrebno je ostvariti slijedeće zahvate:
·
sanacija cjelokupne vanjske
javne rasvjete – kompletna zamjena kabelske mreže i rasvjetnih
stupova;
·
proširenje vanjske rasvjete
na slijedećim dionicama:
§
uređena plaža – Vila Zagorka;
§
lokva-bara – križanje tenis
terena;
§
Vila Lovorka – križanje sa
cestom za Vilu Brijunka;
§
hotel Franina – oko ribnjaka
do ceste za Bijelu Vilu i prostora današnjeg safari parka;
·
nove dekorativne javne
rasvjete za kulturno povijesne i prirodne cjeline:
§
uvala Verige – Rimska
vila;
§
uvala Madona –
Castrum;
§
centar - srednjovjekovni
objekti;
§
otok Galija.
► Članak
58
Elektrifikacija otoka
Sv.Jerolim
(II. i III. etapa
razvoja)
Za elektrifikaciju
otoka Sv.Jerolim potrebno je
položiti podmorski 20 kV kabel iz rekonstruirane TS 10(20)/0,4 kV Lovorka. Na
otoku je potrebno postaviti trafostanicu sa slijedećim
karakteristikama:
·
srednjonaponski blok s tri
vodna polja, jednim trafo poljem i jednim mjernim poljem;
·
transformator snage 1x 630
kVA;
·
niskonaponski blok s
odgovarajućim izlazima.
Trafostanicu je
potrebno postaviti u središte konzuma te ju maksimalno uklopiti u okoliš -
procijeniti mogućnost korištenja poluukopane ili ukopane trafostanice.
Niskonaponsku mrežu koncipirati prstenasto. U slučaju nestanka električne
energije potrebno je osigurati neprestani rad s agregatima za proizvodnju
električne energije. U svrhu uštede električne energije, kao alternativni
energent, u krugove grijanja trebala bi se uključiti voda iz sunčanih
kolektora.
Radi osiguranja
napajanja u ekstremnim uvjetima potrebno je položiti još jedan podmorski kabel
od TS 10(20)/0,4 kV Sv.Jerolim
preko otoka Kozada do kopna i interpolirati u postojeću 20 kV mrežu
mjesta Štinjan.
Kao alternativna za
otok Sv.Jerolim može se koristiti solarna energija. Solarnu
energiju treba koristiti na dva načina :
·
primjenom kolektora i
absorbera
·
pretvorbom sunčeve energije u
električnu energiju
4.5.
Grijanje i
hlađenje
► Članak
59
Planskim rješenjem
obuhvaćeno je grijanje i hlađenje objekata i sadržaja središnje zone Velikog
Brijuna.
Kao izvor energije za
potrebe grijanja središnje zone preporuča se iz ekoloških razloga korištenje
slijedećih energenata:
·
ukapljeni naftni plin;
·
solarna energija dobivena
sunčevim zračenjem na solarne kolektore (s ekološkog stajališta
najprihvatljivija - u cilju uštede energije kao dodatni energent za pripremu
potrošne tople vode i grijanje bazenske vode zatvorenog
bazena);
·
električna energija (primarno
za pogon toplinskih crpki - čime se potrošnja električne energije svodi na oko
30-35% potrebne toplinske energije).
Osim grijanja nužno
predvidjeti i hlađenje cijelih građevina ili njenih dijelova (odnosno
klimatizaciju prostorija, poglavito zajedničkih sadržaja u hotelima,
restoranima, recepcijama i drugo).
► Članak
60
Predložene se dvije
koncepcije tehničkog rješenja grijanja, odnosno hlađenja građevina, i
to:
·
koncepcija 1 - pojedinačne
građevine
·
koncepcija 2 - grupirane
građevine
Na osnovu odabranih
energenata i uređaja koje je moguće primijeniti, izrađene su varijante grijanja
i hlađenja, koje se mogu primjenjivati za pojedine građevine odnosno grupe
građevina. Na osnovu izrađenih varijanti grijanja i hlađenja moguć je odabir
varijanti za pojedine građevine odnosno grupe građevina - po prioritetima.
Prioriteti su utvrđeni na osnovu
najprihvatljivijeg rješenja za pojedine građevine ili grupe građevina s
funkcionalnog, ekonomskog i ekološkog stajališta.
► Članak
61
U Prostornom planu NP
Brijuni data rješenja trebaju poslužiti kao osnova za izradu idejnog rješenja,
te izradu glavnih i izvedbenih projekata. Pritom je nužno za svaku pojedinu
građevinu točno odrediti njezinu buduću namjenu i sadržaje kao i
to:
·
da li će građevina biti u
funkciji tokom cijele godine ili samo ljeti;
·
da li će se građevina samo
grijati ili će se i hladiti;
·
da li se želi hladiti cijela
građevina ili samo pojedini prostori (npr. zajednički sadržaji kao što su
recepcija, restoran i sl.);
·
točnu namjenu pojedinih
prostora.
Nakon toga je moguć
konačan odabir koncepcije i varijante grijanja i hlađenja svake pojedine
građevine, odnosno grupe građevina. Za svaku pojedinu građevinu, odnosno grupu
građevina biti će nužno potrebno odrediti i mjere štednje
energije.
4.6.
Telekomunikacije
► Članak
62
Planiran je cjelovit
telekomunikacijski sustav, koji će povezati sve organizacijske jedinice u
Fažani, na otocima Veliki Brijun, Mali Brijun, Sv.Jerolim te u rezidencijalnoj
zoni i zoni posebne namjene. Sustav treba osigurati komunikaciju govora i
podataka te korištenje video komunikacija. U tako integriranoj mreži, sve
korisničke i operatorske usluge biti će dostupne svim korisnicima, a upravljat
će se iz jednog mjesta - kao da se radi o jednom PABX-u.
Posebna korisnička
poslovna mreža podrazumijeva izgradnju korisničkih PABX sustava na svim
poslovnim lokacijama koje su međusobno povezane i čine cjelovit sustav.
Povezivanje cijelog sustava na javnu TK mrežu ostvaruje se u jednoj ili više
lokacija. Komutacijski promet unutar JU NP Brijuni ostvarivat će se bez
posredovanja javne TK mreže.
► Članak
63
Na lokaciji poslovne
ATC zgrade na Velikom Brijunu smjestiti će se PABX potrebnog kapaciteta vodova
grupnog stupnja, a na ostalim lokacijama udaljene LIM jedinice. Da bi sustav
zadovoljio sve tražene uvjete treba ga realizirati u digitalnoj ISDN
tehnologiji, tzv. ISPBX.
Udaljene jedinice se
planiraju s vlastitom komutacijom, radi fleksibilnosti korištenja i načina
povezivanja s matičnom PABX ili javnom TK mrežom. Međusobno povezivanje svih
lokacija na matičnu PABX u zgradi
ATC na Velikom Brijunu izvodi se linkovima kapaciteta 2 Mbit/s.
Budući je već položen
svjetlovodni kabel od Fažane do zgrade PABX-a na Velikom Brijunu, za planiranu
izgradnju kabelske TK kanalizacije koristiti će se svjetlovodi, kao prijenosni
medij.
Planirano je
povezivanje glavnog ISPBX-a Veliki Brijun s javnom digitalnom centralom AXE 10
PULA , na nivou 4×2 Mb/s ISDN PRA priključka, na javnu HT TK mrežu putem
svjetlovoda.
Budući da će se velik
broj zaposlenih u NP Brijuni kretati tijekom radnog vremena izvan svojih
prostorija, nužno je da su stalno dostupni i kada nije uz fiksni telefon. Zbog
toga će zaposleni kao i dio gostiju koristiti DECT pokretni
telefon.
Konceptu gradnje
cjelovitog telekomunikacijskog sustava NP Brijuni treba prilagoditi mrežu
spojnih i mrežu internih TK kabela.
► Članak
64
Mreža budućeg
telekomunikacijskog sustava, sastojat će se od glavnog ISPBX-a Veliki Brijun
(smještenog u zgradi ATC-a) i udaljenih PABX stupnjeva smještenih u hotelu
Neptun-Istra, na lokaciji novog hotelskog kapaciteta (sadašnje gospodarsko
središte), na otoku Mali Brijun, otoku Sv.Jerolim, te u upravnoj zgradi u
Fažani.
Na taj će se način
postići decentralizacija TK mreže, te postići fleksibilnost poslovne mreže NP
Brijuni. Dislocirani PABX komutacijski sustavi, napajat će određene objekte NP.
U planu izgradnje
kabelske TK kanalizacije, kao transmisijski medij, položiti će se svjetlovodni
kabeli prema svim destinacijama PABX-eva.
4.7.
Postupanje s
otpadom
► Članak
65
Postupanje s otpadom
treba biti sukladno posebnim zahtjevima koji se traže za otočne skupine, a
osobito kada su one istovremeno i nacionalni park. Osnovno plansko opredjeljenje
u NP Brijuni je odlaganje otpada na istarskom kopnu.
Tijekom procesa
gospodarenja otpadom, sve nastale vrste i količine otpada odvoze na zbrinjavanje
na obalu (na recikliranje, obradu i/ili trajno odlaganje). Organski otpad od
održavanja parkova i travnjaka (grane, lišće, iglice, trava) prikuplja se i
usitnjuje na privremenom sabiralištu u nacionalnom parku, te kontinuirano
odvoziti na obalu u kompostane.
Zbrinjavanje otpada
treba cjelovito riješiti sve elemente postupanja s
otpadom:
·
opće usmjerenje je na
bezotpadne ili niskootpadne proizvode i postupke,
·
odvojeno prikupljanje otpada
(papir, staklo, plastika, organski otpad i dr.),
·
organizaciju prikupljanja
posebnih vrsta otpada,
·
nužna oprema i redovno
čišćenje površina kojima se kreću posjetitelji,
·
razvrstavanje i priprema za
otpremu te odvoz otpada na kopno.
Opskrbu potrošnim
proizvodima treba u najvećoj mjeri podrediti zahtjevima očuvanja okoliša u NP
Brijuni. Stoga se Uprava NP Brijuni mora prvenstveno orijentirati na
nabavu:
·
proizvoda s povratnom
ambalažom,
·
velikih
pakiranja,
·
ekološki prihvatljivih
sredstava
za pranje, čišćenje i
sl.
► Članak
66
Planom je predloženo
najprikladnije rješenje posuda i spremnika za prikupljanje otpada, data su
usmjerenja za korištenje dijela otpada, smanjivanja volumena, kompostiranje i
dr. te prihvatljivih načina obrade. Plan određuju prihvatljive načine obrade
otpada, kao i lokacije i tokovi otpada u nacionalnom parku.
S obzirom na
osjetljivost i vrijednost područja plan ukazuje na važnost oblikovanja svih
elemenata uključenih u ciklus postupanja s otpadom (posude, spremnici, vozila,
brodovi, uređenje prostora prikupljališta (“maskiranje”) i
dugo.
Temeljem planiranih
kapaciteta hotelskih i ugostiteljskih sadržaja i procjene ukupnog broja
posjetitelja, u prostoru NP Brijuni potrebno je urediti:
·
6* mjesta sa spremnicima za
otpadnu ambalažu, baterije, lijekove te “ostali otpad” ispred
hotela;
·
6 mjesta sa spremnicima
ispred restorana i kuhinja, koje uključuju spremnike za otpadnu ambalažu,
“ostali otpad” i otpadno jestivo ulje;
·
“reciklažne otoke” uz
prodajna mjesta s pićima i hladnom hranom, sa spremnicima za
otpad;
·
6 “reciklažnih otoka” uz
pristanišne objekte sa spremnicima za otpad, te spremnicima za otpadne baterije
i za stare lijekove;
·
10 mjesta sa spremnikom za
stare baterije od 10 L na prodajnim mjestima gdje se
kupuju;
·
na svakoj plaži po 2
“recilkažna otoka”, ukoliko je dulja od 200 metara sa
spremnicima;
·
jedno sabirno mjesto uz
pristanište na Velikom Brijunu za prihvat ambalažnog otpada i posuda sa “ostalim
otpadom” s Malog Brijuna, Sv.Jerolim
a i Kozada, a prije prijevoza na kopno.
► Članak
67
Planom je određeno da su u
prostoru NP Brijuni zbrinjavaju ove osnovne skupine
otpada:
·
otpad iz hotela i
restorana,
·
otpad od jednodnevnih
izletnika
i povremenih
nautičara,
·
otpad od djelatnosti
Nacionalnog parka,
·
otpad od održavanja i
transporta,
·
morem naplavljeni
otpad,
·
ostali otpad (stajski i iz
uređaja za pročišćavanje
otpadnih
voda).
Otpad iz djelatnosti
Nacionalnog parka - Sastoji se od granja,
drva, lišća, iglica četinara, otkosa trave, naplavljenog drva i naplavina
plastičnih i sličnih materijala. Otpad treba prevoziti na kompostiranje u
najbliži takav uređaj na kopnu. Granje, šiblje i sličan materijal treba usitniti
prije prevoza na kompostanu.
Morem naplavljeni
materijali - Plastika, limenke i papir
treba skupljati u plastične vreće i pridružiti ambalažnom otpadu. Naplavljeno
drvo usitniti za kompostiranje, a krupnije komade drva prevoziti i odložiti na
odlagališta ili kompostane.
Ostali otpad - Stajski gnoj iz
smještajnih objekata za životinje treba odlagati u uređene gnojnice. Ovo gnojivo
(kompost - s dodatkom biljnog otpada) može se koristiti za gnojenje postojećih
povrtnjaka i rasadnika. Za gnojenje poljoprivrednih i parkovnih površina može se
upotrebljavati i mulj iz septičkih jama. Također je moguće korištenje i mulja,
iz uređaja za obradu otpadnih voda, za kompostiranje.
► Članak
68
Sva stara
odlagališta na području NP Brijuni treba
očistiti od neraspadnutih dijelova plastike, metala, starih guma, krupnijeg
građevinskog otpada i sličnog. Sav taj materijal treba prevesti na odlagalište
na kopnu. Takva mjesta zasipati, poravnati i pejzažno urediti, tako da ne
predstavljaju zapreku niti opasnost za životinje i moguće posjetitelje.
Kod sanacije treba
posebno paziti na moguće odloženi opasni otpad (kao što su posude s
kemikalijama, starim uljima, mazivima, ostacima vojnog i ratnog porijekla i sl.)
Zemlju i materijal onečišćen ovim otpadom treba odstraniti jednako kao i otpad.
5.
Mjere zaštite i
očuvanja
prirodnih i
krajobraznih vrijednosti
► Članak
69
Određuju
se područja prema temeljnim kategorijama zaštite:
(1)
Područja s najstrožim režimom zaštite prirode
Otok
Mali Brijun (osim središnjeg dijela), otočići Vrsar (Orzera), Grunj, Gaza i
Obljak. (Strogi) rezervat šumske vegetacije (Veliki Brijun - 2 zone jedinstvene
šume crnike). Zabranjeni svi zahvati u prirodnim staništima, te uznemirivanje
životinja izvan mogućih šetnih staza na Malom Brijunu, dok je na spomenute
otočiće i rezervate dozvoljen dolazak samo zbog znanstvenih istraživanja.
Ukloniti sve krupne sisavce a strogi rezervat ograditi.
(2)Područje šumskog rezervata na Velikom
Brijunu (između
ornitološkog rezervata i poluotoka Peneda) i na otočićima Galija i Madona. Područje
arboretuma (na rtu Vrbanj - za očuvanje istarskog genofonda, šuma crnike).
Obilazak
dozvoliti samo po postojećim putovima i planiranim šetnim stazama. Održavanje
šuma mora biti pod strogom kontrolom botaničara i šumara. Onemogućiti dolazak i
boravak jelenske divljači.
(3) Područja ornitoloških
rezervata
(a)
Saline, vlažno područje s tri djelomično zamočvarena jezerca i (b) Otočić Sv.
Marko i hridi Supin i Supinić.
Onemogućiti
uznemirivanje ptica u doba gnježdenja, a u Salinama i u doba selidbe i
zimovanja. Dozvoljen dolazak samo zbog znanstvenog istraživanja, a kasnije nakon
provedenih istraživanja prema naputku ornitologa omogućiti promatranje ptica
posjetiocima uz vodstvo ili iz određenih lokacija.
(4) Područje morskih rezervata
Čitav
prostor morskog akvatorija koji pripada Nacionalnom parku ima posebnu zaštitu
podmorja. Rezervati u moru (sa strožim uvjetima zaštite) utvrđeni su za
akvatorij bivše rezidencijalne zone, za morsku lagunu (bivši ribnjak) i
mrjestilište u uvali Javorika.
(5) Područja kulturno-povijesnog sadržaja
i rekreacije
Otočići
Sv.Jerolim i Kozada; veći dio Velikog Brijuna. bez dijela ispod Salina, zona
posebnih namjena i rezidencijalne zone; središnji dio Malog Brijuna.
Zoniranje
(privremeno) većeg dijela prostora NP Brijuni obavljeno je na temelju sadašnjih
znanstvenih spoznaja. Iz zoniranja je izuzeto područje rezidencijalne zone:
Vanga (Krasnica), Galija i dio obale Velikog Brijuna od uvale Vranjak do uvale
Dobrika, te područje posebne namjene: Grunj i Pusti, te rt Peneda i rt Barban.
Šume i šumsko zemljište prostorno je
najzastupljenije u promatranom području i kao prirodna vrijednost određuje
glavne smjernice prostornog planiranja, koje ih promatra s ciljem zadržavanja
šumskih sastojinskih cjelina. Osnovno polazište glede namjene je osigurati
potrajnost ekosustava, održavanje općekorisnih funkcija šuma, njihovu biološku
raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal te
ispunjavanje - sada i u budućnosti - bitnih ekoloških i socijalnih funkcija.
Nadalje, treba nastojati na zaštiti divljači i to prvenstveno onih vrsta koje
prirodno obitavaju u ekosustavu NP Brijuni.
Šume
i šumsko zemljište kroz umjetno usitnjene prirodne površine (solitere,
krajobrazne jedinice, parkove, smanjene površine šumskih sastojina itd.)
odražavaju raznolikost oblika korištenja prostora, i osjetljivi su prostor za
unošenje drugih objekata. Za uspostavu konkretnih mjera korištenja tipskih
šumskih cjelina, potrebno je šume i šumsko zemljište prostorno urediti kroz
njihovu namjenu utemeljenu na stanju šuma (površina, sastojine, zdravstveno
stanje, utjecaji) i dosadašnjem uređivanju.
► Članak
70
Mjere
za uravnoteženje prirodnog sustava:
Na
Velikom Brijunu smanjiti broj unešene biljojedne divljači na broj koji neće
bitno utjecati na prirodni sastav i razvoj šumske i travnjačke vegetacije, a da
biljojedi pri tome ostanu vidljivi posjetiocima. Po potrebi vršiti
prihranjivanje, a uz redovnu kontrolu brojnosti, održavati brojnost i strukturu
sanitarnim odstrjelom. U prvoj fazi provedbe ove mjere koja će biti izvršena u
roku od dvije godine, mora se smanjiti broj ovih životinja na maksimalno 350
primjeraka, a Državna uprava će za to razdoblje privremeno dozvoliti Javnom
poduzeću NP Brijuni prodaju i(li) poklanjanje živih životinja i mesa od
sanitamog odstrjela.
Određuju
se slijedeće mjere:
·
Potpuno
eliminirati biljojednu visoku divljač s Malog Brijuna i otočića Brijunskog
otočja i onemogućiti njen prelaz na Mali Brijun.
·
Postojeće
pašnjake prema uputama botaničara postepeno preobraziti u livade košanice
svojstvene južnoj Istri.
·
Šumskim
sastojinama, prema uputama botaničara i šumara, prema potrebi postupno sadnjom
vratiti vrste koje su bile eliminirane utjecajem divljači. Zadržati postojeći
režim zaštite od požara.
·
Područje
Salina postupno vratiti u što prirodniji izgled, bez drveća i grmlja koje ne pripada
flori Brijuna, spriječiti širenje kupine, a obalama jezera dati što prirodniji
izgled s karakterističnim obalnim tršćakom. Organizirati izlov unesenih zelenih
žaba iz Bele Crkve kod Apatina, te nakon toga po naputku zoologa izvršiti
unašanje vodozemaca svojstvenih južnoj Istri.
·
Na
malim otočićima i većem dijelu Malog Brijuna zadržati prirodni sastav i izgled
vegetacije.
·
Zadržati
u postojećem režimu održavanja sve umjetne vodene površine.
·
Zadržati
postojeći režim zaštite morske flore i faune, pri čemu posebno paziti da ne
dolazi do ilegalnog vađenja prstaca i periski.
·
Osigurati
da se u vrijeme gniježđenja ne uznemiruju morske ptice na Sv. Marku, Supinu i
Supiniću (spriječiti pristajanje i prilaz čamaca 300 m od obala).
·
Osigurati
da se u vrijeme gniježđenja, jesenje i proljetne seobe, te zimovanja ne
uznemiravaju ptice močvarice na Salinama.
·
Egzotične
životinje zadržati samo u sklopu sadašnjeg otvorenog Zoološkog vrta. Povećati
brojno stanje autohtone pasmine magaraca i istarskog goveda (istarski podolac,
boškarin), te održavati stabilna krda uz naputke i suradnju sa stručnjacima.
Travu trsovez presaditi na Veliki Brijun i tu je kao i biljku osljebad održavati
kao ukrasne vrste.
·
Za
sprječavanje povećanja broja štakora koristiti metode koje neće naškoditi
ostalim životinjama, a kod
sprječavanja širenja šumskih štetnika upotrebljavati biološke metode uz naputke
šumara entomologa.
6.
► Članak
71
(1)Lokaliteti od izuzetnog
značenja
Kastrum, Verige,
Središnja zona, Vanga kojima se
pridružuju sustav fortifikacija na Penedi, a prvoj se grupi objekata – lokaliteta od
izuzetnog značenja (prethistorijsko naselje Gradina, antički kompleks na lokalitetu
Verige, bizantski Kastrum, bazilika sv. Marije i crkva sv. Petra) također
pridružuju:
- paleontološki nalazi na
rtu Vrbanj (Barban) - po brojnosti utvrđenih
nalaza (tridesetak otisaka stopala dinosaurusa) među najznačajnijim je
paleontološkim lokalitetima u regiji.
- lokalitet Gromače - najvažniji
lokalitet eneolita i ranobrončanog razdoblja u Istri
- tvrđava Tegetthoff i
Veliki for na Malom Brijunu - “kuća za čamce”
-čamčarnica -
vidikovci na Ciprovcu
(Javornik) i Salugi - -
- hotel
Istra -
Potrebno je
objektivno vrednovanje i kategorizacija memorijalnih spomenika iz novijega doba,
na državnoj razini vezanih uz osobu predsjednika J. B. Tita, pokret Nesvrstanih
i Brijunski plenum (Vanga/Krasnica, Bijela vila, vila Brijunka, hotel Istra).
► Članak
72
(2)Lokaliteti od visokog
značenja
U uspostavljenoj
vrijednosnoj hijerarhiji u tom specifičnom prostoru drugoj grupi objekata od visokog značenja (kompleks srednjovjekovnog kaštela u
Luci, vila Brijunka), također se pridružuje nekoliko objekata:
- ranobrončani grob na
Rankunu
- lokalitet
Kolci
- crkva sv. Germana
–
- fortifikacijski objekti
na Penedi i baterija na Malom Brijunu;
- “Kupelwieserov
mir”-
- Hotel
Karmen
- hotel Neptun
- s
dobro očuvanom izvornom tlocrtnom i funkcionalnom dispozicijom, a u dobroj mjeri
i strukturom, dolično čuva i prenosi memoriju mjesta;
-
zimski bazen
–
- vila Jadranka –
► Članak
73
(3)Lokaliteti od lokalnog
značenja
Treću grupu čine preostali
evidentirani objekti koji imaju usko lokalno značenje ili isključivo
ambijentalne vrijednosti. U toj su grupi, uvjetno, i povijesni a neistraženi
objekti.
S aspekta
kulturno-povijesnih vrijednosti značajan je prostor otoka Mali Brijun, a moguću
visoku vrijednost imaju lokaliteta na otocima Gazi i
Obljaku.
U valorizaciji
ostalih otoka zasad su odlučujući čimbenici prirodne vrijednosti, a o
kulturno-povijesnom značenju tih prostora odlučit će rezultati istraživanja.
► Članak
74
Način i uvjeti zaštite
Značenjem
kulturno-povijesnih vrijednosti ističe se pet otoka: Veliki i Mali Brijun, Vanga
(Krasnica) te Gaz i Obljak. Slijedom valorizacije na području arhipelaga
uspostavljene su tri zaštitne zone: zona I stupnja zaštite ili potpune zaštite s
najstrožim režimom, zona II stupnja cjelovite zaštite, ali s nešto ublaženim
režimom i zona III stupnja gdje obvezuje djelomična zaštita.
Manji su otoci u
pravilu obuhvaćeni jednim stupnjem zaštite. Zbog svojega značenja i namjene
potpuno je zaštićen u sklopu zone I stupnja otok Vanga
(Krasnica). U tu istu kategoriju svrstan je i otok Gaz zbog pretpostavki o
vrijednosti nalaza (bizantska fortifikacija). U zonu II stupnja zaštite svrstani su
otoci Mali Brijun, Sv.Jerolim, Obljak i Vrsar (Orzera) , a strogi režim upozorava, zbog zaštite
vrijednosti ukupnoga prostora, na krajnji oprez u slučaju bilo kakvih
intervencija. Zbog prilične devastacije otok Kozada (Kotež) obuhvaćen je zonom III stupnja zaštite što otvara
mogućnosti sanacije stanja i odgovarajuće adaptacije za potrebe turističkih
programa uz uvjet da se prethodno istraži. Rezultati istraživanja odlučit će o
opsegu dopustivih intervencija.
Mjere zaštite ostalih
otoka spadaju isključivo u nadležnost službe za zaštitu
prirode.
► Članak
75
Otok Veliki
Brijun: koncentrirani arheološki
nalazi iz prethistorije, antike i ranoga srednjega vijeka koje prostorno
zaokružuju dvije arheološke zone,
uvjetno nazvane zona Verige
(uključuje antički kompleks uz uvalu Verige, lokalitet Gradina – gradinsko
naselje s kompleksom ilirskoga i rimskog bunara, lokalitet “Povrtnjak”,
neistraženi brežuljak Mrtvi vrh (Moribon) i neki manji lokaliteti, morska zona
od Rta Kosirić do Rta Mrtvi vrh) i zona
Kastrum (uključuje bizantski Kastrum, ostatke crkve sv. Marije i
benediktinskog samostana, ostatke crkve sv. Petra, ilirske gradine Petrovac i
Antunovac, prethistorijsko naselje Gromače, područje rimskih i mletačkih solana,
područje ranosrednjovjekovnih groblja). Na navedene zone povijesno i
funkcionalno nadovezuju se područja kulturno-povijesnih vrijednosti iz srednjega
vijeka obogaćena istaknutim sadržajima iz novijeg doba.
Većina elemenata
prostora i struktura od izuzetnog je značenja, a mogu se očekivati i važni novi
nalazi pa taj prostor čini zonu I stupnja zaštite gdje obvezuje potpuna zaštita
s najstrožim režimom . U zoni I stupnja
zaštite ne smiju se unositi
nikakve promjene u zatečeno stanje izuzev konzervatorskih i rekonstrukcijskih
zahvata u smislu vraćanja u izvorno stanje i radova na održavanju i
prezentaciji. Svi se zahvati moraju izvoditi prema konzervatorskim programima i
projektima ili na temelju detaljnih konzervatorskih smjernica i uz stalan
konzervatorski nadzor. Preostali prostor krajobraznog parka strukturalno i
funkcionalno povezan sa zonom I stupnja zaštite i na njemu se nalaze brojni
značajni kulturno-povijesni i prirodni elementi, a napose funkcionalno određena
mikrocjelina središnje zone što taj čini prostor jedinstvenim.
Budući da bi se svaka
sljedeća intervencija mogla negativno odraziti na očuvanje vrijednosti ukupnoga
prostora, napose na ambijentalne vrijednosti središnje zone, to područje podliježe II stupnju zaštite.
Istim je stupnjem zaštite obuhvaćen i najjužniji dio otoka, područje Peneda,
osobito vrijedan i ugrožen fortifikacijski sklop u dijelu otoka.
Kontaktni prostor
između krajobrazno uređenih dijelova otoka i područja pod vojnom treba štititi
prvenstveno sa stajališta zaštite prirodnih vrijednosti.
U toj zoni sve
intervencije treba svesti na one koje se odnose na moguće očuvanje postojećega
stanja s određenim rekultivacijskim zahvatima. To podrazumijeva da se osnovni zahvati u prostoru i na
pojedinim prostornim elementima svode na mjere konzervacije, dekompozicije,
integracije i rekonstrukcije (u smislu vraćanja uništenog, poznatog oblika,
elementa ili njegova dijela), a građevinske aktivnosti ograničavaju na nužne
korekcije zatečenoga stanja u smislu funkcionalnih poboljšanja. U zoni II
stupnja zaštite svi se zahvati također moraju temeljiti na detaljnim
konzervatorskim smjernicama i izvoditi samo uz konzervatorski
nadzor.
► Članak
76
Otok Mali
Brijun
Uz navedene tri
zaštićene zone, u prostoru NP obvezuju posebne mjere: zaštita krajolika i
zaštita ekspozicija prostornih elemenata i struktura. Podrazumijeva se da čitav
prostor NP čini integralnu zonu zaštite
krajolika no, zbog planiranih intervencija posebno se ističe potreba zaštite
slikovite uvale Sv. Mikule na Malom Brijunu. Atraktivnost pojedinih elemenata i
struktura u prostoru dodatno se ističe uvođenjem zone zaštite ekspozicije “E”.
Ona treba osigurati
otvoren vidik s odabranih točaka promatranja na istaknute elemente
kulturno-povijesne vrijednosti i ostale slikovite predjele i elemente prostora,
a obvezuje u očuvanju usmjerenih arhitektonsko-krajobraznih vizura, kako unutar
krajobraznog parka tako i od strane mora, na: mikrocjelinu središnje zone,
istaknute objekte u Verigama, Kastrum, Bijelu vilu i dr.
► Članak
77
Uspostavljeni režim
zaštite treba nužno poštivati da bi se osigurala integralna zaštita prostora.
Navedene zaštitne
mjere u međusobnoj su ovisnosti, osobito pri intervencijama na strukturalno i
funkcionalno povezanim cjelinama. U opravdanim slučajevima dopuštene su izvjesne
modifikacije (samo u zoni II stupnja zaštite), a njihov opseg mora biti utvrđen
individualno za svako područje i građevinu i podređen svim izvornim elementima.
► Članak
78
Izuzetno zapuštene
prostore raščistiti, a programe korištenja osmisliti prema načelima korištenja
područja NP.
Na dva najveća otoka
rekultivirati pojedine nekad slikovite, a danas zapuštene ili neadekvatno
održavane prostore.
Objekte koji
degradiraju prostor ili su u disharmoniji sa zaštićenim vrijednostima, ukloniti
ili ublažiti njihovu ekspoziciju (zelenilom ili preoblikovanjem).
Stručno obraditi
prirodne predjele izvan održavane površine krajobraznog parka (prioritetno na
Velikom i Malom Brijunu) te procijeniti opravdanost bilo kakvih zahvata zbog
eventualnog uključivanja u turističke trase.
Obilježiti sve važne
lokalitete, a atraktivne lokalitete primjereno prezentirati i do svih urediti
pristupe. Arheološke zone na Velikom Brijunu urediti kao jedinstven arheološki
park. Prethodno izraditi konzervatorske projekte prezentacije lokaliteta s
trasom obilaska unutar arheološkog parka.
Nekada uređene
kamenolome kao zanimljive elemente krajobraznog parka rekultivirati, napose one
koje se nalaze na frekventnim turističkim trasama (Kochov, Čufarov, Gospin
kamenjak, kamenjak ispod Gradine i Straže).
Predlaže se da se
posebnim elaboratom evidentiraju, obrade i valoriziraju svi kamenolomi na otočju
kao neodvojiv dio njegove povijesti i identiteta toga
prostora.
Nekadašnjim stazama
za šetnje potrebno je posvetiti više brige; prema određenom planu očistiti
neprohodne i zapuštene te ih urediti i, prema uvjetima, namijeniti pješacima,
biciklistima, jahačima. Zbog statusa zaštićenoga prostora nije uputno otvarati
nove ceste. Osmisliti rekreacijske površine, uz pažljiv odabir sadržaja.
Uz obveznu potrebu
čuvanja atraktivnih vizura iz turističkih trasa potrebno je razmotriti otvaranje
vizura na ruševine crkve sv. Marije nekadašnje, glavne dominante zaljeva koji po
njoj dobio i ime.
Razmotriti mogućnost
otvaranja vizura s vidikovaca radi razgledavanja otoka nakon njihova privođenja
funkciji: u tom smislu osloboditi poglede s vidikovca na Salugi prema hotelskom
naselju i uvali Verige, a s Javornika otvoriti vidike prema Salinama i Puli.
U sklopu programa
namjene tvrđave Tegetthoff dogovoriti s vojnim vlastima mogućnost korištenja
vidikovca zbog jedinstvenih otvorenih vizura na udaljena područja kopna i
mora.
► Članak
79
Potrebe turističke
ponude u sklopu NP treba prvenstveno locirati u sklopu postojećih kapaciteta građevnog fonda.
Valja sanirati
postojeći građevni fond uz funkcionalno poboljšanje stanja objekata namijenjenih
stacionarnom turizmu, osobito hotela. Pritom, u opravdanim su slučajevima na
nekim objektima dopuštene određene modifikacije potpuno podređene izvornim
vrijednostima (npr. hotel Karmen, kompleks gospodarskog centra), a neke je
objekte, radi ranije loše izvedenih intervencija poželjno pažljivo preoblikovati
(npr. zgradu bazena).
Sve neadekvatno
korištene objekte u zoni stacionarnog turizma potrebno je prenamijeniti i
staviti u funkciju turističke ponude. Objektima bez namjene odrediti namjenu u
dogovoru s konzervatorom.
► Članak
80
Na objektima koji su
prije istraživani i konzervirani potrebno je provesti konzervatorsku reviziju
izvršenih radova (Verige, Kastrum, ostaci crkve Sv. Marije, crkva Sv. Antuna).
Na prezentiranim arheološkim lokalitetima (carska vila u Verigama, Kastrum)
potrebni su hitni zaštitni radovi na održavanju, na lokalitetu Verige potrebno
je riješiti drenažu objekata ugroženih morem (hramovi, portik). Konzervatorski
su radovi neophodni i na samo dijelom istraženim, fragmentarno otkrivenim, a
nezaštićenim lokalitetima (prethistorijske gradine, ostatke vila rustika). To se
prioritetno, zbog reaktiviranja golf igrališta, odnosi na najugroženiji
lokalitet “Kolci”.
► Članak
81
Više građevina zbog lošega
građevinskog stanja zahtijeva hitne intervencije. To se podjednako odnosi na
građevine koje se nalaze u zoni intenzivnog korištenja (npr. crkva sv. Germana,
crkva sv. Roka, čamčarnica, hotel Neptun, neke
vile, kompleks gospodarskog centra i
dr.), kao i na one na izoliranim lokacijama (vidikovci, fortifikacije i prateći
objekti). Prioritet treba dati radovima na sanaciji dijelova koji ugrožavaju
stabilnost objekata, osobito onih u funkciji, te uklanjanju uzroka daljnjoj
destrukciji građevinske strukture objekata bez namjene.
Prioritetno valja
riješiti pitanje napuštenih objekata koji mogu preuzeti neke od dopunskih
sadržaja, a potom neekonomično korištenih lokacija, osobito u zoni stacionarnog
turizma. Muzejske sadržaje potrebno je riješiti integralno, temeljem i odluka
oko nadleštva nad pojedinim zgradama, i planiranim sadržajima u središnjoj zoni.
► Članak
82
Prostor arheoloških
zona i ostalih arheoloških lokaliteta u NP valja sukcesivno istraživati pri čemu
prioritet treba dati neistraženim ili nedovoljno istraženim područjima
potencijalnih vrijednosti (šire područje Veriga, otoci Mali Brijun,
Sv.Jerolim , Vrsar (Orzera) , Gaza i Obljak). Također treba
podvrgnuti istraživanjima sve djelomično istražene elemente i strukture, posebno
one koje bi svojom atraktivnošću mogle pridonijeti kvaliteti turističke ponude
na području arheološkoga parka (npr. lokalitet Gradina te antički vodovod i
ilirski bunar, lokalitet Petrovac). Dokumentirati nalaze, osobito one već
evidentirane, koji imaju znanstvenu vrijednost, a za njih ne postoji elementarna
dokumentacija (npr. rimske i mletačke solane).
► Članak
83
Objekte predviđene za
veće građevinske zahvate potrebno je prije poduzimanja bilo kakvih radova
(sanacija, prenamjena, preoblikovanje), a pogotovo izrade projekata i programa,
dodatno istražiti (arhivski, arhitektonski, po potrebi i arheološki). Naime,
rezultati istraživanja tek će odredit opseg dopustivih intervencija. Osobito su
važna istraživanja fortifikacijske arhitekture koja treba provesti u sklopu
cjelovitoga programa istraživanja vojne arhitekture obrambenog sustava Pule.
► Članak
84
Mogućnosti korištenja
brijunskog prostora određene su njegovim prirodnim i povijesnim potencijalima i
njegovim statusom, a u dosadašnjem razvoju nacionalnog parka nisu ni ujednačeno
niti primjereno korištene. Stoga bi daljnji razvoj trebalo prvenstveno zasnivati
na ravnomjernom aktiviranju svih potencijala nacionalnog parka, odnosno na
sljedećim mogućnostima:
·
očuvanje autohtone prirode i
krajolika,
·
obogaćivanje posjete i
razgledanja nacionalnog parka u smislu ravnomjernijeg prikazivanja otočnih,
morskih i podmorskih dijelova,
·
razvoj specijalizirane ponude
edukativnih, istraživačkih, promatračkih i sl. programa,
·
unapređivanje sadržaja,
funkcija i usluga postavljanjem strožih zahtjeva u skladu s visokim
vrijednostima okruženja,
·
razvoj prepoznatljive
sportsko-rekreacijske ponude temeljene na brijunskoj
tradiciji.
► Članak
85
Prateći sustavi tj.
sustavi povezivanja, opskrbe, održavanja, servisiranja i sl. u velikoj mjeri
odražavaju odnos prema okolišu. Taj odnos postaje sve važniji dio ukupnog imagea
u suvremenom hotelijerstvu. U prostoru visoke vrijednosti, kakav je brijunski
park, neizostavno je potrebno postići prihvatljivu razinu utjecaja pratećih
sustava na okoliš. Na tom treba temeljiti koncipiranje sustava, a u daljem
tijeku njihove pripreme, izvedbe, korištenja i održavanja osigurati primjerenu
provjeru svakog pojedinačnog elementa. Takva provjera podrazumijeva usporednu
ocjenu i odabir najpovoljnijeg projektnog rješenja, nadzor nad izvedbom,
uspostavu monitoringa, praćenje učinaka u okolišu i mogućnost revidiranja i
uvođenja poboljšanja.
Za slučaj akcidenta
i/ili nepogode treba osigurati pravodobnu i učinkovitu
intervenciju.
► Članak
86
Kod donošenju odluka
i odabira projekata o realizaciji planiranih infrastrukturnih mreža i objekata
(proširenju mreže ili uvođenju nove infrastrukture), treba provoditi osnovno
načelo, da su ti graditeljski zahvati s najmanjim utjecajem na prostor kroz koji
prolaze. U pravilu sve infrastrukturne mreže treba voditi u koridoru postojećih
cestovnih ili pješačkih prometnica ili po postojećim infrastrukturnim trasama.
Na nekim otocima
i/ili kod izdvojenih građevina prednost treba dati korištenju lokalnih i
obnovljivih prirodnih izvora (kišnica i solarna energija).
Kod određivanja opskrbe energijom
treba:
·
odabrati najprikladniji
energent ili kombinaciju energenata za svaku skupinu građevina ili pojedinačnu
zgradu kako je to predloženo Planom;
·
uključiti korištenje sunčeve
energije gdje je to moguće sukladno stručnim podlogama za pojedine
lokalitete;
·
orijentirati se na racionalna
energetska trošila, a u zgradama primijeniti najbolje izolacijske materijale;
Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
zahtijevat će novo rješenja temeljem predvidive potrošnje i opterećenja. U
posebnoj studiji treba razmotriti mogućnost i opravdanost ponovne uporabe
otpadnih voda, eventualne uporabe morske vode za određene namjene te predložiti
način pročišćavanja, mjesta i uvjete ispuštanja otpadnih voda u more. U slučaju
odvodnje izdvojenih građevina treba ocijeniti/usporediti mogućnost lokalnog
zbrinjavanja otpadnih voda u odnosu na povezivanje i
prepumpavanje.
Opće smjernice u
odnosu na interni promet u
nacionalnom parku su sljedeće:
·
prijevoz posjetitelja
vozilima s pogonom prihvatljivim za okoliš;
·
u pojedinačnim obilascima ili
u manjim skupinama posjetitelje usmjeriti na šetnju, pješačenje, vožnju
biciklom, jahanje, vožnju kočijama, veslanje, jedrenje;
·
servisni promet cestovnim
vozilima svesti na nužnu mjeru, gdje god je to moguće koristiti manja vozila, a
prednost dati opskrbi i servisu s mora (doprema energenata, vode, roba i sl.,
odvoz otpada, pražnjenje septičkih jama).
Opskrbu potrošnim
proizvodima treba u najvećoj mogućoj
mjeri prilagoditi zahtjevima očuvanja okoliša na otocima. To će iziskivati
cjeloviti koncept opskrbe robom široke potrošnje uključujući nadzor nad njegovom
provedbom. U tom smislu trebalo bi se, primjerice, orijentirati na
nabavu:
·
proizvoda s povratnom
ambalažom,
·
velikih
pakiranja,
·
ekološki prihvatljivih
sredstava za pranje, čišćenje i sl.
► Članak
87
Plaže i
kupališta:
U prvom redu treba
razlikovati prirodne od uređenih plaža odnosno kupališta. Uređene plaže su
iznimaka i ograničene
Osim kopnenih
sadržaja takve plaže treba opremiti s napravama u moru kako bi se osigurali
minimalni sigurnosni uvjeti za pristup i ugodni boravak u moru. Radi efikasne
realizacije takvih rješenja potrebno je izvršiti odgovarajuće hidrotehničke
studije. Opremanjem tih plaža treba težiti smanjenju masovnog odlaska na druge
prirodne plaže, u kojima će se postići viši stupanj zaštite.
► Članak
88
Lučice i pomorski
promet
Na Brijunskom otočju
nije predviđena gradnja lučica ili marina za povremeni ili stalni vez kao ni
prihvat i servisiranje turističkih brodova. Prvenstveno načelo je da priobalje
otočja treba čim manje opteretiti plovilima. Naročito ne treba stvoriti uvjete
za duže zadržavanje većeg broja plovila na trajnom vezu u tim vodama.
U sadašnjoj lučici
Velog Brijuna i u unutarnjem dijelu uvale Sv. Mikula trebalo bi urediti
prikladne naprave za prihvat malih čamaca i srednjih brodova na vez na
ograničeno vrijeme boravka. Kapaciteti lučica Velog i Malog Brijuna treba
dimenzionirati na temelju procijenjenih i dopustivih kapaciteta o potencijalnom
broju gostiju nautičara koji će se usmjeriti na te dijelove otočja. Jedan manji
dio sidrišta treba namijeniti i za trajni vez dok veći dio kapaciteta treba biti
namijenjen za prolazne i kratko zadržavajuće nautičare.
U sustav posjećivanja
uključuje se i nadogradnja luke Fažana do kapaciteta od 150 vezova će omogućiti
trajno rješenje za privez i pristajanje prijevozničkih, ribarskih, sportskih i
drugih brodova.
U predjelu Valbandona
predviđena je izgradnja prostrane marine sa svim sadržajima potrebnim za prihvat
i servisiranje brodova. Ovakav raspored prihvatnih nautičkih kapaciteta na
relaciji otoka i kopnenog dijela omogućiti će učinkovitu zaštitu otočnog
akvatorija.
► Članak
89
Sportovi i rekreacija na
moru
Akvatorij otočja
Brijuni treba rezervirati samo za tihe i neagresivne sportove na vodi: plivanje,
ronjenje na dah, daskanje, veslanje, jedrenje i slično. Drugi sportovi na vodi
(skijanje, leteći zmajevi, hidroskuteri i dr.), koji su vezani za velike brzine
onečišćuju more ispušnim plinovima i proizvode veliku buku, nisu dozvoljeni.
Naime, osim na površini, buka najviše smeta organizmima pod morem, naročito
ribama. Stoga brzi brodovi prilikom uplovljavanja u vode NP Brijuni moraju
smanjiti brzinu plovidbe do najviše 5-6 čv.
► Članak
90
Ronjenje
U prvom redu treba
ponuditi ronjenje na arheološkom nalazištu u uvali Verige. Dosadašnja arheološka
sondiranja u toj uvali su vrlo zanimljiva a da bi postigli što bolju impresiju,
na izabranom dijelu uvale u pijesku treba usaditi nekoliko pravih rimskih amfora
i jedno rekonstruirano olovno sidro.
Drugi vid podvodnog
posjećivanja treba organizirati na istaknutim rtovima Rankun i Kavran na Velikom
Brijunu, na jugozapadnom rtu otoka Sv.Jerolima te na sjevernom dijelu otočja na
pličini koja se prostire jugozapadno od otoka Gaz.
Izbor područja,
ronilačke pravce i planove ronjenja treba odabrati na temelju detaljnijih
izviđanja terena.
U neposrednoj blizini
otočja Brijuni (približno 1.7 Nm u
smjeru 285 i 5-6 Nm u smjeru 266)
na morskom dnu nalaze se dvije olupine. Jedna je veliki putnički brod “Barun
Gautsch” koji potonuo 1914.g. na dubinu od oko 55 m i predstavlja vrlo privlačnu
lokaciju za iskusne ronioce.
Ronilačke ekskurzije
treba organizirati pod vodstvom iskusnih ronilaca koji su djelatnici parka ili
onih koje park privremeno angažira. Prije ronjenja kroz predavanja trebalo bi
učesnike upoznati s temeljnim oceanološkim, ekološkim, arheološkim i drugim
relevantnim značajkama akvatorija.
► Članak
91
U svrhu učinkovite
zaštite sveukupnog akvatorija treba u prvenstveno izdvojiti zone apsolutne
zabrane ribarskih aktivnosti, te odrediti zone u kojima se može dozvoliti
sportski ribolov udicom uz učinkovitu kontrolu.
Na temelju
geomorfoloških i biocenoloških odlika i svjedočenja lokalnih ribara zasebno
treba zaštititi uvale Javoriku i Soline, gdje se tijekom jeseni i zime,
vjerojatno radi mrijesta skupljaju veće količine riba tzv. plemenitih vrsta. U
područja integralne i stroge zaštite predlaže se i priobalni pojas koji se
prostire prema jugu od rta Kamik zatim do rtova Peneda i Trstika i produžava se
prema sjevero-zapadu obuhvaćajući otoke Vrsar (Orzera) , Vanga (Krasnica), Grunj i Galija do
rta Vrbanj i time je obuhvaćeno i lagunarno područje zapadno od Velog Brijuna.
Posebno treba insistirati na
apsolutnoj zabrani lova prstaca ali i svih ostalih morskih organizama. Svrha te
zabrane ne odnosi se toliko na zaštitu prstaca kao zasebne vrste već radi zaštite hridinaste obale kao posebnog
staništa ribolovnog mora (Zakon o morskom ribarstvu, čl. 47 st. 2;
NN 46/96). Strogo treba onemogućiti noćni ribolov
ostima uz korištenje brzih čamaca s reflektorom i staklenim dnom.
U sklopu nove
turističke ponude za goste i posjetitelje NP treba omogućiti sportski ribolov
udicom s kopna. U tu svrhu predlažu se slijedeći lokaliteti: sjevero-istočni dio
malog Brijuna, u predjelu lansirne rampe za torpeda, zatim uvalu Tunjarica, od
rta Kadulje do rta Hlibine a na Velom Brijunu od vanjskih dijelova lukobrana
Brijunske luke do rtova Saluge i Barban. Ribolov udicom može se dozvoliti i sa
obala otoka Sv.Jerolim i Kozada (Kotež).
► Članak
92
Obzirom na visoki
stupanj razvedenosti obale, na Brijunima nalazimo nekoliko geomorfološki
prikladnih uvala za razvoj marikulture. Međutim, treba naglasiti da marikultura
tj. umjetni uzgoj morskih organizama u vodama nacionalnog parka nije
prihvatljiva djelatnost i ne bi ju trebalo planirati.
Uvala Ribnjak je
plitko vodeno tijelo lagunarnog tipa površine oko 14 ha, najveće dubine 160-180
cm i srednje debljine terigenog
mulja 60 i 70 cm. Uvala je od mora odijeljena umjetno postavljenom pomičnom
rešetkastom branom, kroz koju se odvijala izmjena vode s vanjskim morem. Mlađi
primjerci riba (komarče, lubini, cipli i druga bijela riba) ulaze u taj bazen te
se u prikladno vrijeme izlovljava. Ovu uvalu (specifična geomorfološka i
biocenološka cjelina) treba objektivno vrednovati i poduzeti primjerene tehničke
zahvate kako bi ona dobila odgovarajuću namjenu i korištenje. U prvoj
alternativi, nakon nužnih hidromeliorativnih zahvata i opremanja, uvala-ribnjak
bi se mogla ponovno aktivirati kao posjetiteljska atrakcija za sportski ribolov
udicom. Kao druga alternativa u pravcu revalorizacije izvornih biocenoloških
odlika tog specifičnog staništa može se planirati definitivna demontaža rešetaka
ustave te uvalu prepustiti prirodnom razvitku.
► Članak
93
Posebna
zaštita
Prema Zakonu o
zaštiti prirode (Narodne novine 30/94) nacionalni park je prostrano, pretežno
neizmijenjeno područje iznimnih prirodnih vrijednosti a obuhvaća više različitih
ekosustava. U području koje je proglašeno nacionalnim parkom vlada u svakom
njegovom dijelu jednaki zaštitni režim. Unatoč tomu pojedini dijelovi ili
lokaliteti mogu uživati i neku drugu zaštitnu kategoriju.
Predlaže se
određivanje zaštićenih područja koja će biti namijenjena prirodnom razvitku
životnih morskih zajednica. Na taj način će se iz štićenog dijela akvatorija
oštećena riblja naselja u drugim dijelovima parka povratiti i obnoviti. Sukladno
s postojećim posebnim režimom korištenja, dio akvatorija treba predvidjeti za
stavljanje pod zaštitu u kategoriji posebnog rezervata u moru (na Velom Brijunu,
od rta Kamik, obuhvaćajući rt Penedu i sve otoke idući prema sjeveru do rta
Vrbanj). Osim plovidbe i znanstvenih istraživanja druge djelatnosti u tom dijelu
brijunskog podmorja ne bi se smjele obavljati.
8.
Mjere uređenja
šuma
i urbanih
prostora
► Članak
94
Postojeće površine šuma ne
mogu mijenjati svoju namjenu u odnosu
na stanje od dana stupanja na snagu ovog plana i mogu se koristiti u skladu s
osnovnim funkcijama nacionalnog parka. Uređivanje šuma u nacionalnom parku vršit
će se sukladno s Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu šuma posebne
namjene Nacionalnog parka Brijuni. Gospodarenje, eksploatacija šuma i ostalih
prirodnih izvora na području Nacionalnog parka nije dozvoljena. Sve težnje
šumara treba usmjeriti ka podizanju i očuvanju temeljnog šumskog ekosustava
hrasta crnike, jer obnova tih šuma predstavlja trajnu mjeru zaštite Nacionalnog
parka od šumskih požara (nakon požara obnavlja se iz panja ili žira te brzo
sanira narušeni ekosustav).
► Članak
95
Do maksimuma sačuvati u
prirodnom stanju sve prirodne karakteristike područja. Voditi računa o strogom
očuvanju postignute harmonije šuma, te vodenih i gospodarskih površina, u odnosu
prema izgrađenim graditeljskim sklopovima, ne dozvoljavajući pomicanja u ni
jednom pravcu.
► Članak
96
Šumu zaštititi od bilo kakvih
većih intervencija koje bi poremetile njen
prirodni razvoj u pravcu ekološki stabilne šume. Zabranjuje se kljaštrenje
zelenih grana i sječa podstojne etaže, te sve radnje koje nisu u funkciji
zaštite i unapređenja šuma i njihovih osnovnih funkcija. Zabranjuje se izvođenje
novih prosjeka, već se postojeće prometnice i
staze održavaju kao
protupožarne komunikacije i na njima se formiraju punktovi za protupožarne
intervencije. U širini protupožarnog pojasa duž prometnica treba favorizirati,
bez narušavanja fizionomskog sklopa šume, kulture iz postojne etaže šume, koje
teže gore i guše požar.
► Članak
97
Za razred alepskog
bora se
provodi sječa uzgoja prorijednom sječom u svim dobnim skupinama, kako bi se
naglasila pejzažno oblikovna vrijednost sastojine i sanitarno-higijenski režim.
Sječe moraju biti postupne, prebirne, oplodne sa orijentacijom na prirodno
pošumljivanje.
► Članak
98
Za uređajni razred
česmine je potrebno izdvojiti
uzorita i elitna stabla kao izvorište visokovrijednog sjemenskog materijala,
koristeći isti za pošumljivanja unutar ove šume, a i na drugim staništima parka.
Unutar prirodnog razvoja ove šume treba podržavati razvoj šume iz sjemena, a
time kroz vrijeme zamjenjivati šumu panjaču, koja u razvoju ima degradacijsku
prepoznatljivost. Unutar prirodnog razvoja šume, provoditi radnje zaštite koje
obuhvaćaju;
·
iznalaženje žarišta bolesti i
štetnika
·
izvođenje patoloških studija
sastavljajući karte rasprostranjenosti bolesti i štetnika
·
likvidiranje žarišta bolesti
i štetnika
·
proučavanje obavljenih mjera
na čuvanju i zaštiti
·
izrada prognoza mogućih
bolesti i štetnika od nepogoda
Sprječavanje pojava i
razmnožavanja štetnika i bolesti
provoditi preventivno,
koristeći biološka zaštitna
sredstva.
► Članak
99
Uređajni razred
makije, koji je dominantan,
prepušta se prirodnom razvoju, pospješujući prerastanje u panjačku šumu i dalje,
u srednju šumu. Potrebno je provoditi zaštitne radnje i
to:
·
provođenje higijenskih
sanitarnih sječa uz uklanjanje sasušenih i osušenih stabala i
grmova
·
zaštita šume od požara,
redovito održavanje postojećih prometnica i prosjeka. U pojasu prosjeka i širem
pojasu prometnica, pospješujući razvoj kultura iz podstojne i zeljaste etaže
makijskoga sklopa koje ne prenose i guše požar. Sa ovakvim radnjama očuvati će
se estetski i harmonični kontinuitet makijskog sklopa bez vidnih, u prostoru
agresivnih, linija šumskih prosjeka.
·
zaštita od štetnika i
bolesti.
► Članak
100
Za uređajni razred
gariga ne provode se uređajne
radnje. Obim zaštite se svodi na zaštitu od požara, te radnje i postupke kao u
ostalim razredima.
► Članak
101
Postojeće poljoprivredne
površine ne smiju se povećavati niti
pošumljivati, ali se trebaju održavati uzgojem uobičajenih
kultura.
► Članak
102
Ozelenjavanje
površina na području nacionalnog
parka, uključivo i dijelove parkovnih površina, dozvoljeno je vršiti samo s
autohtonim biljnim vrstama.
► Članak
103
Floru i faunu
nacionalnog parka potrebno je
detaljno istražiti u cilju
utvrđivanja vrsta, dinamike populacije odnosno migracije pojedinih vrsta, a
postojeća saznanja o njoj atraktivno prezentirati u sklopu informacijskih
punktova u parku.
► Članak
104
Izgradnja
objekata za stanovanje, gospodarskih,
servisnih i turističkih objekata dozvoljena je samo unutar građevinskog područja
prema detaljnim smjernicama ovog plana.
► Članak
105
Izvan građevinskih
područja, određenih ovim planom, može
se graditi objekte u funkciji nacionalnog parka i infrastrukturne objekte (crpne
stanice, transformatorske stanice, rezervoari, vodospreme i sl.), kao i objekte
od interesa za obranu te zaštitu od elementarnih nepogoda, koji obzirom na svoju
namjenu zahtijevaju izgradnju izvan građevinskog područja. Objektima u funkciji
nacionalnog parka smatraju se objekti komunalno - turističke infrastrukture:
putovi, staze, mostovi, putokazi, sanitarni čvorovi, kiosci za informacije, te
mali uslužni objekti.
► Članak 106
Pristupi do
obale mogu se urediti samo na
mjestima koja su ovim planom predviđena za kupanje, odnosno kao pristaništa za
čamce i druge slične namjene. Pri uređenju pristupa do obale oblikovanje
prilagoditi lokalnim uvjetima.
► Članak 107
Način izgradnje ili dogradnje
privezišta u luci Veliki Brijun, uvali
Sv.Mikula na Malom Brijunu, otocima Sv.Jerolim i Kozada trebaju biti definirani glavnim
projektom izrađenim na osnovu saznanja o maritimnim uvjetima uže i šire
lokacije.
► Članak
108
Objekti
niskogradnje, ukoliko nisu izvedeni kao
ozelenjeni pokosi, i to potporni zidovi, obloge cestovnih usjeka i nasipa,
ograde na cestama, pristaništa za čamce, kao i ona potrebna za ukrcaj
posjetilaca u obilasku parka trebaju biti obložena ili izvedena od
kamena.
► Članak 109
Glavni pješački
putovi moraju imati najmanje 2,5 m
širine, a uzdužni nagib do 12% u slučaju da se njima kreću vozila za gašenje
požara. Sporedni pješački putovi mogu uz uzdužni nagib do 12% imati širinu do
1,5 m.
► Članak
110
Svi vodovi za elektroopskrbu
i TT mrežu moraju se voditi podzemno
te, kao i vodovi za vodoopskrbu i
odvodnju, trebaju biti u koridorima ili trasama cesta i
putova.
► Članak
111
Na području nacionalnog parka
u pravilu se primjenjuje pješački režim korištenja svih putova i cesta, na kojima
se pravo prvenstva daje pješaku. Unutrašnji raspored cesta nacionalnog parka
mora biti vidljivo istaknut na ulazu u nacionalni park s potrebnim obavijestima
i ograničenjima. Kretanje vozila omogućeno je samo za vozila nacionalnog parka,
servisna vozila u djelovanju i vozila posebne
namjene.
9.
Mjere provedbe plana
► Članak
112
Za zahvate u prostoru unutar
građevnih zona koje su određene, ovim
planom i odredbama za rekonstrukciju, dogradnju i obnovu postojećih objekata i
izgradnju nužno potrebnih novih građevina te uređenje i korištenje pripadajućeg
okolnog prostora, obvezna je izrada
stručne podloge za građevnu dozvolu. U sklopu stručne podloge potrebno je
izraditi idejna rješenja cjelina određenih ovim planom i
odredbama.
Za središnju zonu na
Velikom Brijunu koja se sastoji od šest građevnih područja (parcela za istovrsne
graditeljske sklopove) bilo bi optimalno da se stručna podloga izrađuje u
jedinstvenom postupku za cijelu zonu, ali se može izraditi i po pojedinim
građevnim područjima (parcelama) ukoliko je to nužno (zbog uvjeta koncesije i
sl.).
Stručne podloge i
idejna rješenja moraju biti izrađeni u prema posebnim uvjetima i u suradnji s
nadležnim institucijama za zaštitu prirode i okoliša odnosno kulturne baštine,
te drugim nadležnim institucijama.
Stručna podloga
sadrži idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje građevine ili sklopa građevina
s načinom uređenja i korištenja prostora parcele–posjeda, te prikaz odnosa prema
susjednoj građevini i parceli, kao i odnos prema postojećim nasadima i drugim
tradicijskim graditeljskim elementima.
Stručna podloga mora
predočiti analize i dokaze o
poštivanju prirodnih, kulturno-povijesnih i etnoloških vrijednosti koje
se ne bi smjele narušiti, kao i analizu utjecaja građevina i djelatnosti na
okoliš osobito s gledišta opterećenja i mogućih negativnih utjecaja na kvalitetu
mora.
Za rekonstrukciju i
izgradnja infrastrukturnih objekata i javnih površina obvezna je izrada idejnih
rješenja u sklopu stručne podloge za izdavanje lokacijskih dozvola. Idejna
rješenja mogu se izrađivati za dionice koje predstavljaju zaokruženu cjelinu
sustava.
Proširenje kapaciteta
u sklopu rekonstrukcije i dogradnje građevina uvjetovano je izvedbom
infrastrukture određene ovim planom. Pojedinačni objekti ne mogu se
priključivati privremeno na postojeću mrežu vodova ako ona ne zadovoljava
potrebe i sigurnost funkcioniranja te zaštitu okoliša.
Dokaz za to utvrđuje
se u stručnim podlogama za uređenja pojedinih cjelina.
Stručna podloga mora
utvrditi stanje izgrađenosti prostora
te uvjete uklapanja postojećih građevina, a mora biti izrađena na ažurnoj
geodetsko-katastarskoj podlozi sa snimkom postojećeg stanja građevina,
uređenosti prostora, nasada i uređaja uz podatke o posjedu i
vlasništvu.
► Članak
113
Izrada Programa
posjećivanja
Usluge i način
posjećivanja temeljit će se na programu posjećivanja s itinerarima, ponudom, te
oblicima prometa. Program će sadržavati elemente za organizaciju posjećivanja na
postojećoj osnovi, te plan
postupnog proširenja i obogaćivanja ponude vezano za investicijske
zahvate.
Na temelju programa
posjećivanja utvrdit će se funkcije i kapaciteti pojedinih uslužnih mjesta,
način prijevoza-kretanja posjetitelja, te ostali elementi uređenja prostora koji
ovise o intenzitetu posjećivanja. Osobito treba razraditi sustav prihvatnih
točaka ulaza-izlaza posjetitelja diferencirano na eksterni promet i interni
promet.
Program mora
razmotriti i predočiti ekološke i ekonomske parametre investiranja,
funkcioniranja i održavanja.
► Članak
114
U cilju optimalnog
upravljanja NP "Brijuni", u trajno promjenjivim općim
uvjetima razvoja Republike Hrvatske,
nužno je izraditi novi cjelovit turistički koncept u okvirima Planom
postavljenih uvjeta korištenja i zaštite prostora.
Radi provedivosti
takvog koncepta potrebno je napraviti gospodarsku osnovu njegovog funkcioniranja
s elementima interesa sadašnjih i budućih korisnika i novih investitora, uz
uvažavanje sadašnjih i budućih vlasničkih režima. Posebno treba utvrditi ulogu
zone rezidencijalnog turizma i prostora dostupnih javnosti pod posebnim
uvjetima, te kapacitete i standarde smještaja i usluga u granicama određenim
ovim prostornim planom.
Turistički sadržajni
koncept koji je u ovom Planu utvrđen u funkciji dnevnih i višednevnih
(stacionarnih) posjetitelja NP, prvenstveno je poslužio za prostorno određivanje
(dimenzioniranje) građevnih zona i lokacija te za dimenzioniranje svih
infrastrukturnih sustava. Zato pojedine sastavnice tog sadržajnog koncepta treba
u primjeni ovog prostornog plana tumačiti kao obvezu ili smjernicu.
Novi cjelovit
turistički koncept, temeljen na budućim stvarnim organizacijsko-poslovnim
uvjetima i korisničkim pravima, može ponuditi za pojedine prostorne cjeline ili
objekte i drugačije programske sadržaje, ali je nužno da oni moraju biti u
potpunom suglasju s ovim Planom utvrđenim konceptom zaštite i korištenja
cjelokupnog prostora NP "Brijuni".
► Članak
115
Potrebno je izraditi program
sanacije građevina i slobodnog prostora. U tu svrhu treba odmah prići
izradi dokumentacije i troškovnika s prioritetima za 2001. god. i daljnje
etape.
Prioritetima su
obuhvaćeni:
·
nužni radovi radi
zaustavljanja propadanja kulturnih i prirodnih vrijednosti i sanacija kritičnih
mjesta,
·
izrada projekta načina
zbrinjavanja otpada prvenstveno izmještanjem i sanacijom postojećih odlagališta
s otoka,
·
izrada studije i projekta
kojim će se odrediti energent i način centralnog grijanja,
·
priprema dokumentacije za
dugoročnije i značajnije zahvate (investicije),
Provedba detaljne
valorizacije postojećeg građevnog fonda prema sljedećim
kategorijama:
·
fond relativno očuvanih,
održavanih ili konzerviranih građevina koje se bez većih intervencija zadržavaju
u parku,
·
zapuštene i/ili nekorištene
građevine koje bi trebalo aktivirati sadržajima turističke ponude u funkciji
parka,
·
građevine koje nisu
prihvatljive u sadašnjem obliku i/ili funkciji, ali koje zavrjeđuju pokušaj
pronalaženja prikladnijeg sadržajnog i oblikovnog
rješenja,
·
neprihvatljive građevine koje
treba ukloniti.
Izvesti nužne zahvata na
funkcionalnim poboljšanjima (prioriteti za poboljšanje ponude u slijedećoj
sezoni -organizacijski, tehnički zahvati):
·
nužni pomaci na unaprjeđenju
usluga u postojećim kapacitetima i boljoj organiziranosti, osobito ponude za
jednodnevne posjetitelje parka,
·
poboljšanje održavanja i
sanacija kritičnih mjesta infrastrukture,
·
prioritetne
arhitektonsko-građevinske, funkcionalno-tehnološke i interijerske
intervencije,
·
prioriteti sanacije koje
treba usmjeriti na otklanjanje
najizrazitijih nepovoljnih pojava i
oblika ugrožavanja vrijednosti prostora i okoliša,
► Članak
116
Programi
daljnjih istraživanja
Za dijelove parka u
kojima je omogućen pristup provesti detaljniju analizu, istražne radove i
izraditi dokumentaciju zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti. Daljnji
pripremni radovi s gledišta zaštite okoliša odnose se na:
·
izradu znanstveno-stručnog
elaborata o prihvatljivom najvećem broju dnevnih posjetitelja (izletnika), s
gledišta zaštite i održivosti prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, u
cjelokupnom prostoru NP Brijuni kao i po pojedinim funkcijskim cjelinama.
·
izradu stručnog elaborata o
vrstama sadržaja i prostornim potrebama koje se nužno mora osigurati u naselju
Fažana i okolnom kopnenom prostoru za optimalno funkcioniranje svih sustava NP
Brijuni. To se prvenstveno odnosi na objekte i sadržaje koji su u funkciji
prihvata svih vrsta posjetiteljskih grupa (na kopnu i u moru) i optimalnog rada
svih vrsta,
·
izrada stručno-znanstvenog
projekta za arboretum, na rtu Vrbanj, u svrhu zaštite genofonda (osobito
istarskog),
·
znanstvena istraživanja (već
započeta - Šumarski institut Jastrebarsko) rasta i razvoja šuma posebne namjene
na predjelu brda Javorik (Rankun), pokusna ploha 50x50 m.
·
izradu stručnih elaborata
(studija i sl.) o gospodarenju s otpadom, odvodnji, konceptu opskrbe potrošnom
robom, o razumnom energetskom konceptu;
·
izradu plana postupanja u
slučaju ekološke nesreće, nepogoda i zaštite od požara;
·
izradu plana postupnog
razvoja posebne ponude nacionalnog parka u funkciji ekološkog osvješćivanja,
educiranja i poduke.
► Članak
117
Program
jednogodišnjih istraživanja
(neophodnih
za donošenje cjelovitog programa zaštite)
·
Istraživanja
bilja (usporedba stanja 1878. i 1908. godine s današnjim stanjem)
·
Istraživanja
leptira (usporedba stanja 1913. godine s današnjim stanjem)
·
Istraživanja
vodozemaca i gmazova (brojnost populacija, stanje i ugroženost)
·
Istraživanja
šišmiša (inventarizacija i lociranje dnevnih skloništa)
·
Istraživanja
ptica (inventarizacija gnjezdarica, valorizacija selica i zimovalica)
·
Izrada
novog programa gospodarenja s divljači
·
Istraživanja
slatkovodne flore i faune (inventarizacija i stanje staništa)
·
Kontrola
stanja flore i faune odabranih podmorskih transekata opažanih 1984. godine
·
Kartiranje
obale i podmorja prema avionskim snimkama
► Članak
118
Programi
dokumentacije i prezentiranja
(preporuka
za programe unapređenja rada NP)
·
Osnivanje
biološke stanice (dokumentacija, monitoring, ornitološka postaja, proučavanje
jelena i muflona)
·
GIS
NP Brijuna uz uspostavljanje kompjutorske baze podataka Publikacija o prirodnim
osobitostima NP Brijuna
·
Stalna
izložba prirodne osobitosti Brijunskog otočja
·
Video-kazeta
o prirodi NP Brijuni
·
NP
Brijuni na Internetu
·
Razglednice
s motivima prirodnih osobitosti NP Brijuni
► Članak
119
Programi
koji bi proširili poznavanje prirode
i
obogatili poučnu i turističku ponudu NP
Otoci
·
Istraživanja
entomofaune
·
Istraživanje
kopnenih puževa
·
Pedološko
kartiranje
·
Program
turističkog promatranja ptica
·
Osnivanje
stanice za očuvanje autohtonih istarskih pasmina domaćih životinja
·
Program
upoznavanja mediteranskog bilja (posebno aromatične i ljekovite biljke)
Podmorje
·
Istraživanje
flore i faune podmorja
·
Osnivanje
morskog akvarija
·
Studija
mogućnosti razvoja podmorskog turizma
·
Studija
mogućnosti turističkog promatranja dupina.