Sažetak

 

Uvod

 

Uvodno treba naglasiti, da je Vlada Republike Hrvatske kao polazište za izradu novog Prostornog plana NP Brijuni, prihvatila 1998.g. Program i Koncept zaštite i korištenja prostora NP Brijuni (Program i Koncept) kojeg je nositelj izrade bilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja - Zavod za prostorno planiranje. Glavni ciljevi tog dokumenta su bili: (1) stvaranje uvjeta za pojačanu nadležnost Države kroz Javnu ustanovu NP Brijuni; (2) svrhovito gospodarenje i zaštita prostora; (3) kvalitetniji razvoj novih mogućih djelatnosti i (4) utvrđivanje interventnih mjera na kritičnim segmentima zaštite i uređenja prostora. Istovremeno, bilo je nužno poboljšati učinkovitost zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, turističku ponudu i programe posjećivanja, te spriječiti propadanje vrijednih povijesnih građevina kao i devastaciju prostora (nakon odlaska JNA), uz aktiviranje područja koja do tada nisu bila uključena u sustav turističkog posjećivanja (prvenstveno otoci Mali Brijun i Sv. Jerolim i znatan dio Velikog Brijuna).

 

Prihvaćeni Program i Koncept poslužio je kao kvalitetno i usuglašeno polazište za izradu Prostornog plana NP Brijuni, kao i za daljnje prioritetne radove na izradi dokumentacije za uređenje i korištenje središnje zone Velikog Brijuna, otoka Mali Brijun i otoka Sv. Jerolim. Nadalje, za obalni dio mjesta Fažana utvrđene su smjernice u segmentima od interesa za NP Brijuni, te smjernice koje će se ugraditi i primjenjivati u novim prostornim planovima Istarske županije i općine Vodnjan (danas novoformirane općine Fažana).

 

Postojeći (i do sada važeći) Prostorni plan NP “Brioni” i kontaktnog obalnog područja (NN br. 46/87) sadržavao je djelomična prostorna rješenja, jer nije obrađivao tada nepristupačne prostore otoka Malog Brijuna i susjednih otočića, te otoka Sv.Jerolima. Njegove planske postavke su se temeljile na necjelovitoj valorizaciji prirodne i kulturne baštine kao i konceptu razvoja turizma sukladno tadašnjem vremenu - koje je držalo da je dopustivo intenzivnije gospodarsko korištenje NP Brijuni, kroz znatnu gradnju smještajnih turističkih objekata.

 

Temeljem Zakona o prostornom uređenju (NN, br. 30/94 i NN, br. 68/98) i Zakona o zaštiti prirode (NN, br. 54/76 i NN, 30/94) pristupilo se izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja Nacionalnog parka "Brijuni" (Prostorni plan NP Brijuni). Ovaj Konačni prijedlog Prostornog plana NP Brijuni obuhvaća prostor u novim granicama nacionalnog parka (NN, br.45/99.), a u izradi Plana je uvažena i Uredba o zabrani plovidbe (NN, br.66/94). Konačni prijedlog Prostornog plana NP Brijuni izrađen je sukladno s nadređenom prostomo-planskom dokumentacijom, Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (iz 1997. i 1999. god.)

 

Zadatak ovog novog Prostornog plana NP Brijuni bio je ocijeniti stanje, kvalitetu i mjerodavnost postojeće planske dokumentacije, izvršiti dodatnu valorizaciju prostora u cjelini i po pojedinim dijelovima, te predložiti prostorni koncept koji će poslužiti za daljnje planerske i projektantske radove na poboljšanju zaštite i funkcioniranja parka, s osobitim naglaskom na prioritete sanacije i uređenja zapuštenih prostora. Sukladno definiciji nacionalnih parkova, novi Prostorni plan NP Brijuni jasnije određuje i razgraničava gospodarsku i turističko-rekreacijsku namjenu.

 

Novi Prostorni plan NP Brijuni ima kao glavni cilj zaštitu  i očuvanje prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti uz podvrgavanje svih drugih interesa tom glavnom cilju. Pri tome je bitno naglasiti da je nacionalni park (jedan od najviših oblika kompleksne zaštite prirode) vrlo široko otvoren posjetiteljima (dnevnim i višednevnim-stacionarnim), dok je turizam u NP prvenstveno funkcija u službi dnevnog izletničkog razgledavanja i doživljavanja vrijednosti parka. Ovaj Prostorni plan NP Brijuni treba postati jedan od glavnih instrumenata njegove zaštite i uređivanja, jer usklađuje višestrukost funkcija i interesa u njemu - kako onih unutar prostora NP tako i onih izvan. 

 

Treba istači da svaki NP predstavlja značajnu stavku kulturnog bogatstva neke zemlje i u velikoj mjeri obogaćenje turističku ponudu zemlje uopće, a najviše neposredno regije u kojoj se nalazi. Nacionalni park nije prvenstveno namijenjen stacionarnom turističkom korištenju nego je više element izletničke turističke privlačnosti širih regionalnih prostora. Zato je uloga i sadržajna ponuda NP Brijuni izuzetno značajna za Istarsku županiju, koja je turistički najrazvijenija regija Hrvatske.

 

Iako se još od vremena proglašenja Brijunskog otočja nacionalnim parkom (1983.g.) vode brojne rasprave, treba li ovaj prostor imati status NP, prevladavaju stručna mišljenja da ovaj prostor to zaslužuje. Naime, nesmije se zanemariti činjenica da je more gotovo 80 % zaštićenog prostora NP Brijuni, u kojem su sadržani i očuvani gotovo svi izvorni elementi morskih ekosustava Jadrana, osobito civilizacijskim utjecajima ugroženih ekosustava sjevernog Jadrana. Nadalje, kopneni prostori, dijelom kultivirani u skladni krajolik travnjaka i pejzažnih parkova, sadrže pored izuzetno vrijednih ostataka graditeljske baštine i očuvane vegetacijske sustave zapadnoistarskog klimatskog tipa.

 

Sve navedeno znači i obvezuje da s Nacionalnim parkom "Brijuni" treba slijedećih desetljeća tako upravljati da čim više udovoljava strogim međunarodnim kriterijima koji vrijede za nacionalne parkove, a pored ostalog, ovaj NP može i treba preuzeti ulogu referentnog prostora za praćenje promjena u biljnim i životinjskim zajednica mora i kopna sjevernog Jadran, koji je pod snažnim utjecajem suvremenog civilizacijskog razvoja na njegovim obalama.

 

Tijekom dosadašnje izrade Prostornog plana NP Brijuni (PPNP Brijuni) održane su propisane stručne i javne rasprave (NN, br.101/98): (1) Prva prethodna rasprava o Nacrtu prijedloga PPNP Brijuni u Zagrebu 26. svibnja 1999., (2) Druga prethodna rasprava o Nacrtu prijedloga 09. srpnja na Brijunima, (3) Vlada Republike Hrvatske je 07. listopada 1999. utvrdila Prijedlog PPNP Brijuni za javnu raspravu; (4) Javna rasprava o Prijedlogu PPNP Brijuni održana je u Puli od 18. listopada do 18. studenog 1999., (5) Javno izlaganje o Prijedlogu PPNP Brijuni 16. studenog i (6) Županijsko poglavarstvo Istarske županije o Prijedlogu PPNP Brijuni 16. studenog 1999.

 

Savjet za prostorno uređenje Države je tijekom 2000. godine na više sjednica raspravljao o Prijedlogu PPNP Brijuni (koji je sadržavao prihvaćene primjedbe s javne rasprave) i donio pozitivnu ocjenu u rujnu 2000. godine. PPNP Brijuni je dopunjen mišljenjima i primjedbama Savjeta, te je kao Konačni prijedlog PPNP Brijuni upućen u propisani proces donošenja na Hrvatskom saboru.

 

Zaključno, treba naglasiti da su se u razdoblju od javne rasprave (1999.g.) do izrade Konačnog prijedloga PPNP Brijuni (2000.g.) dogodile bitne promjene koje su za zaštitu, korištenje i uređenje dijela prostora NP Brijuni imale veliki značaj. To je promjena načina korištenja bivše rezidencijalne zone i napuštanje velikih prostora (i objekata) posebne namjene (koje je koristila Hrvatska vojska). Te promjene su omogućile bolju organizaciju i korištenje prostora te znatno kvalitetnije predstavljanje prirodnih i graditeljskih vrijedosti Brijunskog otočja posjetiteljima NP.

Ciljevi i koncept uređenja prostora

 

Ciljevi i temeljna načela zaštite i uređenja prostora Nacionalnog parka "Brijuni" (NP) su:

·          maksimalno afirmirati kategoriju zaštite "nacionalni park" kojeg čini sustav temeljen na prirodnim vrijednostima i djelovanju čovjeka kroz povijest,

·          cjelovitu zaštitu provoditi na ukupnom prostoru NP, pa tako i u zonama posebnih uvjeta korištenja (bivša rezidencijalna zona i zona posebne namjene) i to na temelju utvrđene valorizacije prirodne i graditeljske baštine,

·          sve oblike razgledavanja NP razvijati kao temeljni dio ponude sa svrhom unaprjeđenja odnosa posjetitelja prema zaštićenom prostoru i boljeg upoznavanja sa svim vrijednostima,

·          povećati prostor posjećivanja na prostore donedavno nepristupaćne posjetiteljima i primjereno obogatiti posjetiteljsko-izletničku komponentu,

·          uključiti prostore otočja i akvatorij u širi i specifični posjetiteljski turizam vezan na posebne atraktivnosti i programe na kopnu i u moru (kultura, obilazak sustava tvrđava, rekreacija, edukacija, znanost, istraživanje, zdravstvo),

·          sadašnja raznolikost oblika korištenja prostora i sadržaja (rezidencijalna zona i zona posebne namjene - koje su u procesu promjena uvjeta korištenja), uvažava se kao specifičnost ovog NP na temelju koje treba unaprijediti atraktivnosti parka, a dio neprimjerenih sadržaja postupno isključiti (visoku divljač, zoološki vrt i safari park i dr.).

·          uspostaviti novu kvalitetnu i prostoru primjerenu turističku koncepciju i tome odgovarajuće upravljanje u skladu s uvjetima zaštite i korištenja prostora, utemeljenu na cjelovitom prostorno-funkcionalnom programu.

·          uvjete korištenja prostora i programe posjećivanja odrediti na temelju stupnjevane zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti i s propozicijama za određene dozvoljene graditeljske intervencije u prostoru.

·          sve potrebe razvitka treba zadovoljiti prvenstveno u postojećim građevinama, a iznimno dozvoliti proširenja ili novogradnje u sklopu rekonstrukcija postojećih građevina, te računati na unutarnju funkcionalnu reorganizaciju i premještanje nekih sadržaja u druge građevine.

·          razvitak stacionarnog turizma visoke kategorije planirati i organizirati u središnjoj zoni V. Brijuna (kao glavnom uslužno-receptivnom mjestu) prvenstveno u okviru već formiranih građevinskih struktura, te razvijati mrežu manjih uslužnih sadržaja koji prate program posjećivanja na ostalim lokalitetima-otocima,

·          smještajne kapacitete stacionarnog turizma dimenzionirati premjereno prihvatljivom opterećenju prostora, a u slučaju konflikta s ostalim oblicima posjetiteljskog turizma dati prednost dnevnom izletničkom tipu, te u tom smislu prostorno i funkcionalno prilagoditi organizaciju posjećivanja,

·          infrastrukturne sustave planirati primjereno značajkama prostora i pri tom istražiti rješenja temeljena na lokalnim uvjetima, manjim jedinicama za pojedine otoke i funkcionalne grupe a samo najnužnije sustave planirati kao jedinstvenu mrežu. U prvoj fazi izvršiti nužne intervencije na postojećim mrežama i građevinama radi saniranja dotrajalosti i kritičnih točaka-dionica (prvenstveno odvodnja otpadnih voda, promet na Velikom Brijunu, organiziranost i sigurnost pomorskog prometa i zbrinjavanje otpada).

·          otocima Sv.Jerolim i Kozada dati sve mogućnosti razvoja za rekreacijsko posjećivanje za stanovnike priobalja i šire regije, i to otvorenijeg tipa, uz nužnu nazočnost nadzora Javne ustanove NP "Brijuni".

·          posjetiteljski nautički turizam ograničiti (dozvolama) na postojeću luku Velog Brijuna (pretežito izvan glavne posjetiteljske sezone), a na ostalim pristaništima (Mali Brijun, Sv.Jerolim, Kozada) omogućiti prvenstveno pristup plovila organiziranog prijevoza posjetitelja od JU NP "Brijuni" ili drugih tvrtki s koncesijskim pravima.

·          naselje Fažanu (i grad Pulu) uključiti u širi razvojni i funkcionalni sustav kao polazno mjesto sa sadržajima koji su vezani za park te planirati proširenje prijemnih kapaciteta u Fažani (nova lokacija parkirališta), a posjetiteljske ture organizirati već na kopnu, te tako kontrolirati vršna opterećenja.

·          na kopnenom obalno dijelu Istre (u naseljima Fažana i Peroj) treba prvenstveno planirati nužnu gradnju komplementarnih hotelskih kapaciteta, receptivnih prometnih i drugih punktova, nautičkih luka i privezišta i ostalo, kako bi područje NP Brijuni bilo prije svega mjesto izletničkog posjećivanja i razgledavanja krajobraznih, geomorfoloških, paleontoloških, šumsko-vegetacijskih i kulturno-spomeničkih vrijednosti.

 

Uvjeti razgraničenja prostora

prema obilježju, korištenju i namjeni

 

Zoniranje prema osnovnim uvjetima korištenja prostora temelji se na stupnjevanoj zaštiti (zone stroge i usmjerene zaštite, zona građevina i koncentracije funkcija, zone posebnih uvjeta korištenje), te funkcionalnim sustavima koji se u pravilu uklapaju - prilagođavaju osnovnoj fizionomiji i namjeni prostornih cjelina.

 

U svrhu stupnjevane zaštite uspostavlja se podjela prostora nacionalnog parka na osnovne prostorne cjeline:

·          Kultivirani i prirodni dijelovi parka u kojima se zadržavaju temeljne značajke prirodne i kulturne baštine,  uključujući i akvatorij (dio zabranjen i dio dozvoljen za plovidbu, zaštićeno podmorje, posebni rezervati u moru, posebni uvjeti ronjenja), te omogućava smještaj manjih uslužnih funkcija u svrhu posjećivanja u postojećim objektima.

·          Zona izgradnje-građevinsko područje: središnja zona Velikog Brijuna, prihvatni prostor na Malom Brijunu s kompleksom zgrada na sjeverozapadnom dijelu otoka i uslužni kompleks na Sv.Jerolim  u.

·          Područja za rezidencijalnu turističku ponudu, posebnu turističku ponudu i sustav zaštite NP: koristit će dosadašnja rezidencijalna zona na Velikom Brijunu i otoku Vangi, Galiji, Madoni i dijelu poluotoka Peneda s tim da zona na Penedi sadržava i nužan prateći sustav kontrole i zaštite nacionalnog parka.

 

Unaprjeđenje turističke komponente temelji se na razvijanju posjetiteljskog sustava u prostornom i ponudbenom smislu, a kojeg čine glavna turistička intenzivnije posjećena područja: Mali Brijun - Središnja zona Velikog Brijuna - otok Sv.Jerolim. Na toj koridoru-liniji osnažit će se turistička ponuda i uspostaviti kontinuitet kretanja (internog posjetiteljskog prometa) s ulascima u posebne zone formirane oko ključnih atrakcija (tvrđave, arheološki i kulturno povijesni lokaliteti, mjesta specifičnih aktivnosti i ponude te plaže i slobodni rekreacijski prostori) i uz glavne pravce kretanja posjetitelja.

 

Glavni ulaz za organizirano posjećivanje NP Brijuni određen je u luci Veliki Brijun i privezištu Mali Brijun (uvala Sv. Mikula) s distribucijom plovila prema Programu posjećivanja kojeg treba temeljem ovog Plana izraditi Uprava NP. U tu svrhu ispitat će se optimalni oblici internog prometa posjetitelja kojim bi se uspostavila linija kretanja Veliki Brijun - Mali Brijun plovilima NP. Za posebne programe posjećivanja i u "vršnom" dijelu sezone planirano je proširiti pristan uz Mletački kaštel. Posjećivanje treba organizirati tako da se različitim sredstvima i različitim uslugama obuhvate otoci, akvatorij i pojedini atraktivni lokaliteti i to organizirano, na način koji odgovara značajkama prostora i vrsti posjećivanja ili boravka.

 

Utvrđuje se temeljna organizacija prostora u odnosu na sustav posjećivanja:

·          Izletnički turizam- razgledavanje: - kretanje dnevnih posjetitelja organizira se programima koji obuhvaćaju usluge u pojedinačnim građevinama, manifestacije, obilazak i razgledavanje lokaliteta kroz sustav okupljališta, staza i pomorskih linija, polazeći od središnjeg receptivnog prostora na Velikom Brijunu (glavna luka i Mletački kaštel) ili Malom Brijunu, a uključujući i druge otoke s prihvatnim lokacijama.

·          Stacionarni  turizam na Velikom Brijunu, je u središnjoj zoni uz optimalno povećanje kapaciteta do 400 smještajnih jedinica - ključeva ili oko 800 kreveta) visoke kategorije, s povećanjem ponude i kvalitetnih sadržaja, te poboljšanje usluge u postojećoj luci. Planira se mogućnost za uređenje manjih smještajnih kapaciteta i na otoku Sv.Jerolimu.

·          Rezidencijalna ponuda obuhvaća sustav korištenja građevina i prostora (vile i pripadajuće parkovne površine) kao najkvalitetnijeg oblika turističke ponude NP Brijuni.

 

Unutarnja ponudbena struktura svake od ovih prostorno funkcionalnih cjelina treba se organizirati uspostavljanjem različitih sadržaja i aktivnosti koje bi činile temelj turističke motivacije. Mogućnosti obogaćenja sadržaja i osobitih atraktivnosti NP Brijuni: (1) uzgoj i čuvanje regionalnih kultura (rekultivacija sadašnjih rasadnika s vrstama istarskog podneblja), (2) klupski centri (golf igralište proširiti i na prostor današnjeg safarija, golf klub u prostorijama Mletačkog kaštela s uključenjem hotela Franina i Jurina), (3) konjički centar (tako da zajedno s golfom čini komplementarnu cjelinu), (4) stručno-znanstveni i edukativni programi (centar za istraživanje mora, ekološki centar za mladež i slično - Mali Brijun), (5) program obilaska i proučavanja fortifikacija s pratećim manifestacijama (10 lokacija), (6) program obilaska starih kamenoloma, (8) podmorske aktivnosti (arheologija, razgledavanja, snimanja i drugo), (9) muzeji i izložbe (u tvrđavi Tegetthoff i Brion Minor), (10) priredbe i manifestacije zabavnog i kulturnog sadržaja (otvoreno gledalište u tvrđavi na Malom Brijunu, na Sv.Jerolimu i ljetna pozornica na Velikom Brijunu), (11) posebni zdravstveni programi visokog standarda, (12) kongresni turizam, (13) sport i rekreacija na kopnu i u moru (kupanje, golf, tenis, jahanje) i drugo.

 

Ovi sadržaji se prostorno i funkcionalno organiziraju prema specifičnostima djelovanja i specifičnostima prostora na kom su smješteni, ali svi zajedno (uključivši i stacionarni turizam) čine integralnu, prepoznatljivu ponudu NP Brijuna. Na tvrđavi Tegetthoff zadržava se dio potreban za posebne namjene (kontrola obalnog mora), a veći dio građevine uključuje se u turističku funkciju (muzej NP, izložbeni prostor te druge usluge). Safari park i ZOO treba izmjestiti s otoka u prostor Istre, a prostor arboretuma rekultivirati.

 

Na prostoru Velikog Brijuna sustavom prometa i programima posjećivanja funkcionalno se odvaja stacionarni turizam (višednevni posjetitelji) i koncentrira u dijelovima postojeće i razvojno-planirane središnje zone, kao i na dva izdvojena lokaliteta s vilama i obiteljskim apartmanima, od višestruko brojnijeg izletničkog turizma (poludnevnih i jednodnevnih posjetitelja).

 

Izletnički se turizam na Velikom Brijunu prihvaća na posebno organiziranom i opremljenom prostoru prihvatnog centra u glavnoj luci i na lokaciji Mletački kaštel (u "špici" posjetiteljske sezone) te na Malom Brijunu, odakle se organiziranim stručnim vodstvom upućuju brijunskim panoramskim "vlakom" i drugim vozilima izletničke grupe na programirana razgledavanja. Posjetiteljski ulazak i obilazak morem NP Brijuni, u pravilu se obavlja plovilima Javne ustanove NP ili plovilima drugih vlasnika vezanih koncesijskim ugovorom s JU-NP Brijuni. Za organizirano kretanje posjetitelja akvatorijem NP koristit će se morski prolaz između Velikog i Malog Brijuna. Zbog racionalnosti plovidbe regulirat će se da ovaj prolaz služi ribarima iz mjesta Fažana za odlazak do ribolovnih područja zapadno od NP Brijuni. Glavni prilaz Malom Brijunu sa sjevero-zapadne strane je u uvali Sv. Mikula za plovila izletnika iz turističkih mjesta zapadne Istre.

 

Korisnicima dnevnog izletničkog turizma (prema Pravilniku o unutarnjem redu u NP) se ne omogućava slobodno-individualno kretanje na prostoru NP Brijuni osim u određenim zonama, dok su stacionirani posjetitelji-gosti slobodniji u korištenju sportsko-rekreacijskih površina i atraktivnih lokaliteta, korištenju pješačkih prometnica, vožnjama biciklima, elektromobilima, posebnim panoramskim izletničkim brodovima i kočijama.

 

Uzgoj visoke divljači uz bitno smanjenje brojnosti (čak do uklanjanja – vezano uz održavanje stabilnosti eko-sustava NP), uzgoj cvijeća, voća i povrća u posebnim zonama, uzgoj šumskog rasadnog materijala (za obnovu drvoreda i perivoja), tradicionalne su aktivnosti koje povećavaju atraktivnost parka i obogaćuju turističku ponudu, pa se i dalje zadržavaju i razvijaju.

 

Razvoj ostale potrebne smještajne turističke ponude (više vrsta kategorija hotela i drugih objekata za različite skupine posjetitelja) i drugih nužnih sadržaja (ugostiteljskih i za prihvat autobusa i osobnih vozila) u širem prostoru NP Brijuni usmjerava se na priobalni kopneni prostor općine Vodnjan. Budući da je pripadajući priobalni prostor već sada znatno angažiram različitim izgradnjama i planiranim programima razvoja, ovim Prostornim planom NP Brijuna obvezuje se Istarska županija da kroz Prostorni plan Istarske županije (čije donošenje je u tijeku), kroz izmjene i dopune postojećih programa te kroz izradu novih prostornih planova jedinica lokalne samouprave, osigura u obalnom prostoru općine Fažana prostor za glavne prihvatne sadržaje u funkciji NP Brijuni. To su prije svega ugostiteljski i informacijski sadržaji, servisne usluge, uređena i čuvana parkirališta za autobuse i osobna vozila posjetitelja i turistički smještajni kapaciteti.

 

Mjere zaštite i očuvanja prirodnih i kulturno povijesnih  vrijednosti

 

(1) Područja s najstrožim režimom zaštite prirode

Otok Mali Brijun (osim središnjeg dijela), otočići Vrsar (Orzera), Grunj, Gaza i Obljak. (Strogi) rezervat šumske vegetacije (Veliki Brijun - 2 zone jedinstvene šume crnike). Zabranjeni svi zahvati u prirodnim staništima, te uznemirivanje životinja izvan mogućih šetnih staza na Malom Brijunu, dok je na spomenute otočiće i rezervate dozvoljen dolazak samo zbog znanstvenih istraživanja. Ukloniti sve krupne sisavce a strogi rezervat ograditi.

(2)Područje šumskog rezervata na Velikom Brijunu (između ornitološkog rezervata i poluotoka Peneda) i na otočićima Galija i Madona. Područje arboretuma (na rtu Vrbanj - za očuvanje istarskog genofonda, šuma crnike). Obilazak dozvoliti samo po postojećim putovima i planiranim šetnim stazama. Održavanje šuma mora biti pod strogom kontrolom botaničara i šumara. Onemogućiti dolazak i boravak jelenske divljači.

(3) Područja ornitoloških rezervata

(a) Saline, vlažno područje s tri djelomično zamočvarena jezerca i (b) Otočić Sv. Marko i hridi Supin i Supinić. Onemogućiti uznemirivanje ptica u doba gnježdenja, a u Salinama i u doba selidbe i zimovanja. Dozvoljen dolazak samo zbog znanstvenog istraživanja, a kasnije nakon provedenih istraživanja prema naputku ornitologa omogućiti promatranje ptica posjetiocima uz vodstvo ili iz određenih lokacija.

(4) Područje morskih rezervata

Čitav prostor morskog akvatorija koji pripada Nacionalnom parku ima posebnu zaštitu podmorja. Rezervati u moru (sa strožim uvjetima zaštite) utvrđeni su za akvatorij bivše rezidencijalne zone, za morsku lagunu (bivši ribnjak) i mrjestilište u uvali Javorika.

(5) Područja kulturno-povijesnog sadržaja i rekreacije

Otočići Sv.Jerolim i Kozada; veći dio Velikog Brijuna. bez dijela ispod Salina, zona posebne turističke ponude i zona rezidencijalnog turizma; središnji dio Malog Brijuna.

 

Mjere za uravnoteženje prirodnog sustava: Na Velikom Brijunu smanjiti broj unešene biljojedne divljači na broj koji neće bitno utjecati na prirodni sastav i razvoj šumske i travnjačke vegetacije, a da biljojedi pri tome ostanu vidljivi posjetiocima. Po potrebi vršiti prihranjivanje, a uz redovnu kontrolu brojnosti, održavati brojnost i strukturu sanitarnim odstrjelom. Određuju se slijedeće mjere: (1) potpuno eliminirati biljojednu visoku divljač s Malog Brijuna i otočića Brijunskog otočja i onemogućiti njen prijelaz na Mali Brijun, (2) postojeće pašnjake postepeno preobraziti u livade košanice svojstvene južnoj Istri, (3) šumskim sastojinama prema potrebi postupno sadnjom vratiti vrste koje su bile eliminirane utjecajem divljači. Zadržati postojeći režim zaštite od požara, (4) područje Salina postupno vratiti u što prirodniji izgled, bez drveća i grmlja koje ne pripada flori Brijuna, a obalama jezera dati što prirodniji izgled, (5) na malim otočićima i većem dijelu Malog Brijuna zadržati prirodni sastav i izgled vegetacije, (6) zadržati u postojećem režimu održavanja sve umjetne vodene površine, (7) zadržati i povećati postojeći režim zaštite morske flore i faune u cijelom akvatoriju, posebno u rezervatima u moru, (8) osigurati da se u vrijeme gniježđenja ne uznemiruju morske ptice na Sv. Marku, Supinu i Supiniću, (9) osigurati da se u vrijeme gniježđenja, seobe i zimovanja ne uznemiravaju ptice močvarice na Salinama, (10) neke egzotične životinje zadržati samo u sklopu sadašnjeg otvorenog Zoološkog vrta i povećati brojno stanje autohtone pasmine magaraca i istarskog goveda (istarski podolac, boškarin).

 

 (1)Lokaliteti od izuzetnog značenja: Središnja zona, Vanga, sustav fortifikacija na Penedi, prethistorijsko naselje Gradina, antički kompleks na lokalitetu Verige, bizantski Kastrum, bazilika sv. Marije i crkva Sv.Petra, paleontološki nalazi na rtu Vrbanj (Barban) tridesetak otisaka stopala dinosaurusa, lokalitet Gromače, tvrđava Tegetthoff i Veliki for na Malom Brijunu, “kuća za čamce” –čamčarnica, vidikovci na Ciprovcu (Javornik) i Salugi i hotel Istra. Potrebno je objektivno vrednovanje i kategorizacija memorijalnih spomenika iz novijega doba.

(2)Lokaliteti od visokog značenja: kompleks srednjo-vjekovnog kaštela u Luci, vila Brijunka, ranobrončani grob na Rankunu, lokalitet Kolci, crkva Sv. Germana, fortifikacijski objekti na Penedi i baterija na Malom Brijunu, “Kupelwieserov mir”, hotel Karmen i Neptun, zimski bazen i vila Jadranka.

(3)Lokaliteti od lokalnog značenja: čine preostali evidentirani objekti koji imaju usko lokalno značenje ili isključivo ambijentalne vrijednosti. U toj su grupi, uvjetno, i povijesni a neistraženi objekti. U valorizaciji ostalih otoka zasad su odlučujući čimbenici prirodne vrijednosti.

 

Način i uvjeti zaštite

Značenjem kulturno-povijesnih vrijednosti ističe se pet otoka: Veliki i Mali Brijun, Vanga (Krasnica) te Gaz i Obljak. Slijedom valorizacije na području arhipelaga uspostavljene su tri zaštitne zone: zona I stupnja zaštite ili potpune zaštite s najstrožim režimom, zona II stupnja cjelovite zaštite, ali s nešto ublaženim režimom i zona III stupnja gdje obvezuje djelomična zaštita. Manji su otoci u pravilu obuhvaćeni jednim stupnjem zaštite. Zbog svojega značenja i namjene potpuno je zaštićen u sklopu zone I stupnja otoci Vanga (Krasnica) i Gaz. U zonu II stupnja zaštite svrstani su otoci Mali Brijun, Sv.Jerolim, Obljak i Vrsar (Orzera). Zbog devastacije otok Kozada obuhvaćen je zonom III stupnja zaštite. Mjere zaštite ostalih otoka spadaju isključivo u nadležnost službe za zaštitu prirode.

 

Mjere provedbe

 

Za zahvate u prostoru unutar građevnih zona koje su određene, ovim planom i odredbama za rekonstrukciju, dogradnju i obnovu postojećih objekata i izgradnju nužno potrebnih novih građevina te uređenje i korištenje pripadajućeg okolnog prostora, obvezna je izrada stručne podloge za građevnu dozvolu. Za središnju zonu na Velikom Brijunu koja se sastoji od šest građevnih područja (parcela za istovrsne graditeljske sklopove) bilo bi optimalno da se stručna podloga izrađuje u jedinstvenom postupku za cijelu zonu, ali se može izraditi i po pojedinim građevnim područjima (parcelama) ukoliko je to nužno. Za rekonstrukciju i izgradnja infrastrukturnih objekata i javnih površina obvezna je izrada idejnih rješenja u sklopu stručne podloge za izdavanje građevnih dozvola. Idejna rješenja mogu se izrađivati za dionice koje predstavljaju zaokruženu cjelinu sustava.

 

Javna ustanova NP "Brijuni" treba organizirati i poticati izradu slijedećih programa razvoja i znanstvenih istraživanja:

·          Postavljanje cjelovitog turističkog koncepta u okvirima propozicija zaštite i korištenja prostora.

·          Izradu Programa posjećivanja - Usluge i način posjećivanja temeljit će se na programu posjećivanja s itinerarima, ponudom, te oblicima prometa.

·          Izradu programa sanacije građevina i slobodnog  prostora.

·          Programe daljnjih istraživanja: za dijelove parka u kojima je omogućen pristup provesti detaljniju analizu, istražne radove i izraditi dokumentaciju zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti.

·          Programe dokumentacije i prezentiranja (preporuka za programe unapređenja rada NP): (1) osnivanje biološke stanice, (2) GIS NP Brijuna uz uspostavljanje kompjutorske baze podataka, (3) publikacija o prirodnim osobitostima, (4) stalna izložba Brijunskog otočja i drugo.

·          Programe koji proširuju poznavanje prirode i obogaćuju poučnu i turističku ponudu NP.