Sažetak
Uvod
Uvodno treba
naglasiti, da je Vlada Republike Hrvatske kao polazište za izradu novog
Prostornog plana NP Brijuni, prihvatila 1998.g. Program i Koncept zaštite i
korištenja prostora NP Brijuni (Program i Koncept) kojeg je nositelj izrade bilo
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja - Zavod za
prostorno planiranje. Glavni ciljevi tog dokumenta su bili: (1) stvaranje uvjeta
za pojačanu nadležnost Države kroz Javnu ustanovu NP Brijuni; (2) svrhovito
gospodarenje i zaštita prostora; (3) kvalitetniji razvoj novih mogućih
djelatnosti i (4) utvrđivanje interventnih mjera na kritičnim segmentima zaštite
i uređenja prostora. Istovremeno, bilo je nužno poboljšati učinkovitost zaštite
prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, turističku ponudu i programe
posjećivanja, te spriječiti propadanje vrijednih povijesnih građevina kao i
devastaciju prostora (nakon odlaska JNA), uz aktiviranje područja koja do tada
nisu bila uključena u sustav turističkog posjećivanja (prvenstveno otoci Mali
Brijun i Sv. Jerolim i znatan dio Velikog Brijuna).
Prihvaćeni Program i
Koncept poslužio je kao kvalitetno i usuglašeno polazište za izradu Prostornog
plana NP Brijuni, kao i za daljnje prioritetne radove na izradi dokumentacije za
uređenje i korištenje središnje zone Velikog Brijuna, otoka Mali Brijun i otoka
Sv. Jerolim. Nadalje, za obalni dio mjesta Fažana utvrđene su smjernice u
segmentima od interesa za NP Brijuni, te smjernice koje će se ugraditi i
primjenjivati u novim prostornim planovima Istarske županije i općine Vodnjan
(danas novoformirane općine Fažana).
Postojeći (i do sada
važeći) Prostorni plan NP “Brioni” i kontaktnog obalnog područja (NN br. 46/87)
sadržavao je djelomična prostorna rješenja, jer nije obrađivao tada
nepristupačne prostore otoka Malog Brijuna i susjednih otočića, te otoka
Sv.Jerolima. Njegove planske postavke su se temeljile na necjelovitoj
valorizaciji prirodne i kulturne baštine kao i konceptu razvoja turizma sukladno
tadašnjem vremenu - koje je držalo da je dopustivo intenzivnije gospodarsko
korištenje NP Brijuni, kroz znatnu gradnju smještajnih turističkih
objekata.
Temeljem Zakona o
prostornom uređenju (NN, br. 30/94 i NN, br. 68/98) i Zakona o zaštiti prirode
(NN, br. 54/76 i NN, 30/94) pristupilo se izradi Prostornog plana područja
posebnih obilježja Nacionalnog parka "Brijuni" (Prostorni plan NP Brijuni). Ovaj
Konačni prijedlog Prostornog plana NP Brijuni obuhvaća prostor u novim granicama
nacionalnog parka (NN, br.45/99.), a u izradi Plana je uvažena i Uredba o
zabrani plovidbe (NN, br.66/94). Konačni prijedlog Prostornog plana NP Brijuni izrađen je
sukladno s nadređenom prostomo-planskom dokumentacijom, Strategijom i Programom
prostornog uređenja Republike Hrvatske (iz 1997. i 1999.
god.)
Zadatak ovog novog
Prostornog plana NP Brijuni bio je ocijeniti stanje, kvalitetu i mjerodavnost
postojeće planske dokumentacije, izvršiti dodatnu valorizaciju prostora u
cjelini i po pojedinim dijelovima, te predložiti prostorni koncept koji će
poslužiti za daljnje planerske i projektantske radove na poboljšanju zaštite i
funkcioniranja parka, s osobitim naglaskom na prioritete sanacije i uređenja
zapuštenih prostora. Sukladno definiciji
nacionalnih parkova, novi Prostorni plan NP Brijuni jasnije određuje i
razgraničava gospodarsku i turističko-rekreacijsku namjenu.
Novi
Prostorni plan NP Brijuni ima kao glavni cilj zaštitu i očuvanje prirodnih i
kulturno-povijesnih vrijednosti uz podvrgavanje svih drugih interesa tom glavnom
cilju. Pri tome je bitno naglasiti da je nacionalni park (jedan od najviših
oblika kompleksne zaštite prirode) vrlo široko otvoren posjetiteljima (dnevnim i
višednevnim-stacionarnim), dok je turizam u NP prvenstveno funkcija u službi
dnevnog izletničkog razgledavanja i doživljavanja vrijednosti parka. Ovaj
Prostorni plan NP Brijuni treba postati jedan od glavnih instrumenata njegove
zaštite i uređivanja, jer usklađuje višestrukost funkcija i interesa u njemu -
kako onih unutar prostora NP tako i onih izvan.
Treba
istači da svaki NP predstavlja značajnu stavku kulturnog bogatstva neke zemlje i
u velikoj mjeri obogaćenje turističku ponudu zemlje uopće, a najviše neposredno
regije u kojoj se nalazi. Nacionalni park nije prvenstveno namijenjen
stacionarnom turističkom korištenju nego je više element izletničke turističke
privlačnosti širih regionalnih prostora. Zato je uloga i sadržajna ponuda NP
Brijuni izuzetno značajna za Istarsku županiju, koja je turistički
najrazvijenija regija Hrvatske.
Iako
se još od vremena proglašenja Brijunskog otočja nacionalnim parkom (1983.g.)
vode brojne rasprave, treba li ovaj prostor imati status NP, prevladavaju
stručna mišljenja da ovaj prostor to zaslužuje. Naime, nesmije se zanemariti
činjenica da je more gotovo 80 % zaštićenog prostora NP Brijuni, u kojem su
sadržani i očuvani gotovo svi izvorni elementi morskih ekosustava Jadrana,
osobito civilizacijskim utjecajima ugroženih ekosustava sjevernog Jadrana.
Nadalje, kopneni prostori, dijelom kultivirani u skladni krajolik travnjaka i
pejzažnih parkova, sadrže pored izuzetno vrijednih ostataka graditeljske baštine
i očuvane vegetacijske sustave zapadnoistarskog klimatskog tipa.
Sve
navedeno znači i obvezuje da s Nacionalnim parkom "Brijuni" treba slijedećih
desetljeća tako upravljati da čim više udovoljava strogim međunarodnim
kriterijima koji vrijede za nacionalne parkove, a pored ostalog, ovaj NP može i
treba preuzeti ulogu referentnog prostora za praćenje promjena u biljnim i
životinjskim zajednica mora i kopna sjevernog Jadran, koji je pod snažnim
utjecajem suvremenog civilizacijskog razvoja na njegovim
obalama.
Tijekom dosadašnje
izrade Prostornog plana NP Brijuni (PPNP Brijuni) održane su propisane stručne i
javne rasprave (NN, br.101/98): (1) Prva prethodna rasprava o Nacrtu prijedloga
PPNP Brijuni u Zagrebu 26. svibnja 1999., (2) Druga prethodna rasprava o Nacrtu
prijedloga 09. srpnja na Brijunima, (3) Vlada Republike Hrvatske je 07.
listopada 1999. utvrdila Prijedlog PPNP Brijuni za javnu raspravu; (4) Javna
rasprava o Prijedlogu PPNP Brijuni održana je u Puli od 18. listopada do 18.
studenog 1999., (5) Javno izlaganje o Prijedlogu PPNP Brijuni 16. studenog i (6)
Županijsko poglavarstvo Istarske županije o Prijedlogu PPNP Brijuni 16. studenog
1999.
Savjet za prostorno
uređenje Države je tijekom 2000. godine na više sjednica raspravljao o
Prijedlogu PPNP Brijuni (koji je sadržavao prihvaćene primjedbe s javne
rasprave) i donio pozitivnu ocjenu u rujnu 2000. godine. PPNP Brijuni je
dopunjen mišljenjima i primjedbama Savjeta, te je kao Konačni prijedlog PPNP
Brijuni upućen u propisani proces donošenja na Hrvatskom saboru.
Zaključno, treba
naglasiti da su se u razdoblju od javne rasprave (1999.g.) do izrade Konačnog
prijedloga PPNP Brijuni (2000.g.) dogodile bitne promjene koje su za zaštitu,
korištenje i uređenje dijela prostora NP Brijuni imale veliki značaj. To je
promjena načina korištenja bivše rezidencijalne zone i napuštanje velikih
prostora (i objekata) posebne namjene (koje je koristila Hrvatska vojska). Te
promjene su omogućile bolju organizaciju i korištenje prostora te znatno
kvalitetnije predstavljanje prirodnih i graditeljskih vrijedosti Brijunskog
otočja posjetiteljima NP.
Ciljevi i koncept uređenja
prostora
Ciljevi i temeljna načela
zaštite i uređenja prostora Nacionalnog parka "Brijuni" (NP)
su:
·
maksimalno afirmirati
kategoriju zaštite "nacionalni park" kojeg čini sustav temeljen na
prirodnim vrijednostima i djelovanju čovjeka kroz
povijest,
·
cjelovitu zaštitu provoditi
na ukupnom prostoru NP, pa tako i u zonama posebnih
uvjeta korištenja (bivša rezidencijalna zona i zona posebne namjene) i to na
temelju utvrđene valorizacije prirodne i graditeljske
baštine,
·
sve oblike razgledavanja
NP
razvijati kao temeljni dio ponude sa svrhom unaprjeđenja odnosa posjetitelja
prema zaštićenom prostoru i boljeg upoznavanja sa svim
vrijednostima,
·
povećati prostor
posjećivanja na prostore donedavno
nepristupaćne posjetiteljima i
primjereno obogatiti posjetiteljsko-izletničku komponentu,
·
uključiti prostore otočja i
akvatorij u širi i specifični posjetiteljski turizam vezan na posebne
atraktivnosti i programe na kopnu i u moru (kultura, obilazak sustava
tvrđava, rekreacija, edukacija, znanost, istraživanje,
zdravstvo),
·
sadašnja raznolikost oblika
korištenja prostora i sadržaja (rezidencijalna
zona i zona posebne namjene - koje su u procesu promjena uvjeta korištenja), uvažava se kao specifičnost ovog NP na
temelju koje treba unaprijediti atraktivnosti parka, a dio neprimjerenih
sadržaja postupno isključiti (visoku divljač, zoološki vrt i safari park i
dr.).
·
uspostaviti novu kvalitetnu i
prostoru primjerenu turističku koncepciju i tome odgovarajuće
upravljanje u skladu s uvjetima zaštite i korištenja prostora, utemeljenu na
cjelovitom prostorno-funkcionalnom programu.
·
uvjete korištenja prostora i
programe posjećivanja odrediti na temelju stupnjevane zaštite prirodnih i kulturnih
vrijednosti i s propozicijama za određene dozvoljene graditeljske intervencije u
prostoru.
·
sve potrebe razvitka treba
zadovoljiti prvenstveno u postojećim građevinama, a iznimno dozvoliti
proširenja ili novogradnje u sklopu rekonstrukcija postojećih građevina, te
računati na unutarnju funkcionalnu reorganizaciju i premještanje nekih sadržaja
u druge građevine.
·
razvitak stacionarnog turizma
visoke kategorije planirati i organizirati u središnjoj zoni V. Brijuna (kao
glavnom uslužno-receptivnom mjestu) prvenstveno u okviru već formiranih
građevinskih struktura, te razvijati mrežu manjih uslužnih sadržaja koji prate
program posjećivanja na ostalim lokalitetima-otocima,
·
smještajne kapacitete
stacionarnog turizma dimenzionirati premjereno prihvatljivom opterećenju
prostora, a u slučaju konflikta s
ostalim oblicima posjetiteljskog turizma dati prednost dnevnom izletničkom tipu,
te u tom smislu prostorno i funkcionalno prilagoditi organizaciju posjećivanja,
·
infrastrukturne sustave
planirati primjereno značajkama prostora i pri tom istražiti rješenja
temeljena na lokalnim uvjetima, manjim jedinicama za pojedine otoke i
funkcionalne grupe a samo najnužnije sustave planirati kao jedinstvenu mrežu. U
prvoj fazi izvršiti nužne intervencije na postojećim mrežama i građevinama radi
saniranja dotrajalosti i kritičnih točaka-dionica (prvenstveno odvodnja otpadnih
voda, promet na Velikom Brijunu, organiziranost i sigurnost pomorskog prometa i
zbrinjavanje otpada).
·
otocima Sv.Jerolim i Kozada
dati sve mogućnosti razvoja za rekreacijsko posjećivanje za stanovnike priobalja i
šire regije, i to otvorenijeg tipa, uz nužnu nazočnost nadzora Javne ustanove NP
"Brijuni".
·
posjetiteljski nautički
turizam ograničiti (dozvolama) na postojeću
luku Velog Brijuna (pretežito izvan glavne posjetiteljske sezone), a na ostalim
pristaništima (Mali Brijun, Sv.Jerolim, Kozada) omogućiti prvenstveno pristup
plovila organiziranog prijevoza posjetitelja od JU NP "Brijuni" ili drugih
tvrtki s koncesijskim pravima.
·
naselje Fažanu
(i
grad Pulu) uključiti u širi razvojni i
funkcionalni sustav kao polazno mjesto sa sadržajima koji su vezani za park
te planirati proširenje prijemnih kapaciteta u Fažani (nova lokacija
parkirališta), a posjetiteljske ture organizirati već na kopnu, te tako
kontrolirati vršna opterećenja.
·
na kopnenom obalno dijelu
Istre (u naseljima Fažana i
Peroj) treba prvenstveno planirati nužnu
gradnju komplementarnih hotelskih kapaciteta, receptivnih prometnih i drugih
punktova, nautičkih luka i privezišta i ostalo, kako bi područje NP Brijuni bilo
prije svega mjesto izletničkog posjećivanja i razgledavanja krajobraznih,
geomorfoloških, paleontoloških, šumsko-vegetacijskih i kulturno-spomeničkih
vrijednosti.
Uvjeti razgraničenja
prostora
prema obilježju, korištenju
i namjeni
Zoniranje prema
osnovnim uvjetima korištenja prostora
temelji se na stupnjevanoj zaštiti
(zone stroge i usmjerene zaštite, zona građevina i koncentracije funkcija,
zone posebnih uvjeta korištenje), te funkcionalnim sustavima koji se u pravilu
uklapaju - prilagođavaju osnovnoj fizionomiji i namjeni prostornih cjelina.
U svrhu stupnjevane
zaštite uspostavlja se podjela prostora nacionalnog parka na osnovne prostorne
cjeline:
·
Kultivirani i prirodni
dijelovi parka u kojima se zadržavaju
temeljne značajke prirodne i kulturne baštine, uključujući i akvatorij (dio zabranjen i
dio dozvoljen za plovidbu, zaštićeno podmorje, posebni rezervati u moru, posebni
uvjeti ronjenja), te omogućava smještaj manjih uslužnih funkcija u svrhu
posjećivanja u postojećim objektima.
·
Zona izgradnje-građevinsko
područje: središnja zona Velikog
Brijuna, prihvatni prostor na Malom Brijunu s kompleksom zgrada na
sjeverozapadnom dijelu otoka i uslužni kompleks na Sv.Jerolim u.
·
Područja za rezidencijalnu
turističku ponudu, posebnu turističku ponudu i sustav zaštite NP:
koristit će dosadašnja
rezidencijalna zona na Velikom Brijunu i otoku Vangi, Galiji, Madoni i dijelu
poluotoka Peneda s tim da zona na Penedi sadržava i nužan prateći sustav
kontrole i zaštite nacionalnog parka.
Unaprjeđenje
turističke komponente temelji se na razvijanju posjetiteljskog sustava u
prostornom i ponudbenom smislu, a kojeg čine glavna turistička intenzivnije
posjećena područja: Mali Brijun -
Središnja zona Velikog Brijuna - otok Sv.Jerolim. Na toj koridoru-liniji
osnažit će se turistička ponuda i uspostaviti kontinuitet kretanja (internog
posjetiteljskog prometa) s ulascima u posebne zone formirane oko ključnih
atrakcija (tvrđave, arheološki i kulturno povijesni lokaliteti, mjesta
specifičnih aktivnosti i ponude te plaže i slobodni rekreacijski prostori) i uz
glavne pravce kretanja posjetitelja.
Glavni ulaz za
organizirano posjećivanje NP Brijuni određen je u luci Veliki Brijun i privezištu Mali Brijun (uvala Sv. Mikula) s distribucijom plovila prema Programu posjećivanja kojeg treba
temeljem ovog Plana izraditi Uprava NP. U tu svrhu ispitat će se optimalni
oblici internog prometa posjetitelja kojim bi se uspostavila linija kretanja
Veliki Brijun - Mali Brijun plovilima NP. Za posebne programe posjećivanja i u
"vršnom" dijelu sezone planirano je proširiti pristan uz Mletački kaštel.
Posjećivanje treba organizirati tako da se različitim sredstvima i različitim
uslugama obuhvate otoci, akvatorij i pojedini atraktivni lokaliteti i to
organizirano, na način koji odgovara značajkama prostora i vrsti posjećivanja
ili boravka.
Utvrđuje se temeljna
organizacija prostora u odnosu na sustav posjećivanja:
·
Izletnički turizam-
razgledavanje: - kretanje dnevnih
posjetitelja organizira se programima koji obuhvaćaju usluge u pojedinačnim
građevinama, manifestacije, obilazak i razgledavanje lokaliteta kroz sustav
okupljališta, staza i pomorskih linija, polazeći od središnjeg receptivnog
prostora na Velikom Brijunu (glavna luka i Mletački kaštel) ili Malom Brijunu, a
uključujući i druge otoke s prihvatnim lokacijama.
·
Stacionarni turizam na Velikom Brijunu, je u
središnjoj zoni uz optimalno povećanje kapaciteta do 400 smještajnih jedinica -
ključeva ili oko 800 kreveta) visoke kategorije, s povećanjem ponude i
kvalitetnih sadržaja, te poboljšanje usluge u postojećoj luci. Planira se
mogućnost za uređenje manjih smještajnih kapaciteta i na otoku
Sv.Jerolimu.
·
Rezidencijalna ponuda
obuhvaća sustav korištenja
građevina i prostora (vile i pripadajuće parkovne površine) kao najkvalitetnijeg
oblika turističke ponude NP Brijuni.
Unutarnja ponudbena
struktura svake od ovih prostorno funkcionalnih cjelina treba se organizirati
uspostavljanjem različitih sadržaja i aktivnosti koje bi činile temelj
turističke motivacije. Mogućnosti obogaćenja sadržaja i osobitih atraktivnosti
NP Brijuni: (1) uzgoj i čuvanje
regionalnih kultura (rekultivacija sadašnjih rasadnika s vrstama istarskog
podneblja), (2) klupski centri (golf
igralište proširiti i na prostor današnjeg safarija, golf klub u prostorijama
Mletačkog kaštela s uključenjem hotela Franina i Jurina), (3) konjički centar (tako da zajedno s
golfom čini komplementarnu cjelinu), (4) stručno-znanstveni i edukativni
programi (centar za istraživanje mora, ekološki centar za mladež i slično -
Mali Brijun), (5) program obilaska i
proučavanja fortifikacija s pratećim manifestacijama (10 lokacija), (6) program obilaska starih kamenoloma, (8)
podmorske aktivnosti (arheologija, razgledavanja, snimanja i drugo), (9) muzeji i izložbe (u tvrđavi Tegetthoff
i Brion Minor), (10) priredbe i
manifestacije zabavnog i kulturnog sadržaja (otvoreno gledalište u tvrđavi
na Malom Brijunu, na Sv.Jerolimu i ljetna pozornica na Velikom Brijunu), (11) posebni zdravstveni programi visokog
standarda, (12) kongresni turizam,
(13) sport i rekreacija na kopnu
i u moru (kupanje, golf, tenis, jahanje) i drugo.
Ovi sadržaji se
prostorno i funkcionalno organiziraju prema specifičnostima djelovanja i
specifičnostima prostora na kom su smješteni, ali svi zajedno (uključivši i
stacionarni turizam) čine integralnu, prepoznatljivu ponudu NP Brijuna. Na
tvrđavi Tegetthoff zadržava se dio potreban za posebne namjene (kontrola obalnog
mora), a veći dio građevine uključuje se u turističku funkciju (muzej NP,
izložbeni prostor te druge usluge). Safari park i ZOO treba izmjestiti s otoka u
prostor Istre, a prostor arboretuma rekultivirati.
Na prostoru Velikog
Brijuna sustavom prometa i programima posjećivanja funkcionalno se odvaja
stacionarni turizam (višednevni posjetitelji) i koncentrira u dijelovima
postojeće i razvojno-planirane središnje zone, kao i na dva izdvojena lokaliteta
s vilama i obiteljskim apartmanima, od višestruko brojnijeg izletničkog turizma
(poludnevnih i jednodnevnih posjetitelja).
Izletnički se turizam
na Velikom Brijunu prihvaća na posebno organiziranom i opremljenom prostoru prihvatnog centra u glavnoj luci i na
lokaciji Mletački kaštel (u "špici" posjetiteljske sezone) te na Malom Brijunu,
odakle se organiziranim stručnim vodstvom upućuju brijunskim panoramskim
"vlakom" i drugim vozilima izletničke grupe na programirana razgledavanja.
Posjetiteljski ulazak i obilazak morem NP Brijuni, u pravilu se obavlja
plovilima Javne ustanove NP ili plovilima drugih vlasnika vezanih koncesijskim
ugovorom s JU-NP Brijuni. Za organizirano kretanje posjetitelja akvatorijem NP
koristit će se morski prolaz između Velikog i Malog Brijuna. Zbog racionalnosti
plovidbe regulirat će se da ovaj prolaz služi ribarima iz mjesta Fažana za
odlazak do ribolovnih područja zapadno od NP Brijuni. Glavni prilaz Malom
Brijunu sa sjevero-zapadne strane je u uvali Sv. Mikula za plovila izletnika iz
turističkih mjesta zapadne Istre.
Korisnicima dnevnog
izletničkog turizma (prema Pravilniku o unutarnjem redu u NP) se ne omogućava
slobodno-individualno kretanje na prostoru NP Brijuni osim u određenim zonama,
dok su stacionirani posjetitelji-gosti slobodniji u korištenju
sportsko-rekreacijskih površina i atraktivnih lokaliteta, korištenju pješačkih
prometnica, vožnjama biciklima, elektromobilima, posebnim panoramskim
izletničkim brodovima i kočijama.
Uzgoj visoke divljači
uz bitno smanjenje brojnosti (čak do uklanjanja – vezano uz održavanje
stabilnosti eko-sustava NP), uzgoj cvijeća, voća i povrća u posebnim zonama,
uzgoj šumskog rasadnog materijala (za obnovu drvoreda i perivoja), tradicionalne
su aktivnosti koje povećavaju atraktivnost parka i obogaćuju turističku ponudu,
pa se i dalje zadržavaju i razvijaju.
Razvoj ostale
potrebne smještajne turističke ponude (više vrsta kategorija hotela i drugih
objekata za različite skupine posjetitelja) i drugih nužnih sadržaja
(ugostiteljskih i za prihvat autobusa i osobnih vozila) u širem prostoru NP
Brijuni usmjerava se na priobalni kopneni prostor općine Vodnjan. Budući da je
pripadajući priobalni prostor već sada znatno angažiram različitim izgradnjama i
planiranim programima razvoja, ovim Prostornim planom NP Brijuna obvezuje se
Istarska županija da kroz Prostorni plan Istarske županije (čije donošenje je u
tijeku), kroz izmjene i dopune postojećih programa te kroz izradu novih
prostornih planova jedinica lokalne samouprave, osigura u obalnom prostoru
općine Fažana prostor za glavne prihvatne sadržaje u funkciji NP Brijuni. To su
prije svega ugostiteljski i informacijski sadržaji, servisne usluge, uređena i
čuvana parkirališta za autobuse i osobna vozila posjetitelja i turistički
smještajni kapaciteti.
Mjere zaštite i očuvanja
prirodnih i kulturno povijesnih
vrijednosti
(1)
Područja s najstrožim režimom zaštite prirode
Otok
Mali Brijun (osim središnjeg dijela), otočići Vrsar (Orzera), Grunj, Gaza i
Obljak. (Strogi) rezervat šumske vegetacije (Veliki Brijun - 2 zone jedinstvene
šume crnike). Zabranjeni svi zahvati u prirodnim staništima, te uznemirivanje
životinja izvan mogućih šetnih staza na Malom Brijunu, dok je na spomenute
otočiće i rezervate dozvoljen dolazak samo zbog znanstvenih istraživanja.
Ukloniti sve krupne sisavce a strogi rezervat ograditi.
(2)Područje
šumskog rezervata na Velikom Brijunu (između
ornitološkog rezervata i poluotoka Peneda) i na otočićima Galija i Madona. Područje
arboretuma (na rtu Vrbanj - za očuvanje istarskog genofonda, šuma crnike).
Obilazak dozvoliti samo po postojećim putovima i planiranim šetnim stazama.
Održavanje šuma mora biti pod strogom kontrolom botaničara i šumara. Onemogućiti
dolazak i boravak jelenske divljači.
(3)
Područja ornitoloških rezervata
(a)
Saline, vlažno područje s tri djelomično zamočvarena jezerca i (b) Otočić Sv.
Marko i hridi Supin i Supinić. Onemogućiti uznemirivanje ptica u doba
gnježdenja, a u Salinama i u doba selidbe i zimovanja. Dozvoljen dolazak samo
zbog znanstvenog istraživanja, a kasnije nakon provedenih istraživanja prema
naputku ornitologa omogućiti promatranje ptica posjetiocima uz vodstvo ili iz
određenih lokacija.
(4)
Područje morskih rezervata
Čitav
prostor morskog akvatorija koji pripada Nacionalnom parku ima posebnu zaštitu
podmorja. Rezervati u moru (sa strožim uvjetima zaštite) utvrđeni su za
akvatorij bivše rezidencijalne zone, za morsku lagunu (bivši ribnjak) i
mrjestilište u uvali Javorika.
(5)
Područja kulturno-povijesnog sadržaja i rekreacije
Otočići
Sv.Jerolim i Kozada; veći dio Velikog Brijuna. bez dijela ispod Salina, zona
posebne turističke ponude i zona rezidencijalnog turizma; središnji dio Malog
Brijuna.
Mjere
za uravnoteženje prirodnog sustava: Na
Velikom Brijunu smanjiti broj unešene biljojedne divljači na broj koji neće
bitno utjecati na prirodni sastav i razvoj šumske i travnjačke vegetacije, a da
biljojedi pri tome ostanu vidljivi posjetiocima. Po potrebi vršiti
prihranjivanje, a uz redovnu kontrolu brojnosti, održavati brojnost i strukturu
sanitarnim odstrjelom. Određuju se slijedeće mjere: (1) potpuno eliminirati
biljojednu visoku divljač s Malog Brijuna i otočića Brijunskog otočja i
onemogućiti njen prijelaz na Mali Brijun, (2) postojeće pašnjake postepeno
preobraziti u livade košanice svojstvene južnoj Istri, (3) šumskim sastojinama
prema potrebi postupno sadnjom vratiti vrste koje su bile eliminirane utjecajem
divljači. Zadržati postojeći režim zaštite od požara, (4) područje Salina
postupno vratiti u što prirodniji izgled, bez drveća i grmlja koje ne pripada
flori Brijuna, a obalama jezera dati što prirodniji izgled, (5) na malim
otočićima i većem dijelu Malog Brijuna zadržati prirodni sastav i izgled
vegetacije, (6) zadržati u postojećem režimu održavanja sve umjetne vodene
površine, (7) zadržati i povećati postojeći režim zaštite morske flore i faune u
cijelom akvatoriju, posebno u rezervatima u moru, (8) osigurati da se u vrijeme
gniježđenja ne uznemiruju morske ptice na Sv. Marku, Supinu i Supiniću, (9)
osigurati da se u vrijeme gniježđenja, seobe i zimovanja ne uznemiravaju ptice
močvarice na Salinama, (10) neke egzotične životinje zadržati samo u sklopu
sadašnjeg otvorenog Zoološkog vrta i povećati brojno stanje autohtone pasmine
magaraca i istarskog goveda (istarski podolac, boškarin).
(1)Lokaliteti od izuzetnog značenja:
Središnja zona, Vanga, sustav
fortifikacija na Penedi, prethistorijsko naselje Gradina, antički kompleks na
lokalitetu Verige, bizantski Kastrum, bazilika sv. Marije i crkva Sv.Petra,
paleontološki nalazi na rtu Vrbanj (Barban) tridesetak otisaka stopala
dinosaurusa, lokalitet Gromače, tvrđava Tegetthoff i Veliki for na Malom
Brijunu, “kuća za čamce” –čamčarnica, vidikovci na Ciprovcu (Javornik) i Salugi
i hotel Istra. Potrebno je objektivno vrednovanje i kategorizacija memorijalnih
spomenika iz novijega doba.
(2)Lokaliteti od visokog
značenja: kompleks srednjo-vjekovnog
kaštela u Luci, vila Brijunka, ranobrončani grob na Rankunu, lokalitet Kolci,
crkva Sv. Germana, fortifikacijski objekti na Penedi i baterija na Malom
Brijunu, “Kupelwieserov mir”, hotel Karmen i Neptun, zimski bazen i vila
Jadranka.
(3)Lokaliteti od lokalnog
značenja: čine preostali evidentirani
objekti koji imaju usko lokalno značenje ili isključivo ambijentalne
vrijednosti. U toj su grupi, uvjetno, i povijesni a neistraženi objekti. U
valorizaciji ostalih otoka zasad su odlučujući čimbenici prirodne vrijednosti.
Način i uvjeti zaštite
Značenjem
kulturno-povijesnih vrijednosti ističe se pet otoka: Veliki i Mali Brijun, Vanga
(Krasnica) te Gaz i Obljak. Slijedom valorizacije na području arhipelaga
uspostavljene su tri zaštitne zone: zona I stupnja zaštite ili potpune zaštite s
najstrožim režimom, zona II stupnja cjelovite zaštite, ali s nešto ublaženim
režimom i zona III stupnja gdje obvezuje djelomična zaštita. Manji su otoci u
pravilu obuhvaćeni jednim stupnjem zaštite. Zbog svojega značenja i namjene
potpuno je zaštićen u sklopu zone I stupnja otoci Vanga
(Krasnica) i Gaz. U zonu II stupnja
zaštite svrstani su otoci Mali Brijun, Sv.Jerolim, Obljak i Vrsar (Orzera).
Zbog devastacije otok Kozada obuhvaćen je zonom III stupnja zaštite. Mjere
zaštite ostalih otoka spadaju isključivo u nadležnost službe za zaštitu
prirode.
Mjere provedbe
Za zahvate u prostoru
unutar građevnih zona koje su određene, ovim planom i odredbama za
rekonstrukciju, dogradnju i obnovu postojećih objekata i izgradnju nužno
potrebnih novih građevina te uređenje i korištenje pripadajućeg okolnog
prostora, obvezna je izrada stručne podloge za građevnu dozvolu. Za središnju
zonu na Velikom Brijunu koja se sastoji od šest građevnih područja (parcela za
istovrsne graditeljske sklopove) bilo bi optimalno da se stručna podloga
izrađuje u jedinstvenom postupku za cijelu zonu, ali se može izraditi i po
pojedinim građevnim područjima (parcelama) ukoliko je to nužno. Za
rekonstrukciju i izgradnja infrastrukturnih objekata i javnih površina obvezna
je izrada idejnih rješenja u sklopu stručne podloge za izdavanje građevnih
dozvola. Idejna rješenja mogu se izrađivati za dionice koje predstavljaju
zaokruženu cjelinu sustava.
Javna ustanova NP
"Brijuni" treba organizirati i poticati izradu slijedećih programa razvoja i
znanstvenih istraživanja:
·
Postavljanje cjelovitog
turističkog koncepta u okvirima propozicija
zaštite i korištenja prostora.
·
Izradu Programa posjećivanja
- Usluge i način posjećivanja
temeljit će se na programu posjećivanja s itinerarima, ponudom, te oblicima
prometa.
·
Izradu programa
sanacije građevina i slobodnog prostora.
·
Programe
daljnjih istraživanja:
za
dijelove parka u kojima je omogućen pristup provesti detaljniju analizu,
istražne radove i izraditi dokumentaciju zaštite prirodnih i kulturnih
vrijednosti.
·
Programe
dokumentacije i prezentiranja (preporuka
za programe unapređenja rada NP): (1) osnivanje biološke stanice, (2) GIS NP
Brijuna uz uspostavljanje kompjutorske baze podataka, (3) publikacija o
prirodnim osobitostima, (4) stalna izložba Brijunskog otočja i
drugo.
·
Programe
koji proširuju poznavanje prirode i obogaćuju poučnu i turističku ponudu
NP.