Energetska obnova zgrada javnog sektora

Zgrade javnog sektora  predstavljaju značajan potencijal za uštedu energije i troškova.

Vlada Republike Hrvatske donijela je 31. listopada 2013. godine Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014. – 2015. godine (Odluka o donošenju; Odluka o produžetku financiranja provedbe Programa). Cilj Programa je ispunjenje zahtjeva sukladno Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. godine o energetskoj učinkovitosti prema kojoj se od država članica traži da od 1. siječnja 2014. godine svake godine obnove 3% ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti.

Zakonom o energetskoj učinkovitosti i Uredbom o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru uređen je postupak provođenja energetskih usluga u javnom sektoru i time je osigurano da se bez dodatnog trošenja proračunskih sredstava vlasnika/korisnika provedu mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u zgradama javnog sektora.

Svrha Programa je smanjivanje ukupnih troškova energenata zgrada u javnom vlasništvu za 30-60%, povećanjem energetske učinkovitosti i udjela obnovljivih izvora energije, implementacijom naprednih mjerenja potrošnje te doprinos ostvarenju ciljeva održivog razvoja. Program se provodi u tri faze:

  • uvrštavanje zgrada u program,
  • izrada projektne dokumentacije te
  • postupak javne nabave i praćenje rezultata programa.

Program provodi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) dok Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) osigurava sredstava za sufinanciranje provedbe.

Kako bi se iskoristio cjelokupni postojeći potencijal za uštedu energije preporuća se cjelovita obnova zgrada, uz maksimalno ulaganje privatnog kapitala na javnim zgradama, razvoj tržišta energetskih usluga i prenošenje iskustava sa zgrada javnog sektora na područje ugovaranja energetske usluge među privatnim subjektima. Potiču se investicije koje imaju pozitivan učinak na državni proračun, a ESCO model osigurava da se bez dodatnog trošenja proračunskih sredstava vlasnika/korisnika provedu mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u zgradama javnog sektora.

Primjeri dobre prakse:

Video o energetskoj obnovi bolnice OB Karlovac: 


Video o energetskoj obnovi Križine u Splitu: 

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izradilo je Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2016. – 2020. kojeg je Vlada prihvatila na sjednici održanoj 2. ožujka 2017. godine.  Cilj ovog Programa je cjelovita obnova kojom će se postići smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora do 70% te godišnje uštede energije od oko 50 GWh.

Provedbom Programa država potiče investicije koje imaju pozitivan učinak na državni proračun, maksimalizira ulaganje privatnog kapitala na javnim zgradama, doprinosi rastu aktivnosti građevinskog sektora te potiče povećane zapošljavanja u obrtnom i građevinskom sektoru, inženjerskim djelatnostima  i proizvodnji građevinskih proizvoda.

Najznačajniji očekivani učinci provedbe ovog Programa su:

  • cjelovita energetska obnova zgrada javnog sektora, osobito zgrada u kojima se obavljaju društvene djelatnosti odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi
  • ostvarivanje energetskih ušteda u zgradama javnog sektora do 70%
  • ostvarivanje nacionalnih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova, prije svega emisija CO2
  • povećanje apsorpcije sredstava iz fondova Europske unije
  • poticanje investicija  koje imaju pozitivan učinak na državni proračun
  • ulaganje privatnog kapitala na javnim zgradama  kroz ESCO model  koji osigurava da se bez dodatnog trošenja proračunskih sredstava  vlasnika/korisnika provedu mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u zgradama javnog sektora
  • daljnji razvoj tržišta energetskih usluga
  • smanjenje potrošnje energenata, fosilnih goriva i električne energije
  • doprinos povećanju korištenja obnovljivih izvora energije
  • smanjenje štetnih emisija na lokaciji koje nastaju prilikom sagorijevanja tekućih i krutih goriva korištenjem obnovljivih izvora energije i učinkovitijom potrošnjom energije
  • unaprjeđenje okoliša na obnovljenoj lokaciji te povećanje komfora u obnovljenoj zgradi korištenjem učinkovitijeg sustava grijanja, hlađenja, rasvjete
  • povećanja standarda korištenja javnih zgrada, stvaranjem  ugodnijeg i zdravijeg okružja za građane i korisnike javnih prostora
  • poboljšanje produktivnosti zaposlenika te smanjenja apsentizma
  • povećanje sigurnosti radi poboljšanja sustava rasvjete, smanjenja kvarova koji se pojavljuju u starim energetskim sustavima te značajno boljem sustavnom gospodarenju energijom
  • doprinos razvoju gospodarstva i povećanje zapošljavanja i to direktnog zapošljavanja u građevinskom sektoru i indirektnog zapošljavanja u pratećoj proizvodnoj industriji građevinskog materijala,  u proizvodnji i instalaciji energetskih sustava i uređaja te zapošljavanje visokokvalificiranih stručnjaka iz područja arhitekture, građevinarstva, energetike, strojarstva, automatike
  • obnova zgrada  u kojima se obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja pozitivno će utjecati na cijelu zajednicu osobito u demografski najugroženijim sredinama, gdje obnovljene škole služe kao javni prostor i za druge sadržaje, poput kulturnih i društvenih događanja.

Program se sufinancira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Prioritetne osi 4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, Investicijskom prioritetu 4c Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenja OIE u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade i u stambenom sektoru, Specifičnom cilju 4c1 Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. za koji je osigurano 211 810 805 EUR  što se prikazuje u Državnom proračunu Republike Hrvatske na izvoru 563 – Europski fond za regionalni razvoj.


Dodatne informacije: