Prijedlog prostornog plana Parka prirode Papuk (2018.g)

Zakonom o proglašenju Parka prirode Papuk („Narodne novine“, broj 45/99), dio područja najznačajnije gore Slavonskog gorja – Papuk te dijela Krndije, u ukupnoj površini od 336 km2 (odnosno 343 km2 u HTRS96/TM), proglašen je Parkom prirode.

Pod kategorijom parka prirode podrazumijeva se prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima. Park prirode ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu. U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga.

Osnovna namjena prostora parka prirode je zaštita i očuvanje njegovih specifičnosti i to kroz prirodne, krajobrazne, ekološke, odgojno-obrazovne, kulturno-povijesne i turističko-rekreacijske vrijednosti prostora, te promicanje prirodnih ljepota kao turističkih atrakcija cjelokupne turističke ponude Regije odnosno Države. Zaštitom prostora i razvojem turizma na istom, koji uz poljoprivredu i manjoj mjeri gospodarsku djelatnost mora biti odabran i usklađen po kriteriju prilagodljivosti postojećim uvjetima te minimalnom utjecaju na promjene fizičkog okoliša, odnosno turizmom koji mora maksimalno očuvati prirodno stanje i istovremeno omogućiti ekonomski interes lokalnoj zajednici, pružit će se najbolja osnova za revitalizaciju postojećih naselja (njihove autohtonosti, izvornosti, tradicionalnosti), te zaustaviti daljnja demografska degradacija.

U rujnu 2007. godine Papuk je, na sedmoj sjednici Europske Mreže Geoparkova, kojoj je domaćin bio škotski park North West Highlands, postao prvi hrvatski geopark i 30. član europske mreže geoparkova te član UNESCOve svjetske mreže geoparkova.

Park prirode Papuk prostire se u dvije županije: Požeško-slavonskoj s cca 189,40 km2 odnosno 55,20 % Parka (na području Grada Kutjeva i Općina Brestovac, Kaptol i Velika) i Virovitičko-podravskoj s cca 153,60 km2  odnosno 44,80 % Parka (na području Grada Orahovice i Općina Čačinci i Voćin).

Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13, 15/18) utvrđeno je da se u parku prirode organizacija prostora, način korištenja, uređenja i zaštite prostora uređuju prostornim planom područja posebnih obilježja, na temelju stručne podloge koju izrađuje Državni zavod za zaštitu prirode (Stručna podloga zaštite prirode za PPPPO PP Papuk, srpanj 2014.).

Prostorni plan područja posebnih obilježja temeljni je plan u hijerarhiji prostornih planova što se donose za područje parka prirode, s kojim ostali prostorni planovi moraju biti usklađeni.

Prostorni plan Parka prirode Papuk razrađuje:
 
  1. temeljnu organizaciju i razgraničenje prostora područja prema namjeni, uključujući i građevinsko područje naselja i izdvojeni dio građevinskog područja ako takvo postoji
  2. razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje područjem
  3. sustav infrastrukture i građevina javne i društvene namjene
  4. mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja s prioritetnim aktivnostima.

Istovremeno, Plan propisuje:

  1. mjere za unapređenje i zaštitu prirode, okoliša, kulturnih dobara i drugih vrijednosti područja
  2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru planiranih na području za koje se ne donosi urbanistički plan uređenja
  3. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja.

Sadržajni okvir i elementi za izradu i donošenje Plana određeni su, osim Zakonom o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13 i 65/17) i Zakonom o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13 ), i Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine“, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Nositelj izrade Prostornog plana Parka prirode Papuk je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, koordinacija izrade Plana – Hrvatski zavod za prostorni razvoj, a izrađivač je Zavod za prostorno uređenje Požeško-slavonske županije u suradnji sa Zavodom za prostorno planiranje d.d. Osijek.

Prostorni plan parka prirode donosi Hrvatski sabor.