U članku koji je objavljen u Jutarnjem listu novinarke Dore Koretić dana 17. siječnja 2020. godine pod naslovom „Država odbila 142 milijuna kuna iz EU za obnovu kuća“ izneseno je niz navoda za koje je zatražen ispravak. Program Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja kojim će se sa 60% bespovratnih sredstava omogućiti našim građanima obnova njihovih kuća izuzetno je pozitivan i moguće je da je došlo do nerazumijevanja od strane medija.
S obzirom da se do prošle godine nisu mogli raspisivati natječaji za obnovu obiteljskih kuća, sredstva namijenjena u tu svrhu, prenamijenjena su za obnovu višestambenih zgrada, gdje su sva planirana sredstva već ugovorena. Kako građani, vlasnici obiteljskih kuća ne bi bili zakinuti, osigurano je dodatnih 142 milijuna kuna u sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Drugim riječima, Ministarstvo je u konačnici u energetsku obnovu višestambenih zgrada uložilo više o planiranog, a dodatno će sufinancirati i obnovu obiteljskih kuća.
U članku koji je objavljen u Jutarnjem listu novinarke Dore Koretić dana 17. siječnja 2020. godine pod naslovom „Država odbila 142 milijuna kuna iz EU za obnovu kuća“ izneseno je niz navoda za koje se traži ispravak i to počevši od naslova koji nameće krivu percepciju javnosti i šteti ugledu Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja kao i Vladi RH u cijelosti. Program Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja kojim će se sa 60% bespovratnih sredstava omogućiti našim građanima obnova njihovih kuća izuzetno je pozitivan i moguće je da je došlo do nerazumijevanja od strane medija. Stoga bismo se radi pravovremenog i ispravnog informiranja javnosti željeli očitovati o navedenoj temi na sljedeći način:
Teza da je Ministarstvo odbilo 142 milijuna kuna iz europskih fondova nikako ne stoji. Upravo suprotno, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja već sad je iskoristilo gotovo sva sredstva namijenjena za energetsku obnovu zgrada pa su se za natječaj za obnovu obiteljskih kuća osigurala dodatna sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku obnovu.
Podsjetimo, u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. za energetsku obnovu javnih i stambenih zgrada namijenjeno je 311 milijuna eura. Od ukupnog iznosa 211 milijuna eura namijenjeno je javnim zgradama, a 100 milijuna eura stambenim zgradama, bilo da se radi o višestambenim zgradama ili obiteljskim kućama. Od 2015. godine Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja uspješno je provelo četiri poziva za energetsku obnovu javnih zgrada i jedan za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Ukupna investicijska vrijednost svih ugovorenih projekata energetske obnove veća je od 5 milijardi kuna dok je iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano 400 milijuna kuna za 321 ugovor za odgojno-obrazovne institucije, 554 milijuna kuna za 584 ugovora za višestambene zgrade te 1,14 milijardi kuna za 550 ugovora za javne zgrade. U tih pet poziva rezervirano je za projekte 95 posto ukupne alokacije, što govori o kvaliteti mjere, velikom interesu i uspješnosti Ministarstva u povlačenju sredstava. Zahvaljujući pozivima Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u Hrvatskoj je energetski obnovljeno 1.400 bolnica, škola, vrtića i višestambenih zgrada, a obnovom je obuhvaćeno 16.000 kućanstava i 70.000 učenika i djece. S obzirom na iznimno velik odaziv i interes, Ministarstvo graditeljstva u dogovoru s Ministarstvom regionalnog razvoja i EU fondova želi osigurati dodatna sredstava za energetsku obnovu.
Uskoro se očekuje i novi poziv za sufinanciranje višestambenih zgrada za koji su sredstva osigurana realokacijom do sada neiskorištenih EU sredstava po drugim programima.
Osim energetske obnove višestambenih i javnih zgrada, Ministarstvo je planiralo i sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća. U tom smislu, Ministarstvo je uputilo u javnu raspravu Nacrt izmjena i dopuna Programa energetske obnove obiteljskih kuća za 2019. i 2020. godinu, kako bi se pripremilo za pozive koji se očekuje u proljeće. Na ovaj poziv prijavljuju se sami građani, vlasnici kuća, a ne upravitelji za višestambene zgrade ili tijela državne uprave za zgrade javne namjene koji imaju osposobljene djelatnike za takve poslove. Ministarstvo je analiziralo mogućnosti građana da u propisanim rokovima izvrše sve zahtjevne administrativne postupke propisane za prijavu i provedbu projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije. Temeljem analize donesen je zaključak da su procedure administrativno previše zahtjevne za građane te da građani nisu dovoljno upoznati sa sustavom eFondovi kroz koji se projekti prijavljuju i provode.
Tu se prvenstveno misli na rizike u postupcima nabava za energetsku obnovu zgrade koje, kada se provode po Pravilima o provedbi postupaka nabava za neobveznike Zakona o javnoj nabavi (NOJN), za značajan broj korisnika mogu podrazumijevati obvezu objave nabava u sustavu eFondovi (kuće iznad 200m2), što bi očekivano bio značajan izazov za vlasnike obiteljskih kuća. Već samo ispunjavanje i slanje Zahtjeva za nadoknadom sredstava (ZNS) i kompleksnost opravdavanja sredstava i izvještavanja predstavlja značajno radno opterećenje, a još više rizik od povrata sredstava. Dakle, realno je bilo za očekivati nezadovoljstvo korisnika, naših građana, zbog kompleksnih procedura i poteškoća prilikom korištenja sustava eFondovi, kao i zbog financijskih korekcija za koje postoji veliki rizik.
Stoga je odlučeno, u korist naših građana, da se sredstva za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća osiguraju u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost budući da je takva procedura dobivanja tih sredstava za građane jednostavnija. Sredstva Fonda su izvanproračunska i namjenska, te se moraju koristiti upravo u svrhu energetske obnove.
Dakle ovaj Program je optimiziran kako bi naši građani sa što manje prepreka obnovili svoje kuće, povećali energetsku učinkovitost istih, a pri tome smanjili potrošnju energije i svoje račune.
Pisane vijesti |
Informacija |
Reagiranje
