Ispod krovova se, naime, na većini zgrada nalaze drveni grednici i šuta, te postoji mogućnost da nakon kiše šteta bude puno veća. Stoga je bitno da se tim ljudima pomogne što prije.
Sve tvrtke ili obrti koji imaju raspoložive radnike i autodizalice pozivaju se da se uključe, a javiti se mogu na brojeve telefona Gradskog stambeno-komunalnog gospodarstva:
Isto tako, pozivamo i ostale upravitelje zgrada da se jave u Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja kako bi se organizirala spomenuta preventivna sanacija na broj telefona:
Također, Ministarstvo u ovim trenucima vodi razgovore s dobavljačima kako bi se osigurao sav potreban materijal za hitnu preventivnu sanaciju (krovne folije, cerade, najlon), prvenstveno krovova.
Podsjećamo da statičari svakodnevno pregledavaju zgrade, a do sad je pristiglo 21000 prijava. Uspostavljen je i digitalni upis svake prijave, koju automatski preuzimaju građevinski stručnjaci na terenu i putem GPS-a dolaze na adresu. Odmah digitalnim putem u sustav unose zatečeno stanje, odnosno je li građevina sigurna za boravak unutra ili nije i sve to ulazi u evidenciju prema kojoj će se postupati dalje.
"Zahvaljujem svima koji su se stavili na raspolaganje i danonoćno rade da bi se osigurala sigurnost građana, a onda i popravak objekata i vraćanje građana u njihove domove"– rekao je Štromar.
Paralelno s tim Ministarstvo graditeljstva pokrenulo je izradu novog Zakona kako bi se što hitnije krenulo s kompletnom obnovom.
"Radimo na novom Zakonu koji će omogućiti obnovu objekata oštećenih ili srušenih u potresu. Nažalost, među tim objektima su brojne kuće i stanovi, i to ne samo u Zagrebu nego i Krapinsko-zagorskoj županiji. Ono što sam zagovarao i ranije je smanjenje birokracije, ubrzavanje procedura i uključivanje struke u sve bitne procese. Upravo to nam je sad neophodno. Meni je bitno da pomognemo svima, a uključit će se i druga ministarstva" – rekao je Štromar.
Ministarstvo je uputilo i dopis upraviteljima zgrada na području grada Zagreba s uputom da poduzmu aktivnosti za hitnim uklanjanjem opasnih elemenata na zgradama, u skladu sa ovlastima iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Podsjećamo i da je odredbom članka 5.
Uredbe o održavanju zgrada propisano, između ostalog, da se hitnim popravcima smatra poduzimanje radova na zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade naročito u slučaju:
- kvarova na plinskim instalacijama,
- kvarova na sustavu centralnog grijanja i toplovodnom sustavu,
- puknuća, oštećenja i začepljenja vodovodne i kanalizacione instalacije, radi sprječavanja daljnjih štetnih posljedica,
- kvarova na električnoj instalaciji, - znatnijih oštećenja dimnjaka i dimovodnih kanala,
- prodiranja oborinskih voda u zgradu, saniranja posljedica istog prodora, te znatnijeg oštećenja krova,
- narušene statičke stabilnosti zgrade ili pojedinih dijelova zgrade,- kvarova na dizalu,
- otpadanja dijelova pročelja.
Spomenutim člankom je propisano da je u slučaju kad upravitelj utvrdi potrebu obavljanja hitnih popravaka dužan iste poduzeti odmah ili u najkraćem roku.
