Cilj je obnoviti Zagreb i okolicu u skladu sa svim pravilima i standardima koje struka nalaže te da se osigura transparentno trošenje sredstava. Sanacija će biti kompleksna i zato je potreban zakonski okvir koji će dati najbolji odgovor na situaciju u kojoj smo se našli. No, dok se Zakon o obnovi ne donese poduzimaju se aktivnosti kako bi se u ovom trenutku građanima i struci olakšalo prolaženje kroz sam proces hitnih sanacija.
Ministarstvo je izradilo i javno objavilo „Vodič za aktivnosti nakon potresa“ koji donosi pregled svih dosadašnjih aktivnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja vezanih uz sanaciju oštećenih zgrada te presjek zakonskog okvira ovisno o tipu sanacije koju je potrebno provesti. Vodič je objavljen na mrežnoj stranici Ministarstva graditeljstva i svi zainteresirani građani i inženjeri mogu ga slobodno preuzeti.
Za radove hitne sanacije Vlada je osigurala 141 milijuna kuna, Ministarstvo je poziv za građane raspisalo početkom lipnja te su prijave građana za refundaciju troškova u tijeku. Svakoj samostalnoj jedinici u zgradi koja je stradala u potresu dodjeljuje se iznos do 20 000 kuna (12 000 za radove hitne sanacije : popravak dimnjaka, krovišta, zabatnih zidova, dizala… te 8 000 kuna za kupnju kondenzacijskih bojlera za što je nadležan Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost). Prijave na poziv zaprimati će se do kraja listopada 2020. godine. Prema broju upita interes je velik i Odlukom o pomoći za hitne i nužne radove Vlada je na prijedlog Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, uvelike pomogla građanima u početnoj fazi obnove. S obzirom da na najvećem broju zgrada radovi još nisu započeli, a na dijelu zgrada su u tijeku, broj zaprimljenih Zahtjeva za refundacijom troškova je očekivan i iznosi 100-njak prijava.
Uz Vodič za građane, Ministarstvo je u suradnji sa sudskim vještacima građevinske struke – procjeniteljima, prema zahtjevu Grada Zagreba i uputi Državnog povjerenstva za procjenu šteta, a radi pojašnjenja i olakšavanja rada članova stručnog povjerenstva, pripremilo preporuke za primjenu Pravilnika o registru štete od prirodnih nepogoda za procjenu štete na građevinama. Svrha ovih preporuka je razjasniti te pojasniti odredbe Pravilnika te način i strukturu samoga pregleda (konačne procjene štete) kojim će se utvrđivati iznosi nastalih šteta na građevinama oštećenim u potresu. U preporukama je dano stručno mišljenje o načinu izvršenja postupka, propisanim procedurama i odabranoj metodologiji te tko i kako procjenjuje štetu na oštećenoj imovini koja se dogodila u potresu 22. ožujka 2020. godine.
Donesene su i izmjene i dopune Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije koje su na snazi od 2. srpnja 2020. godine. Novina propisa je Prilog sa razinama obnove potresom oštećenih konstrukcija zgrada u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost. Cilj izmjene i dopune Tehničkog propisa je bio jasnije definirati postupak popravka i pojačanja konstrukcijskih i/ili nekonstrukcijskih elemenata s razinom obnove koja je primjerena opasnosti područja i potresnom riziku zgrade, a vezano za potresnu oštetljivost zgrade i njezinu namjenu. U Prilogu izmjena i dopuna Tehničkog propisa su opisane razine obnove potresom oštećenih konstrukcija zgrada za područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Obnovom građevinske konstrukcije zgrade ne smije se nepovoljno utjecati na ispunjavanje ostalih temeljnih zahtjeva u odnosu na razinu na kojoj su bili ispunjeni prije potresa dok se obnova treba provoditi na razinu prema Prilogu izmjena i dopuna Tehničkog propisa ili na razinu protupotresne otpornosti koja je vrijedila u trenutku kada je zgrada izgrađena, s time da je mjerodavan stroži kriterij protupotresne otpornosti.
No obnova osim što će biti stručno kompleksna i podrazumijeva interdisciplinaran pristup, biti će i izuzetno financijski zahtjevna stoga je Vlada Republike Hrvatske pokrenula i proces osiguravanja sredstava iz drugih izvora.
26. lipnja 2020. godine Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je dva projekta ukupne vrijednosti 500 milijuna američkih dolara radi pružanja hitne potpore hrvatskim vlastima u ublažavanju učinaka trostrukog šoka koji je pogodio zemlju ranije tijekom godine. Krizu bez presedana prouzrokovali su učinci virusa COVID-19 na zdravlje, gospodarska kriza izazvana karantenama (eng. lockdown) zbog pandemije u Hrvatskoj i širom svijeta te velike štete koje je prouzročio najjači potres u posljednjih 140 godina koji je pogodio područje Zagreba i okolice.
Podsjetimo ovdje i kako je Ministarstvo još 26. ožujka 2020. godine počelo komunikaciju sa Svjetskom bankom, a od travnja i gotovo svakodnevno komuniciralo i pripremalo dokumentaciju po ubrzanoj proceduri. U tu svrhu zajedno s Građevinskim fakultetom u Zagrebu i stručnjacima Hrvatske komore građevinskih inženjera izrađene su i prve procjene troška obnove. Vlada Republike Hrvatske 4. lipnja 2020. godine prihvatila je Izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva s ukupnom vrijednosti zajma. Paralelno s tim, Ministarstvo graditeljstva radilo je i na pripremi dokumentacije za Fond za solidarnost Europske unije za čiju prijavu je nadležno Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.
Za pomoć građanima Ministarstvo graditeljstva je oformilo poseban tim stručnjaka u Ministarstvu koji se bave isključivo rješavanjem ovog kompleksnog problema te je otvorena i posebna telefonska linja za građane :
01/3782-117 na koju se mogu obratiti svakim radnim danom u vremenu od 9 do 14 sati.
Sve informacije o aktivnostima Ministarstva objavljuju se promptno na
mrežnim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja stoga predlažemo da nas pratite radi daljnjeg informiranja.
Pisane vijesti |
Informacija |
Obnova
