Državna tajnica Dunja Magaš predstavila je vijećnicima županijskih skupština Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije prijedlog osnivačkog ugovora Fonda za obnovu, koji će biti glavno provedbeno tijelo u procesu obnove. Prijedlog ugovora vijećnici su jednoglasno usvojili.
Sjednica Skupštine Zagrebačke županije održala se u utorak 13. listopada, a sjednica Krapinsko-zagorske županije pet dana ranije, odnosno 8. listopada.
Prijedlog Ugovora o osnivanju Fonda mora još dobiti potvrdu na sjednici Skupštine Grada Zagreba koja će se održati u utorak 27. listopada, nakon čega slijedi upućivanje na donošenje Vladi Republike Hrvatske u četvrtak 29. listopada.
Osnivači Fonda za obnovu su Republika Hrvatska s osnivačkim udjelom od 70%, Grad Zagreb s osnivačkim udjelom od 20%, Krapinsko-zagorska županija s osnivačkim udjelom od 5% i Zagrebačka županija s osnivačkim udjelom od 5% . Njihova međusobna prava, obveze i udjeli uređuju se Ugovorom o osnivanju.
Fondom će upravljati Upravno vijeće dok će na čelu Fonda biti ravnatelj.
"Osnivački ugovor koji upućujemo na izglasavanje županijskim skupštinama rezultat je kvalitetne rasprave, uvažavajući pritom sve prijedloge i upute koje smo primili. Takav konsenzus tražili smo i prilikom pripreme Zakona, a takvu politiku otvorenog dijaloga nastavit ćemo provoditi i dalje", istaknula je u svom govoru vijećnicima državna tajnica Magaš.
Podsjetimo, Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije koji je donesen 11. rujna, uređen je način i postupak obnove, odnosno uklanjanje zgrada oštećenih odnosno uništenih u prirodnoj nepogodi proglašenoj na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.
Zakonom se uređuje i gradnja zamjenskih obiteljskih kuća te stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tom katastrofom, određuju se nadležna tijela, rokovi za postupanje i druga pitanja s tim u vezi, a s ciljem zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite životinja, zaštite imovine, zaštite okoliša, prirode i kulturne baštine, te stvaranja uvjeta za uspostavu normalnoga života na pogođenom području.
Obnova i druge mjere provodit će se na način i u skladu s programima mjera i aktivnostima obnove, koje će donositi Vlada na prijedlog Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ministarstvo prijedloge programa mjera izrađuje u suradnji sa Stručnim savjetom za obnovu, a po potrebi i s drugim javnopravnim tijelima i osobama.
U predstojećem procesu, uloga Fonda bit će obavljanje stručnih i drugih poslova pripreme, organiziranja i provedbe obnove zgrada oštećenih potresom i praćenje provedbe programa mjera obnove.
U potresu oštećeno oko 26 tisuća zgrada
Razornim potresom 22. ožujka 2020. oštećeno je oko
26 tisuća zgrada, što privatnih, što javne namjene. Nakon potresa neuporabljivo je ili privremeno neuporabljivo, više od 6 tisuća zgrada, među kojima su dječji vrtići, osnovne škole, srednje škole, fakulteti, instituti, znanstvene ustanove i ustanove kulture. Razmjeri štete procijenjeni su na
86 milijardi kuna, što je oko 60 posto godišnjeg državnog proračuna.
U Zagrebačkoj županiji prijavljeno je
510 oštećenja obiteljskih i gospodarskih zgrada, od čega je 29 privremeno neuporabljivo, a 11 obiteljskih kuća potpuno je neuporabljivo.
U Krapinsko-zagorskoj županiji
oštećeno je 409 zgrada, uglavnom obiteljskih kuća, od kojih je 53 privremeno neuporabljivo a 28 je neuporabljivo te je moralo biti iseljeno.
Financiranje obnove
Vrlo brzo nakon potresa Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja započelo je suradnju sa Svjetskom bankom na izradi dokumenta o procjeni štete. Važno je imati na umu da je suradnja sa Svjetskom bankom bila s ciljem da imamo međunarodno priznatu i verificiranu metodologiju procjene štete. Na temelju tog dokumenta osiguran je zajam od
200 milijuna dolara koji će se iskoristiti za obnovu obrazovnih i zdravstvenih institucija.
Također, procjenu šteta Ministarstvo je iskoristilo i kao podlogu za prijavu štete na Europski fond solidarnosti koji služi kao potpora državama članicama kod prirodnih nepogoda. Fond je osnovan 2002. godine a dosad se koristio za 88 katastrofa u 24 države, u iznosu od 5,5 milijardi eura.
Europska komisija 9.listopada, predložila je da se Hrvatskoj dodijeli
683,7 milijuna eura pomoći iz Europskog fonda solidarnosti za otklanjanje posljedica razornog potresa. Prva tranša
od 88,9 milijuna eura već je isplaćena u kolovozu u obliku predujma. Prijedlog Komisije trebaju još odobriti Europsko Vijeće i Europski parlament nakon čega će se sredstva moći koristiti.
Inače, Vlada RH je osigurala i dodatnu financijsku pomoć građanima. Rebalansom proračuna prenamijenjeno je
100 milijuna kuna za popravak zabatnih zidova, krovišta, dimnjaka, dizala i stubišta. Kroz Fond za zaštitu okoliša osigurano je dodatnih
41 milijuna kuna za nabavu kondenzacijskih bojlera.
Pisane vijesti |
Informacija |
Obnova
