Štete izazvane potresima su ogromne, radi se o 86 milijardi kuna za Zagreb i okolicu i 41,6 milijardi kuna za Banovinu, što je oko 128 milijardi kuna stoga je bilo potrebno osigurati dostatna sredstva iz europskih i međunarodnih izvora kako bi se ovaj skupi i dugotrajni proces mogao provesti.
Prilikom obnove zgrada oštećenih potresom razlikujemo obnovu privatnih zgrada i kuća od obnove zgrada javne namjene i infrastrukture.
Za obnovu privatnih kuća osiguravaju se sredstva državnog proračuna te proračuna županija dok se za obnovu zgrada javne namjene i infrastrukture koriste sredstva europskih fondova, konkretno Fonda solidarnosti Europske unije i NPOO-a kao i međunarodna sredstva - zajam Svjetske banke.
Na dan 30. rujna 2025. godine na obnovu javne i privatne imovine sveukupno je utrošeno 4,04 milijardi eura, od čega 2,35 milijardi na području obuhvaćenom zagrebačkim potresom i 1,69 milijardi na području petrinjskog potresa.
Fond solidarnosti Europske unije (FSEU)
Republici Hrvatskoj je temeljem zahtjeva Vlade Republike Hrvatske iz 2020. i 2021. godine, odobreno ukupno 1,003 milijardi eura pomoći iz Fonda solidarnosti Europske unije za sanaciju šteta nastalih potresom. Od toga za zagrebački potres 683,7 milijuna eura a za petrinjski potres 319,2 milijuna eura. Sva sredstva osigurana za obnovu iz FSEU-a u cijelosti su iskorištena. Ukupno je ugovoreno 1.309 projekata vrijednih 3,8 milijardi eura. Objavljena su 43 javna poziva te jedna Jednostavna izravna dodjela.
Ukupno je verificirano 1,54 milijardi eura, odnosno 153% ukupno dodijeljene alokacije, od čega je za zagrebački potres 928,5 milijuna eura, a za petrinjski 608,5 milijuna eura. Dodijeljena sredstva su se koristila za vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture u energetskom sektoru te infrastrukture i pogona u području zdravstva i obrazovanja, područje vodoopskrbe i upravljanje otpadnim vodama i području prijevoza, financiranje službi spašavanja te osiguranje privremenog smještaja i osnovnih životnih potreba pogođenih stanovnika te osiguranje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine te čišćenja pogođenih područja i sprečavanja erozije tla.
Republika Hrvatska je podnijela Europskoj komisiji konačna Izviješća o izvršenju financijskog doprinosa iz FSEU-a, zasebno za zagrebački i petrinjski potres temeljem odredbi Uredbe Vijeća (EZ) 2012/2002.
Za zagrebački potres, ugovoreno je 578 projekata (423 se odnosi na projekte vezane uz obnovu zgrada ili infrastrukturu) od kojih je do 30. lipnja 2025. završeno 477. Verificirano je 928,4 milijuna eura troškova što čini 136% alokacije. Za petrinjski potres, ugovoreno je 731 projekata (412 se odnosi na projekte vezane uz obnovu zgrada ili infrastrukturu) od kojih je do 30. lipnja 2025. završeno 644. Verificirano 608,5 milijuna eura troškova što čini 191% alokacije.
Projekti vezani uz obnovu zgrada provodili su sljedeće aktivnosti: hitne mjere sanacije, izrada projekte dokumentacije, konstrukcijska obnova, nekonstrukcijska obnova ili cjelovita obnova. Pojedini projekti mogli su obuhvaćati jednu ili više razina aktivnosti.
Poslijepotresnom obnovom čije je financiranje započelo iz Fonda solidarsnosti EU obuhvaćene su 74 zdravstvene ustanove, 156 škola i vrtića, 27 fakulteta, 293 zgrade kulturne baštine, 600 kilometara prometnica i 77 mostova, 6 km tramvajske pruge, 28 km nasipa i obaloutvrda, 100 km mreže vodoopskrbe i odvodnje te je sanirano 217 klizišta i 108 urušenih vrtača.
NPOO - Cjelovita obnova zgrada javnog sektora
Pored sredstava koja su na raspolaganju iz Fonda solidarnosti EU, dodatnih 5,9 milijardi kuna planirano je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026. kroz Inicijativu obnove zgrada.
Republika Hrvatska odlučila se na obnovu zgrada javnog sektora po principu „obnoviti bolje“ (engl. Build back better), a u cilju dugoročnijeg rješenja kojim se doprinosi prevenciji potencijalnih budućih katastrofa ili izvanrednih stanja. Tako se dio projekata započetih kroz FSEU obnavlja cjelovitom obnovom, što uključuje sveobuhvatne zahvate uz kombinaciju podizanja potresne otpornosti i energetske učinkovitosti zgrade. Cilj je cjelovite obnove i smanjenje potrošnje energije te dekarbonizacija zgrada kroz smanjenje CO2.
Cjelovita obnova zgrade podrazumijeva obnovu građevinske konstrukcije te izvođenje potrebnih pripremnih, građevinskih, završno-obrtničkih i instalaterskih radova, odnosno radova kojima se zgrada dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti do razine koju zahtijevaju pravila struke, a po potrebi obuhvaća i popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije zgrade ili cjelovitu obnovu konstrukcije. Ovakvom obnovom osim samog vraćanja u ispravno radno stanje, obuhvaćaju se optimalne mjere poboljšanja postojećeg stanja zgrade i usklađivanja s važećim nacionalnim i EU propisima. To uključuje mjere za unapređenje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade radi smanjenja rizika povezanih s djelovanjem potresa, mjere energetske obnove zgrade, a mogu uključivati i mjere povećanja sigurnosti u slučaju požara i mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta. Ove mjere mogu uključivati ugradnju uređaja i elemenata koje zgrada nije imala, ali su potrebni radi zadovoljavanja određenih tehničkih zahtjeva te također predstavljaju poboljšice.
Za operacije vraćanja u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području obrazovanja i zdravstva te osiguranje mjera zaštite kulturne baštine korištena su sredstva FSEU-a, a dodatna sredstva do cjelovite obnove, odnosno za radove koji predstavljaju poboljšice osigurana su iz investicije C7.2 I2 te državnog proračuna temeljem Odluke o nastavku financiranja projekata započetih iz Fonda solidarnosti EU iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske od 28. lipnja 2023. godine. Predmetnom Odlukom uređen je nastavak financiranja projekata započetih iz Fonda solidarnosti EU kod kojih je bilo u tijeku provođenje ugovora o izvođenju radova. Pri tom se predmetni projekti cjelovite obnove nastavljaju financirati na način da se završetak konstrukcijske obnove, odnosno završetak radova koji predstavljaju vraćanje u ispravno radno stanje, iznad iznosa osiguranog iz FSEU financira iz sredstava državnog proračuna, a ostatak do cjelovite obnove iz NPOO-a.
Također, Vlada Republike Hrvatske je 4. srpnja 2024. godine donijela Odluku o sufinanciranju vlastitog učešća korisnika bespovratnih financijskih sredstava projekata konstrukcijske i cjelovite obnove započete u okviru Fonda solidarnosti Europske unije iz državnog proračuna. Sredstvima državnog proračuna sufinanciraju se prihvatljivi, opravdani i nastali troškovi vlastitog učešća Korisnika koji su potrebni za završetak obnove i zatvaranje financijske konstrukcije.
Cjelovitom obnovom obuhvaćeno je 212 projekata obnove zgrada javne namjene od čega je 74 projekta u sektoru obrazovanja i znanosti, 39 u zdravstvu te 99 projekata kulture i kulturne baštine. Ukupna vrijednost ovih projekata iznosi preko 2,48 milijarde eura.
Zajam Svjetske banke
Kada je riječ o međunarodnim financijskim institucijama, Republika Hrvatska sklopila je u srpnju 2020. godine Ugovor o zajmu s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj za projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva. Dana 07. studenog 2024., nakon zahtjeva Republike Hrvatske za produženjem roka i realokacijom sredstava Zajma između pojedinih komponenti, Svjetska banka odobrila produženje roka zatvaranja Zajma, pa je umjesto 30. lipnja 2024., kako je bilo definirano u Ugovoru o zajmu, određen novi datum zatvaranja Zajma 30. lipnja 2027.
Ukupna vrijednost zajma iznosi 200 milijuna USD, od čega je 185 milijuna USD namijenjeno za oporavak i obnovu nakon potresa, 10 milijuna USD za nadzor i pripravnost javnog zdravstva, te 5 milijuna USD za upravljanje projektom.
Više:
https://www.oporavak-i-pripravnost.hr/
