5. veljače 2021. donesena je Nacionalna razvojna strategija 2030. Izradi ovog krovnog strateškog dokumenta za desetljeće koje je pred nama pridonijelo je i naše Ministarstvo u dijelu koji se odnosi na upravljanje državnom imovinom, razvoj zelene infrastrukture, kružno gospodarenje prostornom i zgradama, energetsku obnovu stambenog sektora te stambeno zbrinjavanje.
Bolje upravljanje državnom imovinom
U Strategiji je prepoznata važnost stavljanja u funkciju nekorištenih nekretnina državne imovine - stanova, zgrada, poslovnih prostora i zemljišta – na čemu Ministarstvo već intenzivno radi. Aktivacija, smanjenje i specijalizacija portfelja državne imovine prilika je za brži rast u budućnosti, ali i poticaj gospodarskog rasta u slučajevima kada se određene jedinice državne imovine ustupaju poduzetničkom sektoru.
Upravljanje državnom imovinom usmjerit će se na postizanje fiskalne održivosti i pravednog gospodarskog razvoja koje pridonosi smanjenju javnog duga, povećanju prihoda od upravljanja imovinom u državnom proračunu te gospodarskom razvitku. Produktivnost i razvojni doprinos državne imovine povećat će se uspostavom jedinstvenih kriterija planiranja i upravljanja te profesionalizacijom poslovnih praksi, jačanjem kapaciteta i stručnih znanja za specifično upravljanje pojedinim oblicima imovine i strateškim pristupom planiranju. Postići će se i aktivacijom državne imovine i smanjenjem portfelja državne imovine, kako u nekretninskom dijelu tako i u dijelu pojavnih oblika financijske imovine, te unaprjeđenjem upravljanja državnim poduzećima.
Zelena tranzicija i borba protiv klimatskih promjena
Potporu težnji da se Hrvatska u narednom desetljeću nađe među europskim predvodnicima u pretvaranju klimatskih i ekoloških izazova u prilike daje i naše Ministarstvo razvojem strategije kružnog gospodarenja prostorom i zgradama te ulaganjem u razvoj zelene infrastrukture, kao sastavnice održivog razvoja.
Ministarstvo u suradnji s Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu priprema Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Za prioritete Programa postavljeni su revitalizacija nekorištenih prostora i zgrada te smjernice za planiranje novih zgrada po načelu modela kružnog gospodarstva, a mjere su usmjerene na povećanje trajnosti i cjeloživotnog vijeka zgrada u prostoru, povećanje energetske učinkovitosti te smanjenje nastanka građevnog otpada u cilju održivog razvoja.
Jednako tako je i zelena infrastruktura, koja integriranim, koordiniranim i održivim rješavanjem urbanih pitanja nastoji poboljšati kvalitetu života u urbanim područjima, prepoznata kao iznimno važan aspekt razvoja gradova.
Ublažavanje negativnih demografskih trendova i izgradnja poticajnog okruženja za mlade i obitelj
Nakon što je u listopadu završen peti po redu krug prijava za subvencionirane stambene kredite na koji je zaprimljen 4.651 zahtjev, Ministarstvo je osiguralo i dodatna proračunska sredstva u iznosu od 50 milijuna kuna kako bi se ta mjera mogla nastaviti provoditi i u 2021. godini.
Nastavit će se, kako je to i samom Strategijom predviđeno, provedba mjera stambenog zbrinjavanja s ciljem zadržavanja obitelji koje tamo generacijama žive, povratka onih koji su se iz bilo kojih razloga iselili s tih područja, te će se poticati doseljavanje deficitarnih kadrova i mladih obitelji s djecom i njihov trajniji ostanak odnosno zadržavanje na tim područjima.
U tom cilju stavit će se još veći naglasak na međuresornu suradnju kako bi se zajedničkim planiranjem i udruživanjem državnih sredstava s jedinicama lokalne samouprave povećao stambeni fond za stambeno zbrinjavanje tih ciljnih skupina.
Energetska učinkovitost i samodostatnost
U okviru programa energetske obnove stambenog sektora za razdoblje 2021. – 2030. provodit će se cjelovita obnova višestambenih zgrada i obiteljskih kuća čiji će dio biti usmjeren na ranjive skupine građana u opasnosti od energetskog siromaštva. Posebna pažnja posvetit će se obnovi škola, dječjih vrtića, bolnica i zgrada javnog sektora uzimajući u obzir specifičnosti građevina upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i građevina unutar zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina. Pri energetskoj obnovi uzet će se u obzir posljedice razornog potresa, a u obnovi zgrada u svim dijelovima Hrvatske primijenit će se načela tranzicije na čišće izvore energije i protupotresne zaštite.
Povećat će se raspoloživost stručnih resursa, kontinuirano će se osiguravati sredstva za sufinanciranje energetske obnove stambenih zgrada i razvijati inovativne mogućnosti financiranja. U projektima energetske obnove zgrada mjere energetske učinkovitosti povezat će se s mjerama za osiguranje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštitu od požara i rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnošću te uštedu vode. Promicanjem energetske obnove u stambenom sektoru smanjit će se energetsko siromaštvo, povećati energetska učinkovitost, ali i pridonijeti smanjivanju onečišćenja zraka.
Poticat će se cjelovita obnova zgrada, koja osim mjera energetske obnove obuhvaća i mjere za osiguranje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštite od požara i rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnošću.
Akti strateškog planiranja čijom izradom će MPGI doprinijeti provedbi strateškog okvira NRS-a:
- Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2021. – 2030.
- Program energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje 2021. – 2030.
- Program energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje 2021. – 2030.
- Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. – 2030.
- Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. – 2030.
- Strategija upravljanja državnom imovinom za razdoblje 2019.-2025.
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine
("Narodne novine" broj
13/21)
https://hrvatska2030.hr
Pisane vijesti
