Ministar Horvat: U poslijepotresnoj obnovi bit će posla za sve

(Hina) - Obnova Zagreba i okolice od potresa jedinstvena je prilika za jačanje domaćeg građevinskog sektora, istaknuto je u srijedu na virtualnoj konferenciji "Graditeljstvo nakon potresa" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat poručio je da se radi sve da organizirana obnova što je moguće prije krene, a da je kroz sustavan pristup kroz desetak godina moguće dobiti ljepši i protupotresno sigurniji Zagreb i okolicu. Proljeće iduće godine označava kao početak "pune ofenzive" njihove obnove.

Izvijestio je da je započelo primanje zahtjeva za obnovu, a građanima i drugima na raspolaganju je poseban odjel u Ministarstvu koji im u tome može pomoći.

Horvat je podsjetio da procijenjeni trošak obnove oštećenih zgrada iznosi oko 42 milijarde kuna, dok trenutan iznos raspoloživ za obnovu Zagreba i okolice, po njegovim riječima, doseže 12 milijardi kuna. Ta inicijalna sredstva između ostalog dolaze i iz Fonda solidarnosti EU-a, a tu je i zajam Svjetske banke od 200 milijuna dolara.

Ubrzo, usvajanjem statuta i sistematizacije Fonda za obnovu Zagreba, krenut će se u ekipiranje tima koji će na terenu provoditi i kontrolirati provedbu obnove, najavio je Horvat te dodao da su "velike oči" uprte u taj fond, a da je za njegovo vođenje odabran čovjek koji ima iskustvo s vođenjem velikih sustava. Taj čovjek je Damir Vanđelić, koji je trenutno na funkciji vršitelja dužnosti ravnatelja Fonda.

Vanđelić je izjavio novinarima da će u obnovi "posla biti za sve". Pritom je iznio da je ukupni prihod građevinskog sektora u Hrvatskoj lani iznosio 18 milijardi kuna, dok je godišnje za obnovu predviđeno između tri i četiri milijarde kuna. Po njegovim riječima, otezanje javne nabave može se izbjeći ako su naručitelji oni koji nisu njezini obveznici, odnosno sami vlasnici nekretnina.

U sklopu konferencije je i mr.sc. Željko Uhlir, državni tajnik u MPGI-u, detaljnije prezentirao procedure u realizaciji obnove zgrada rekavši kako je zakonski okvir izrađen te da će nastojati dati građanima sve odgovore na njihova pitanja kako bi se zahtjevi što lakše podnosili. „Obnova je rastavljena na elemente, može biti samostalna ili organizirana, a procedure se razlikuju i o tome je li konstrukcijska ili cjelovita“, pojasnio je.


"Građevina je već vukla Hrvatsku iz krize"

Dekan zagrebačkog Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić obnovu Zagreba i okolice drži "mega projektom" za Hrvatsku, a najvećim izazovom drži osiguravanje dovoljnog broja timova za realizaciju projekata te javnu nabavu.

Pitanje, je, kaže on, i imamo li u Hrvatskoj dovoljno građevinskih tvrtki koje mogu izvesti radove na obnovi.

Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je da je obnova od potresa prilika za obnovu Zagreba, za hrvatsko graditeljstvo i proizvođače, ali i gospodarstvo uopće. "Građevina je već vukla Hrvatsku iz krize. I to može opet", ustvrdio je Burilović.

Stoga je bitna, istaknuo je, kvalitetna i pravovremena priprema, pri čemu je važno da se znaju kriteriji za povlačenje sredstava za obnovu, kako brže i jednostavnije do tog novca, kao i da se detektira koji su to problemi na terenu koji mogu eventualno poremetiti te planove. 

Kao probleme naveo je neriješene vlasničke odnose u zgradama, nejasno formiranje cijena i nejasnu dinamika obnove, kao i moguću nestašicu materijala na skladištima.

"Hrvatska može i mora iz ove teške situaciju izvući korist. Graditeljstvo na sebe veže industriju građevinskog materijala, cementa, nafte, metala i drvnu industriju. Moramo ponovno zaposliti naše ljude, smanjiti uvoz stranih radnika i najvažnije - domaćim građevinarima i proizvođačima dati prioritet u obnovi", poručio je Burilović.


Katalog HGK s više od 4.000 hrvatskih proizvoda

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj je istaknula da je udio građevinarstva u hrvatskom BDP-u u prošloj godini iznosio 5,7 posto, dok je, prema podacima HZMO-a, krajem prošle godine u djelatnost i građevinarstva evidentirano 116,6 tisuća osiguranika.

Također, i u ovoj godini, u kojoj se bilježi snažan pad BDP-a, građevinarstvo je jedna od rijetkih djelatnosti koja bilježi rast, napomenula je Čagalj te pojasnila da su takva kretanja pod snažnim utjecajem većih investicijskih projekata, korištenja sredstava EU-a, a dijelom i od otklanjanja posljedica potresa u Zagrebu.

Ustvrdila je da je obnova od potresa jedinstvena prilika za jačanje domaćeg građevinskog sektora. Istaknula je da HGK već godinama promovira kupovanje i ugradnju hrvatskog, pri čemu je kratkoročni cilj da se pri obnovi ugrađuju hrvatski proizvodi, ali i da ovo bude svojevrsni početak dugoročnog jačanja konkurentnosti hrvatskog građevinarstva, 

Tome itekako može pomoći i katalog hrvatskih proizvoda HGK, u kojem je dostupno više od četiri tisuće vrhunskih proizvoda, od čega je dobar dio vezan uz izgradnju i opremanje, rekla je Čagalj.

Čagalj je u izjavi novinarima kao problem koji bi se mogao pojaviti u obnovi također apostrofirala i postupke javne nabave. Naime, kako je objasnila, u javnoj nabavi treba spriječiti tvrtke koje ne mogu izvesti radove za koje se natječu, da otežu i usporavaju procedure žalbama i drugim potezima.

Banke bi, pak, po njezinim riječima trebale omogućiti povoljne kredite za nabavku građevinskog materijala.

Predsjednik Uprave Tehnike Zlatko Sirovec očekuje stručnu, racionalnu, inovativnu i kvalitetnu obnovu, a najviše ga brinu cijene obnove koje bi po njegovoj ocjeni mogle biti visoke, među ostalim zbog otežanog pristupa gradilištima i ručnog transporta.

Očekuje da bi obnova mogla uhvatiti zamah od sredine iduće godine, no strahuje da neće biti dovoljno radnika, pa će ih se morati "uvoziti".

I on smatra problemom javnu nabavu. "Kad vidim i pročitam neke javne natječaje, znam za koga su napisani", rekao je.

Pisane vijesti | Vijesti iz medija | Obnova