Fond solidarnosti Europske unije

Saniranje posljedica potresa iz ožujka 2020.

Dana 12. studenog 2020. godine Vlada je usvojila odluku kojom se utvrđuje način raspodjele 683,7 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti EU, odobrenih za financiranje sanacije šteta od potresa. Time je stvoren pravni okvir za koordinaciju, provedbu i nadzor sustava korištenja ovih sredstava. 

Sredstva europskog Fonda solidarnosti namijenjena su hitnim mjerama sanacije, zbrinjavanju stanovništva, obnovi infrastrukture te javnih zgrada i ne mogu se koristiti za obnovu i izgradnju obiteljskih kuća i stambenih zgrada.

Odluka Vlade  sadrži priloge koji pobliže određuju vrste operacija koje će se provoditi, sredstva koja su za njih namijenjena, tijela koja su zadužena za pojedinu operaciju i područje primjene (Prilog 1 i Prilog 2).

Provedbena tijela raspisuju javne pozive za različite kategorije troška, na koje se javljaju krajnji korisnici. Nacionalno koordinacijsko tijelo za provedbu je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine a tijela odgovorna za provedbu financijskog doprinosa prema zaduženjima iz svoje nadležnosti su: Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo obrane, Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska županija te Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.  Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) je neovisno revizorsko tijelo. 

Procedure su uređene zajedničkim nacionalnim pravilima za Fond Solidarnosti EU te se sukladno njima, pojedinačnim pozivom pobliže uređuju pitanja prihvatljivih prijavitelja i troškova. Svi troškovi koji su prihvatljivi u smislu odredbi Uredbe o osnivanju Fonda solidarnosti EU nastali od dana potresa, dakle od 22. ožujka 2020. mogu se, temeljem prihvaćenih projektnih prijedloga i sklopljenih ugovora, nadoknaditi. 

Republika Hrvatska je sukladno zaključku Vlade od 10. lipnja 2020. godine zatražila dodjelu bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije za saniranje posljedica prouzročenih potresom iz ožujka 2020. godine. 

Zastupnici Europskog parlamenta odobrili su, na plenarnoj sjednici održanoj 23. studenog 2020., pomoć Hrvatskoj iz Europskog fonda solidarnosti za saniranje posljedica razornog potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020. godine u visini od 683,7 milijuna eura.

Resorna ministarstva i provedbena tijela dosad su objavila 15 poziva za obnovu infrastrukture na vodoopskrbe i odvodnje, energetike, prometa, obrazovanja, zdravstva, za preventivnu infrastrukturu i zaštitu kulturne baštine, troškove službi spašavanja i osiguranja privremenog smještaja te sprečavanja erozije tla, a sredstva pomoći koriste se za naknadnu javnih troškova na područjima Grada Zagreba te Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije.

Prema zadnjim podacima Ministarstva, zaključno s 30. travnja 2022., temeljem tih je poziva sklopljeno 432 ugovora u vrijednosti od 9,2 milijardi kuna (9.215.637.251,71 kuna), što uključuje financiranje iz Fonda solidarnosti Europske unije ali i drugih izvora.  Od ugovorenih projektnih prijedloga (od kojih se iz Fonda solidarnosti Europske unije financira udio od 5,1 milijarde kuna), realizirano je i predano zahtjeva za isplatu gotovo 900 milijuna kuna (887.694.111,33 kuna što je nešto manje od 20% od ukupnog iznosa), a isplaćeno nešto više od 400 milijuna kuna (411.907.782,06 kuna).