Obnova zgrada oštećenih potresom na području Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije i Zagrebačke županije

Stranica ažurirana  22. siječnja 2022. godine
 
     

Nakon što je Sabor 29. listopada 2021. izglasao izmjene Zakona o obnovi kojim su pojednostavljeni postupci obnove na potresom pogođenim područjima, Vlada je 10. prosinca 2021. usvojila novi Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom kojim se detaljno razrađuje postupanje po podnesenim zahtjevima za obnovu.

  • Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije ("Narodne novine" broj 102/2010/21117/21
  • Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije ("Narodne novine" broj 137/21
  • Pregled aktivnosti obnove zgrada oštećenih u potresu na Banovini - stanje na dan 21.1.2022. 


Novčana pomoć za obnovu može se zatražiti prije, u tijeku i nakon završetka obnove 

Isplata novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu detaljno je propisana u Programu mjera a njenu isplatu građani mogu zatražiti prije početka, u tijeku i nakon završetka obnove odnosno po izradi izvješća nadzornog inženjera.

Isplata

  • prije početka obnove - isplaćuje se jednokratno na račun obvezne pričuve i odnosi se isključivo na zgrade koje imaju upravitelja 
  • u tijeku obnove - isplaćuje se temeljem računa ispostavljenih po pojedinačno okončanim radovima, odnosno ovjerenim privremenim i okončanim situacijama
  • nakon završene obnove - isplaćuje se po završenim radovima i izvješću nadzornog inženjera

Programom se ujedno propisuje način isplate novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće tijekom ili nakon gradnje, kao i  način provedbe organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata zgrada, a omogućava se i vođenje jednog postupka za uklanjanje i gradnju obiteljske kuće radi učinkovitosti i ekonomičnosti postupka.

Vlasnici će u okviru samoobnove moći izvršiti rekonstrukciju postojeće zgrade i izvan postojećih gabarita, sukladno propisima o gradnji odnosno moći će ishoditi građevinsku dozvolu, a vlasniku se daje mogućnosti i da sam gradi zamjensku obiteljsku kuću na temelju tipskog projekta.

Programom je definirano i samo opremanje zamjenskih obiteljskih kuća koje se grade u organiziranoj obnovi, te je uređeno pitanje stambenog zbrinjavanja davanjem u vlasništvo stana odgovarajuće veličine ili davanjem stana u najam.
 

Građani oslobođeni troškova konstrukcijske obnove

Na području na kojem je proglašena katastrofa financiranje konstrukcijske obnove je u stopostotnom iznosu od strane države.

U postupcima obnove nije potrebno utvrđivati složene imovinsko-pravne odnose te se ukida zabrana raspolaganja obnovljenom nekretninom, kao i obveza upisa založnoga prava na istoj.
 
Postupci javne nabave ubrzat će se zbog donošenja ​Pravilnika o provedbi postupka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove kojim se uređuju pravila o postupku nabave robe, usluga i radova čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova, kao i pravila žalbenog postupka. 

Građani ujedno mogu ostvariti pravo pred-financiranja troškova konstrukcijske obnove i to na način da se novčana pomoć za obnovu zgrade može isplatiti i prije početka obnove i to na račun obvezne pričuve višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade. Na ovaj način upravitelji mogu navedenim sredstvima nabavljati sve potrebne usluge i radove za obnovu što će znatno ubrzati postupak, a isti će ujedno biti odgovorni za namjensko trošenje sredstava.

S druge strane, (su)vlasnicima obiteljskih kuća i poslovnih zgrada koje nemaju upravitelja, novčana pomoć isplaćuje se nakon završene obnove ili prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima.
 
Nepostojeće zgrade također se mogu obnoviti ukoliko je u njoj stanovao vlasnik ili srodnik vlasnika na dan potresa, osim u slučaju da se radi o zgradama koje se ne mogu ozakoniti, sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. To znači da se neće obnavljati one nepostojeće zgrade koje se nalaze na mjestima na kojima su predviđeni magistralni koridori ili drugim javno zaštićenim područjima, sukladno postojećim prostornim planovima, odnosno ukoliko na dan potresa u njima nitko nije živio. Također, otvara se mogućnost gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada na područjima na kojima je proglašena katastrofa te će se time omogućiti revitalizacija i urbanizacija navedenih područja.
 
Od sada je u primjeni i uređeniji, djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi. Naime, razorni potresi koji su pogodili Republiku Hrvatsku uzrokovali su da je određen broj zgrada na pogođenim područjima uništen do te mjere da ih je nužno ukloniti. Dosadašnji model rješavanja ovog pitanja uključivao je prvenstveno suglasnost vlasnika odnosno svih suvlasnika, a izmjenama Zakona omogućeno je donošenje takve odluke suglasnošću većine suvlasnika.

Iznimno, ukoliko je određena zgrada ili obiteljska kuća oštećena do te mjere da ju je potrebno ukloniti jer predstavlja neposrednu prijetnju za sigurnost i zdravlje ljudi (utvrđuje građevinski inspektor), isto će se moći provesti i bez suglasnosti vlasnika, a za postupak provedbe nadležan je Državni inspektorat.
 
U slučaju potrebe uklanjanja višestambene ili stambeno-poslovne zgrade, Republika Hrvatska vlasniku stana, na njegov zahtjev, u vlasništvo može dati stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske.

Isto tako, u slučaju potrebe uklanjanja obiteljske kuće, Republika Hrvatska može vlasniku kuće, na njegov zahtjev, u vlasništvo dati zamjensku kuću.

Za potrebe provedbe ovog pitanja omogućeno je i da Republika Hrvatska može stjecati nekretnine u koje bi građani čije su zgrade ili kuće uklonjene mogli biti trajno ili privremeno smješteni.
 
Privremeno stambeno zbrinjavanje na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije financira i provodi Fond za obnovu, dok istu nadležnost na područjima pogođenim potresom na kojima je proglašena katastrofa ima Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Stambeno zbrinjavanje provodi se na temelju popisa i drugih podataka i obavijesti koje dostavljaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.


Kako do obnove i dodjele novčanih sredstava?

Sukladno Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom i Programu mjera obnove zgrada oštećenih potresom, uklanjanje oštećenih zgrada, odnosno njihova obnova te gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom provodi se na temelju odluka i rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. 

Odgovarajući obrazac za podnošenje zahtjeva može se preuzeti niže: 


Zahtjevi se predaju Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Zagrebu, Ulica Republike Austrije 20: 
 
  • osobno u pisarnici  
  • preporučeno poštom s naznakom: „Zahtjev – obnova nakon potresa“
  • u Informativnom centru obnova, Ulica kneza Mislava 2 u Zagrebu
  • u izmještenim uredima Ministarstva:  
    • Sisak: Ulica Ivana Kukuljevića Sakcinskog 1;  
    • Petrinja: Trg Stjepana Radića 8;  
    • Glina: Trg bana Josipa Jelačića 2;  
  • pomoću aplikacije e-Obnova (https://eobnova.gov.hr) u sustavu e-Građani. 

Rok za podnošenje svih zahtjeva je 31. prosinca 2023. 

Napomenimo i kako će se postupci koji su već pokrenuti temeljem ranijeg zakonskog okvira dovršiti prema odredbama izmjena Zakona, ukoliko je isti povoljniji za stranku.

Građani se u slučaju dodatnih pitanja i pojašnjenja mogu svakodnevno uputiti u Međuresorni uredu u Petrinji, Trg Stjepana Radića 8. (broj tel: 044/555-292 i 044/555-298) kao i u izmještene urede Ministarstva u Sisku ((Ulica Ivana Kukuljevića Sakcinskog 1)  i Glini (Trg bana Josipa Jelačića 2).

Informacije se mogu dobiti i na telefon 01/3782 117 te putem e-pošte: potres@mpgi.hr

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je do 21. siječnja 2022. godine za područje svih pogođenih županija zaprimilo ukupno 15.447 zahtjeva za obnovu ili uklanjanje građevina, gradnju zamjenskih kuća, dodjelu novčane pomoći ili oslobođenje od financijske obveze vlasnika. Izdano je 3.668 odluka, rješenja i zaključaka koji su proslijeđeni provedbenim tijelima za obnovu (Fondu za obnovu i Središnjem uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje).
 

Hitna sanacija krovišta, dimnjaka, zabata, stubišta i dizala

Od 3. svibnja 2021. godine, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavane započeo je sa radovima na Banovini. Aktivnosti obnove odnose se na popravak nekonstruktivnih elemenata na području proglašenom katastrofom. Primarno se radi o oštećenjima dimnjaka i zabatnih zidova na kućama sa zelenim oznakama u kojima žive njihovi vlasnici te je cilj da se kuće osposobe za stanovanje prije slijedeće sezone grijanja. Više informacija dostupno je na: https://sduosz.gov.hr/

Do 21. siječnja 2022. obnovljeno je 1.195 obiteljskih kuća u tijeku su radovi na još 1.084. U modelu samoobnove završeno je 625 kuća.

Ukupno je u nekonstrukcijskoj obnovi ugovoreno još 4.200 objekata što pored obnovljenih i onih u postupku čini 77 % tog oblika obnove, što provodi Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
 

Sufinanciranje kondenzacijskih bojlera i kondenzacijskih kotlova

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zaprima prijave građana za nabavu kondenzacijskih bojlera i kondenzacijskih kotlova za zgrade koje su stradale u potresu. Do sada je, kroz dva natječaja fonda, tu mjeru iskoristilo preko 7.100 korisnika a za tu namjenu isplaćeno je 57 milijuna kuna. Natječaj je zatvoren 31. prosinca 2021. godine. 

Dodatne infomacije o pozivu mogu se dobiti pozivom na 01/6448-402, 01/6448-414 i 01/5391-959, kao i dostavljanjem upita elektroničkom poštom na adresu bojleri2020@fzoeu.hr.  


Uklanjanje uništenih zgrada

Radi pojašnjenja izrade i sadržaja Elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije koji se izrađuju sukladno članku 25. stavku 6. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom Ministarstvo je dalo Uputu za izradu elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije za uklanjanje oštećene građevine koja očigledno ne ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti koju u cijelosti možete preuzeti OVDJE.


Stožer civilne zaštite za otklanjanje posljedica potresa na području Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije

Vlada je osnovala Stožer civilne zaštite za otklanjanje posljedica potresa na području Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije. Potpredsjedniku Vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu dana je ovlast za rukovođenje radom Stožera u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke i susjednih županija dok su njegovim zamjenicima imenovani potpredsjednik Vlade RH Boris Milošević te ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.

Stožer koordinira aktivnosti na potresom pogođenom području a građani se o njegovom radu mogu informirati putem web stranice: https://potresinfo.gov.hr/ gdje su ujedno objavljene i objedinjene informacije o otklanjanju posljedica katastrofe uzrokovane potresom na tom području. 


Najamnina za zamjenski smještaj

Ministarstvo je za financiranje najamnina osobama čiji su objekti stradali u potresima raspisalo  četiri javna poziva. Sufinanciranjem najamnina te smještaja ukupno je obuhvaćeno više od 1.000 osoba te su za tu namjenu osigurana sredstva iz Fonda solidarnosti EU. Prijave se zaprimaju do 17. lipnja 2022. godine. Javni poziv

Za financiranje najamnina Ministarstvo je do 31. prosinca 2021. godine isplatilo ukupno (za sva područja pogođena potresom) 30,52 milijuna kuna.

Oslobađanje najamnine za državne nekretnine stradale u potresu

Obveze plaćanja zakupnine, najamnine i naknade za korištenje stanova i poslovnih prostora u vlasništvu države, a oštećenih u potresu,  oslobođeni su najmoprimci i korisnici s područja Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Zagrebačke, Krapinsko-zagorske županije i Grada Zagreba. Odluku o tome donijela je Vlada dana 4. ožujka 2021. godine, a nastavno i Skupština Društva Državne nekretnine d.o.o.
 
Najmoprimci i korisnici državnih nekretnina su oslobođeni plaćanja počevši od siječnja 2021. pa do ponovne mogućnosti korištenja poslovnih prostora i stanova oštećenih u potresu.
 
Obveze plaćanja  oslobođeni su najmoprimci, zakupoprimci i korisnici nekretnina koji  imaju stupanj oštećenja neuporabljivo (oznake N1 i N2) te ne koriste prostor. 


Financijska sredstva za obnovu 

Obnova, osim što je stručno kompleksna i podrazumijeva interdisciplinaran pristup, ujedno je i izuzetno financijski zahtjevna stoga su za obnovu infrastrukture i javnih ustanova osigurana sredstva europskih i drugih međunarodnih izvora. 

Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete nastale kao posljedica serije potresa s epicentrom na području Sisačko-moslavačke županije počevši od 28. prosinca 2020. godine, sukladno pravilima Europske unije, iznosi 41,6 milijardi kuna (41.633.410.427,00 HRK) odnosno 5,5 milijardi eura (5.508.740.811,00 EUR) što čini 10,21% BND-a (bruto nacionalnog dohotka) Hrvatske i više je od 0,6 % BND-a Republike Hrvatske tj. minimalne vrijednosti izravne štete kako bi se ista mogla proglasiti elementarnom nepogodom velikih razmjera. 

Temeljem Zahtjeva Republike Hrvatske od 18. ožujka 2021. godine, Europska komisija je 29. listopada 2021. godine predložila Europskom parlamentu i Vijeću da se Hrvatskoj dodijeli traženi iznos od 319,2 milijuna eura pomoći iz Europskog fonda solidarnosti. Postupak odobravanja toga prijedloga završen je 14. prosinca 2021. donošenjem Odluke o dodjeli od strane Europskog parlamenta.

Predujam u iznosu od 41 milijuna eura (41.325.507,00 Eur) isplaćen je Republici Hrvatskoj 2. kolovoza 2021. godine dok je ostatak od 277,8 milijuna eura isplaćen 30. prosinca 2021. godine. 

Dana 5. siječnja 2022. objavljeno je 12 javnih poziva za obnovu infrastrukture i javnih ustanova iz područja obrazovanja, kulturne baštine, energetskog sektora, prometne infrastrukture i zdravstva, te za potrebe osiguranja privremenog smještaja, financiranje službi spašavanja kao i obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla.

Pored sredstava koja su na raspolaganju iz Fonda solidarnosti EU, dodatnih 5,9 milijardi kuna planirano je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026. Kao nositelj Inicijative Obnova zgrada Ministarstvo koordinira aktivnosti vezane za provedbu reformi i investicija te ostvarenje indikatora i ciljeva, u suradnji s ostalim relevantnim tijelima državne uprave -  Ministarstvom kulture i medija,  Ministarstvom znanosti, Ministarstvom zdravstva  te Fondom za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i  Zagrebačke županije, APN-om, FZOEU-om i SDUOSZ-om.

Kada je riječ o međunarodnim financijskim institucijama, potpisan je zajam od 200 milijuna dolara od Svjetske banke od čega je 180 milijuna dolara namijenjeno za oporavak i obnovu nakon potresa, 15 milijuna  dolara za nadzor i pripravnost javnog zdravstva, te 5 milijuna  dolara za upravljanje projektom. Financijska sredstva dostupna iz zajma ugovorena su prema sljedećim alokacijama: 60% od ukupnog iznosa (120 milijuna dolara) utrošit će se na zdravstveni sustav, obnovu zdravstvenih objekata i jačanje otpornosti gdje su pokrenuta tri projekta – projekt modernih bolničkih kapaciteta KBC Zagreb ''Rebro'', Infektivna zarazna klinika Dr. Fran Mihaljević te obnova zgrade Hrvatski zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar, dok je preostalih 40% alokacije (80 milijuna dolara) usmjereno na znanost i obrazovanje – obnovu i  rekonstrukciju nove Strukovne škole u Petrinji i nove Ekonomske škole u Sisku.

Za obnovu privatnih kuća osigurana su sredstva Državnog proračuna.

Program dodjele državnih potpora za nadoknadu štete prouzročene potresom 

Program dodjele državnih potpora za nadoknadu štete prouzročene potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije stupio je na snagu dana 14. lipnja 2021. godine. Programom se definiraju ciljevi, uvjeti i postupci za dodjelu državnih potpora za nadoknadu štete na poslovnim zgradama i dijela zgrada u kojima se obavlja gospodarska djelatnost, a koja je nastala kao posljedica potresa 22. ožujka 2020. u Zagrebu i okolici te potresa 28. i 29. prosinca 2020. godine s epicentrom u Gradu Petrinji. 

 

Dodatne informacije i pomoć građanima 

Imate li pitanja ili pak nedoumica vezanih uz postupak obnove zgrade? Trebate li stručnu pomoć ili pravni savjet? Informaciju možete dobiti u međuresornom uredu u Petrinji kao i u izmještenim uredima Ministarstva u Sisku i Glini.

Međuresorni Ured za obnovu u Petrinji nalazi se na lokaciji: Trg Stjepana Radića 8. (broj tel: 044/555-292 i 044/555-298). U uredu je moguće dobiti sve informacije vezane za obnovu, podnositi zahtjeve za obnovu i obaviti sve druge poslove koji se tiču obnove.

Službenici Ministarstva na raspolaganju su građanima i u izmještenim uredima u Sisku (Ulica Ivana Kukuljevića Sakcinskog 1) kao i u Glini (Trg bana Josipa Jelačića 2). 

Informacije se mogu dobiti i na telefon 01/3782 117 te putem e-pošte: potres@mpgi.hr

Pravnu pomoć možete zatražiti od Pravne klinike Pravnog fakulteta u Zagrebu, svakim radnim danom u vremenu od 10 do 12 sati, odnosno srijedom i četvrtkom i od 17 do 19 sati na broj 097 6529 903.  Više informacija dostupno je ovdje.

 

Pomoć za obnovu nakon potresa

Otvoren je službeni račun Državne riznice za donacije financijskih sredstava u akciji "Pomoć za obnovu nakon potresa".