"Ako je oštećeno 40 posto vrijednosti zgrade, onda nema potrebe obnavljati je i uz suglasnost vlasnika ide u rušenje", kazao je i dodao da će se za takve slučajeve pristupiti zamjenskoj gradnji montažnih, polumontažnih i zidanih građevina.
Za središte Petrinje, gdje su zgrade vrijedne kulturne baštine, Oršanić je istaknuo kako se ne mogu rušiti građevine koje su povijesne vrijednosti, pa Ministarstvo kulture treba dati stav o gradskoj jezgri i spomenicima kulture.
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dalo je Uputu za postupanje s građevinama oštećenim u potresu koje će se uklanjati o trošku RH sukladno odredbama Zakona o sustavu civilne zaštite.
Vezano za prijavljenu štetu na 41.500 objekata na Banovini Oršanić je naveo kako se planira da se njihova obnova financira iz četiri izvora - EU, krediti, donacije i državni proračun.
Građani na potpomognutom području neće morati financirati obnovu
Vlada je jučer usvojila i prijedlog izmjena Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.
Prihvaćenim prijedlogom izmjena i dopuna, proširuje se zemljopisno važenje Zakona na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, a Republika Hrvatska će na potpomognutom području u kojem je proglašena katastrofa u cijelosti osigurati financiranje obnove za one nekretnine u kojima stanuju njihovi vlasnici, odnosno njihovi srodnici.
Radi povećane djelotvornosti u provedbu obnove obiteljskih kuća na potpomognutim područjima pogođenih katastrofom uključuje se i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a koji ima i najveću prisutnost na tom području.
Potresom pogođen kulturno-povijesne cjeline obnovit će se temeljem programa koji će izraditi Ministarstvo kulture i medija u suradnji s jedinicama lokane i područne samouprave.
Odredbe zakona primjenjivale bi se i na sva područja koja bi eventualno kasnije bila pogođena potresom, a nisu izravno navedena kroz zakonske odredbe i sam naziv zakona.
U obnovu se uključuje i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Fondu za obnovu se proširuje nadležnost
Isto tako, novitet ovih izmjena je da se Fondu za obnovu proširuje nadležnost na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju, dok se sa svrhom povećane djelotvornosti u provedbu obnove obiteljskih kuća na područjima pogođenim katastrofom uključuje Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a koji ima najveću prisutnost na tom prostoru.
Također, uzimajući u obzir činjenicu da je velik dio stanovništva na pogođenim područjima ostao bez svojih domova, pojačava se i model privremenog stambenog zbrinjavanja pomoću pokretnih, privremenih i montažnih objekata. U skladu s time, država te lokalna i područna (regionalna) samouprava će omogućiti privremeni smještaj u nekretninama kojima raspolaže, za one građane čije se nekretnine trenutno ne mogu koristiti.