Nakon potresa koji je 28. i 29. prosinca 2020. godine najviše pogodio područje Banovine, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je poduzelo niz aktivnosti u suradnji s drugim tijelima radi zaštite života i zdravlja ljudi na pogođenom području. U nastavku donosimo pregled aktivnosti resora.
Za građane kojima su kuće i zgrade oštećene u potresu a u svrhu prijave oštećenja te traženja procjene uporabljivosti tih zgrada
otvoren je pozivni centar za prijavu
0800 2021.
Na web stranici Ministarstva
objavljeni su obrasci za prijavu s tom istom namjenom kao i obrasci za prijavu
volontera stručnjaka za građevinske konstrukcije koji su voljni pomoći u obavljanju procjene uporabljivosti.
Obrasci prijava dostupni su putem sljedećih linkova:
Cilj brzog (preliminarnog) pregleda je utvrđivanje stupnja oštećenja građevina u odnosu na zaštitu života i imovine. Preglede obavljaju građevinski stručnjaci i to su isključivo preporuke za postupanje vezane za sigurnost (ne odnose se na procjenu šteta, osiguranja i slično). Brzi pregled rezultira dodjeljivanjem određene oznake (naljepnice) koja upućuje na uporabljivost u trenutku obavljanja brzog pregleda.
Rezultati procjena oštećenja građevina dostupni su na stranicama Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo:
www.hcpi.hr
Volonterima koji rade na stručnoj procjeni uporabljivosti građevina na potresom pogođenim područjima osigurana je isplata naknade putnih troškova i dnevnica, sukladno
Zaključku Vlade.
Uz volontere statičare koji obavljaju preliminarne preglede zgrada
osnovan je i tim inženjerskih geologa i geotehničara (14 ljudi sa Građevinskog fakulteta u Rijeci i Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu) za terenske izvide klizišta i druge hazardne pojave na površini (vrtače, rasjedne pukotine, likvefakciju). Tim raspolaže znanjima i alatima za sustavnu evidenciju prijetnji i rizika kroz terensku inženjerskogeološku/ geotehničku prospekciju. Svrha izvida je procjena opasnosti i rizika, a kao informacija za procjene šteta, interventne i druge mjere. Obilazak i analiza podataka planira se provesti na području od cca 1250 km2 (Glina, Sisak, Petrinja i okolica) do 15. veljače 2021. godine. Analiza prikupljenih podataka će se staviti na raspolaganje Ministarstvu i drugim nadležnim institucijama i službama.
U tijeku su pripremne radnje za
ugovaranje projekata uklanjanja i radova uklanjanja, za objekte koji se trebaju rušiti. Ministarstvo je dalo
Uputu za postupanje s građevinama oštećenim u potresu koje će se uklanjati o trošku RH sukladno odredbama Zakona o sustavu civilne zaštite.
Zakonodavni okvir
Zbog potresa koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju, Karlovačku i Zagrebačku županiju,
izrađen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Naime, postojeći se zakonski okvir mijenja da se omogući provedba postupaka obnove i na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. U pripremi je i provedbeni dokument tog Zakona –
izmjene Programa mjera obnove oštećenih zgrada – koji će detaljnije utvrditi proceduru podnošenja zahtjeva za dodjelu novčane pomoći kao i same rokove za podnošenje zahtjeva za obnovu.
Dodatne informacije o obnovi zgrada oštećenih potresom mogu se pronaći na internetskoj stranici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
(mgipu.gov.hr) ili dobiti telefonom
(01/3782 117) u Sektoru za provođenje mjera ublažavanja posljedica elementarnih nepogoda Ministarstva (radnim danom od 9 do 14 sati). Ministarstvu se možete obratiti i putem
e-pošte: potres@mpgi.hr
Ministarstvo je 27. siječnja 2021. godine objavilo detaljne
upute za sve stanovnike čiji su objekti stradali u potresu. U uputama se pobliže objašnjava značenje zelene, žute i crvene naljepnice, iznose se razlozi zbog kojih stanovnici mogu koristiti financijsku pomoć države kao i što ako građani misle da statičar-volonter nije dobro procijenio stanje objekta. Napravljena su tri odvojena letka koja se odnose na svaku pojedinu markicu (zelena, žuta i crvena).
U izradi tipskih rješenja sudjeluje čitava akademska zajednica
Ministar Horvat održao je niz sastanaka s predstavnicima akademske zajednice i resornih komora. Nastavak je to otvorenog dijaloga kojeg Vlada vodi s predstavnicima struke kako bi se što prije pronašla adekvatna rješenja koja će se koristiti prilikom organizirane obnove na potresom pogođenom području.
Zaključci sastanka su, između ostalog, da se kvalitetna kuća mora graditi od kvalitetnih temelja, a da bi se izgradio kvalitetan temelj neophodni su i nužno potrebiti podatci seizmologa i geologa, koji vrše ispitivanja na potresom pogođenim područjima, na temelju čijih izračuna će se potkrijepiti sve ono što će arhitekti vizualno uobličiti u obiteljsku kuću - bez obzira na to bila ona klasično sagrađena ili montažnog modularnog tipa.
Potrebna su i geološka ispitivanja te elaborati na temelju kojih će potom djelovati građevinari, uz korištenje karte hazarda, koja će u najkraćem mogućem roku biti dorađena.
U izradi tipskih rješenja sudjeluje čitava akademska zajednica u Hrvatskoj te će se odluke o obnovi temeljiti isključivo na prijedlozima i rješenjima struke koja je u cijeli proces uključena od prvog dana.
Sredstva za obnovu
Vlada je donijela prve odluke o sredstvima za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica šteta Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije u ukupnom iznosu od
120 milijuna kuna. Od spomenutih sredstava
100 milijuna kuna osigurano je za Sisačko-moslavačku županiju,
10 milijuna kuna za Zagrebačku županiju, dok se po zaduženju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji iz sredstava Fonda doznačuje po
5 milijuna kuna.
31. prosinca 2020. održana su dva sastanka s predstavnicima županija, jedan sa županom Kožićem po pitanju raspodjele sredstava u Zagrebačkoj županiji te drugi sa županom Žinićem po pitanju raspodjele sredstava u Sisačko-moslavačkoj županiji, a na sastancima su i potpisane odluke o raspodjeli sredstava.
Financijska pomoć može se koristiti za nužnu privremenu zaštitu zgrade, pridržavanja opasnih dijelova zgrade koji mogu ugroziti život ljudi, popravak ili zamjenu dimnjaka, popravak dizala, stubišta ili krovišta, troškove sanacije šteta na gospodarskim objektima, kupnju i zamjenu bojlera, nabavku i ugradnju plinskih i električnih grijalica. Također mogu se pokriti troškovi nabavke neophodnog materijala i radova za sanaciju, sanacije nerazvrstanih cesta oštećenih potresom, troškovi vodoopskrbe, kanalizacijske i elektrodistributivne mreže oštećene potresom troškovi za potrebe privremenog smještaja građana za ishođenje statičke dokumentacije i ishođenje elaborata za obnovu i projekata sanacije objekata. Županija, gradovi i općine osiguravaju usmjeravanje i namjensko korištenje tih sredstava stoga se za sve dodatne informacije stanovnici trebaju obratiti općini odnosno gradu na području na kojem se oštećena nekretnina nalazi.
Dodatno, radi se na
osiguranju sredstava za obnovu iz Europskog fonda solidarnosti i drugih izvora financiranja.
Uspostavljen je
mrežni geoinformacijski sustav „Potres“ koji je razvio Geološko-rudarsko-naftni fakultet u suradnji s Državnom geodetskom upravom i SDURDD-om. Sustav služi Stožeru CZ za praćenje stanja na terenu.
Pisane vijesti |
Informacija |
Obnova
