Razornim potresom koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku i Zagrebačku županiju oštećeno je više od 25 tisuća zgrada, što privatnih, što onih javne namjene. Nakon potresa ostalo je neuporabljivo ili privremeno neuporabljivo više od 6 tisuća zgrada, među kojima i brojni dječji vrtići, osnovne i srednje škole, fakulteti, instituti, znanstvene ustanove i ustanove kulture.
Oko 1,5 posto oštećenih zgrada javne je namjene, dok 98,5 posto čine zgrade u privatnom vlasništvu. Šteta nakon zagrebačkog potresa procijenjena je na
11,6 milijardi eura, što je oko 60 posto godišnjeg Državnog proračuna.
Izrada Zakona o obnovi započela je svega nekoliko dana nakon potresa, ostvareni su prvi kontakti sa Svjetskom bankom te je krenula priprema dokumentacije za projekt oporavka nakon potresa.
Izrađene su i donesene izmjene Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije koje su definirale proces obnove do donošenja zakonskog okvira.
Osiguran zamjenski smještaj za građane
S obzirom da se brojni građani nisu mogli vratiti u svoje domove, Vlada je osigurala sredstava za privremeni smještaj, te je u svibnju 2020. godine raspisan Javni poziv za financiranje najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu. Predmetnim je pozivom zaprimljeno 462 zahtjeva građana, dok je za mjesečnu isplatu najamnine za zamjenski stan izdano 273 rješenja kojima je obuhvaćeno 747 građana. Za najamnine je do veljače 2021. godine iz Državnog proračuna
isplaćeno 6,72 milijuna kuna. Dodatno, u suradnji s Gradom Zagrebom, osiguran je i zamjenski smještaj u studenskom domu „Cvjetno naselje“ te kasnije u Hostelu Arena.
Za sanaciju krovova, dimnjaka, zabata, dizala dosad isplaćeno 47,43 milijuna kuna
Potresi su iz temelja promijenili našu percepciju o prijetnjama koje postoje od prirodnih nepogoda, ali i općenito način razmišljanja kad je u pitanju gradnja ili održavanje zgrada i kuća u kojima boravimo.
Iza nekoliko velikih potresa, te brojnih manjih potresa, ostali su veliki ožiljci. Sanacijski radovi koji su na pojedinim zgradama i kućama bili hitno potrebni, pokrenuti su neposredno nakon potresa i još uvijek traju, dok su na brojnim objektima i dovršeni.
Preraspodjelom Državnog proračuna osigurano je
141 milijun kuna kako bi se promptno pristupilo sanaciji dimnjaka i krovišta, popravcima zabatnih zidova i dizala, te postavljanju nužne privremene zaštite zgrada od mogućih vanjskih utjecaja, kao i uklanjanju ili pridržavanju opasnih dijelova koji su prijetnja postojećim stanarima, ali i usputnim prolaznicima. Javni poziv raspisan je u lipnju 2020. godine, a za te je radove građanima do sad isplaćeno preko
47,43 milijuna kuna u pogledu novčane pomoći od 12 tisuća kuna po svakoj samostalnoj jedinici u oštećenoj zgradi.
Dodatno, za kupnju kondenzacijskih bojlera osigurano je
41 milijun kuna putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost što je za građane značilo dodatnu pomoć u iznosu od 8 tisuća kuna.
Financijska sredstva za obnovu
S obzirom na enormne razmjere štete i samo provođenje obnove iziskuje osiguravanje izuzetno velikih financijskih sredstava, ne samo iz nacionalnih i europskih, već i drugih izvora.
Vlada je u lipnju 2020. godine Europskoj komisiji uputila zahtjev za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije, dok je Ugovor o zajmu Svjetske banke za projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva potpisan u srpnju 2020. godine. Ukupna vrijednost zajma iznosi 200 milijuna USD, od čega je 180 milijuna USD namijenjeno za oporavak i obnovu nakon potresa, 15 milijuna USD za nadzor i pripravnost javnog zdravstva, te 5 milijuna USD za upravljanje projektom.
U prosincu 2020. godine stigla su i sredstva iz Europskog Fonda solidarnosti u iznosu od
683,7 milijuna eura, za koje su u veljači 2021. godine raspisani prvi javni pozivi za obnovu zgrada iz područja obrazovanja, kulturne baštine i zdravstva (ukupna vrijednost poziva je oko 383 milijuna eura).
Donesen zakonodavni okvir za obnovu
Zakon o obnovi zgrada oštećenih u potresu na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske u Zagrebačke županije donesen je u rujnu 2020. godine, a u listopadu 2020. godine i njegov podzakonski akt - Prvi program mjera obnove.
Zakonom je određeno financiranje konstrukcijske obnove, neuporabljivih i privremeno neuporabljivih zgrada s čak 80 posto sredstava, u omjeru 60 posto država, 20 posto Grad Zagreb odnosno dvije županije, te 20 posto vlasnici ili suvlasnici. U Zakon su uvršteni i socijalni kriteriji, što znači da će iznosa od 20 posto sufinanciranja obnove biti oslobođeni vlasnici nekretnina ako njihov dohodak, uključujući i dohodak bračnog ili izvan-bračnog druga, odnosno dohodak životnog ili neformalnog životnog partnera, u protekloj i tekućoj godini ne prelazi iznos neoporezivog dohotka, te oni koji na dan potresa nisu imali imovinu ukupne vrijednosti veće od 200.000 kuna.
U potpunosti će se financirati i konstrukcijska obnova invalidima Domovinskog rata te korisnicima socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje, a država će na području na kojem je proglašena katastrofa u 100-postotnom iznosu osigurati financiranje konstrukcijske obnove nekretnina u kojima stanuje vlasnik ili njegovi srodnici.
Propisano je i kako se obnova oštećenih zgrada, kao i njihovo uklanjanje te gradnja zamjenskih kuća, provodi temeljem odluka Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Zaprimanje zahtjeva za obnovu započelo je u studenom 2020. godine.
U listopadu 2020. godine osnovano je i ustrojeno glavno operativno tijelo za provedbu organizirane obnove - Fond za obnovu.
Petrinjskim potresom prouzročena dodatna šteta
28. i 29. prosinca 2020. godine Hrvatsku su dodatno pogodili novi razorni potresi s epicentrom kod Petrinje koji su prouzročili najviše štete na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, no i novu štetu na području Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Prijavljeno je 49.636 oštećenih građevina od kojih je do sad pregledano njih 40.431, što čini oko 81,5 posto ukupno prijavljenih. U hitnim pregledima nakon potresa sudjelovao je više od 1.700 volontera statičara iz cijele Hrvatske, od kojih je više od 900 članova Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Iako je njihov rad na dobrovoljnoj bazi, Vlada je osigurala sredstva za trošak njihovih putnih troškova i dnevnica.
Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene petrinjskim potresom, sukladno pravilima Europske unije i utvrđene po metodologiji Svjetske banke, iznosi 41,6 milijardi kuna odnosno 5,5 milijardi eura, što čini 10,2 posto bruto nacionalnog dohotka Hrvatske. Na temelju toga, Hrvatska će iz Fonda solidarnosti Europske unije zatražiti isplatu više od 300 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Uz volontere statičare osnovan je i tim inženjerskih geologa i geotehničara za terenske izvide klizišta i druge hazardne pojave na površini (vrtače, rasjedne pukotine, likvefakciju). Svrha izvida bila je procjena opasnosti i rizika, a kao informacija za procjene šteta, interventne i druge mjere.
Neposredno nakon potresa, krajem 2020. godine, Vlada je osigurala dodatnih
120 milijuna kuna za radove hitne sanacije, a njihovu raspodjelu koordiniraju županije, gradovi i općine na potresom pogođenim područjima.
U veljači 2021. godine donesene su izmjene Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom kojim su u Zakon uvrštene Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija. Donesen je i Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom, kojim je procedura predaje zahtjeva za obnovu maksimalno pojednostavljena, a dokumentacija svedena na minimum.
Obnova oštećenih zgrada, kao i njihovo uklanjanje te gradnja zamjenskih kuća, provodi se temeljem odluka Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, dok će samu obnovu provoditi i organizirati Fond za obnovu te Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Zaprimljeno 5.493 zahtjeva za obnovom
Do 19. ožujka 2021. godine zaprimljeno je 5.493 zahtjeva za obnovu odnosno dodjelu novčane pomoći te je izdano prvih 88 odluka za rušenje i obnovu.
Financira se najamnina za zamjenski stan
Ministarstvo je 12. ožujka 2021. godine, objavilo Javni poziv za financiranje najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.
Javni poziv, kao i obrasci za prijavu, dostupni su na internetskoj stranici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine:
http://mgipu.gov.hr/default.aspx?id=11626
Sve informacije o obnovi građevina dostupne na jednom mjestu u Informativnom centru „Obnova“
Činimo sve da građanima maksimalno olakšamo proces podnošenja zahtjeva za obnovu. Stoga je, od 15. ožujka 2021. godine, s radom započeo Informativni centar „Obnova“, koji je smješten na lokaciji Ulica kneza Mislava 2. Riječ je o zajedničkom informativnom centru Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Fonda za obnovu i Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Otvoreni su dislocirani uredi Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Glini, Petrinji, Sisku, Hrvatskoj Kostajnici i Lekeniku, a na terenu su i dva mobilna tima koji obilaze mještane okolnih sela tih područja. Također, izrađeni su i vodiči za obnovu građevina.
Pred nama još iznimno puno posla, zbog čega nam je izrazito važno i mišljenje struke. Za obnovu čitave konstrukcije ili njeno pojačanje, cjelovitu obnovu bolnica, škola i kulturne baštine, izgradnju zamjenskih kuća, kao i rušenje postojećih nekretnina koje su previše oštećene da bi se obnavljale, potreban je organizirani pristup.
Cijenimo informacije koje nam pružaju stručnjaci iz područja građevinarstva, arhitekture, strojarstva, elektrotehnike, geologije i seizmologije, a čije će procjene, sugestije i mišljenja u čitavom ovom procesu zasigurno biti od velike važnosti. Njihova se riječ sluša od prvoga dana te je u velikom dijelu i zastupljena kroz Zakon o obnovi te pratećim podzakonskim aktima koji su nam potrebni kao pravni okvir i temelj za provođenje organizirane obnove.
Transparentnost u procesu obnove također je izrazito bitna i tu ćemo staviti posebni naglasak.
Izvođači, kao i sve ostale stručne osobe koje će sudjelovati u obnovi (projektanti, revidenti, operativni koordinatori, tehničko-financijska kontrola i nadzorni inženjeri) bit će odabrani putem javnog natječaja, a daljnji tijek same obnove organizirat će se i odvijati u skladu s raspoloživim građevinskim kapacitetima.
Pisane vijesti |
Informacija |
Obnova
