Vladin Nacionalni plan sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49,1 milijardi kuna.
Plan je strukturiran tako da obuhvaća pet komponenti i jednu inicijativu:
U okviru tih komponenti su 22 tematske podkomponente u kojima se pobrojane specifične reforme i investicijske potrebe.
Od 49,1 milijarde kuna vrijednosti projekata predloženih u Planu, na gospodarstvo se odnosi 54 posto tražene alokacije NPOO-a.
Projektima u obrazovanju, znanosti i istraživanju namijenjeno je 15 posto (7, 5 milijardi), za javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu 10 posto ( 4,8 milijardi), za tržište rada i socijalnu zaštitu četiri posto (2,1 milijarda), na zdravstvo devet posto (2,6 milijardi), na obnovu zgrada 12 posto alokacije (5,9 milijarde kuna).
Izrada i dostava Plana Europskoj komisiji uvjet je za korištenje sredstava iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) od 2021. do 2023.
U okviru tog Mehanizma Hrvatskoj su na raspolaganju bespovratne 6,3 milijarde eura (47, 5 milijardi kuna), uz još 3,6 milijardi eura (27, 1 milijardi kuna) zajmova.
"Ideja je da Plan pomogne Vladinim reformama, javnim i privatnim ulaganjima i rastu BDP-a", rekao je premijer Andrej Plenković.
Naglasio je i kako Hrvatska, da bi iskoristila novac iz EU-ova Mehanizma za oporavak, treba provesti reforme, jer taj novac ne dolazi bez uvjeta i kriterija.
Uz reforme, uvjeti su i usmjeravanje najmanje 37 posto sredstava na investicije koje doprinose zelenoj tranziciji te najmanje 20 posto u digitalnu tranziciju.
Sve države EU-a, pa tako i Hrvatska, obvezne su poslati svoj nacionalni plan oporavka i otpornosti na usvajanje u Europsku komisiju do kraja travnja.
Prijedlog regulative EU, predviđa da se prva sredstva u iznosu od 10 posto financijskog doprinosa za svaku državu EU isplate nakon usvajanja, odnosno odobrenja Plana oporavka i otpornosti. Za Hrvatsku bi to značilo oko 600 milijuna eura u drugoj polovici ove godine.
Investicije predložene u planu moraju biti dovršene do 31. kolovoza 2026.
Inicijativa "Obnova zgrada"
Usred pandemije, Hrvatsku su pogodila i dva razorna potresa koja su prouzročila značajnu materijalnu štetu te unesrećili brojne građane koji su bili prisiljeni privremeno ili trajno napustiti svoje domove. Procijenjena šteta od potresa u Zagrebu i na Banovini je oko 129 milijardi kuna što je gotovo godišnji iznos državnog proračuna. Stoga će to za građane na potresima pogođenim područjima, kao i za javne financije biti značajan izazov u godinama pred nama. Hrvatska je u procesu obnove, rekonstrukcije i revitalizacije pogođenih područja, pri čemu cilj nije samo vraćanje u prvobitno stanje, već puna transformacija u zgradarstvu uz protupotresno ojačanje i energetsku efikasnost zgrada. Cilj je graditi bolje i čvršće kako bi sutra bili otporniji na moguće nove potrese.
Programima koji su obuhvaćeni ovom sastavnicom Plana oporavka i otpornosti poticat će se cjelovita obnova zgrada i visokoučinkoviti alternativni sustavi. Posebna pažnja posvetit će se osiguravanju zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštiti od požara i rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnošću. Cilj je ove Inicijative pridonijeti valu obnove zgrada, što podrazumijeva transformaciju u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada. Obnova će uključivati stambene i nestambene zgrade, kao i zgrade javne namjene, uz uvažavanje važnosti javnog interesa za zgrade zdravstvene i odgojno-obrazovne namjene. Ulaganja u okviru Plana oporavka i otpornosti pridonijet će djelotvornijoj obnovi nakon potresa te seizmičkoj sigurnosti zgrada.
Izvor: HINA