Ministarstvo kulture i medija predstavilo je novi sustav Geoportal kulturnih dobara Republike Hrvatske i dosadašnje aktivnosti na obnovi potresom pogođenih područja, na skupu održanom na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazala je da Geoportal svim građanima i stručnjacima daje potpuni uvid u digitalne podatke kulturnih dobara, te da Ministarstvo ima velike planove s tim alatom koji će i dalje razvijati.
U sljedećoj fazi postat će dostupne cjelovite sve konzervatorske podloge za kulturno-povijesnu cjelinu stradalu u potresu, rekla je Obuljen Koržinek i dodala da je svima u interesu ne samo dobra i kvalitetna informacija o kulturnoj baštini nego i ubrzanje svih podataka koji utječu na građenje.
Ministrica kulture i medija istaknula je da predstoji novo razdoblje razlikovanja kategorija zaštićenih zona. Postojat će "core" zone, koje će imati jako visok stupanj zaštite, u kojima bi ključnu riječ imali konzervatori, i kontaktne zone, u kojima će zaštita biti povezana sa sustavom ishođenja građevinskih dozvola, objasnila je.
Geoportal je središnje mjesto pristupa podacima o nepokretnim kulturnim dobrima
Anuška Deranja Crnokić Iz Ministarstva kulture i medija istaknula je da je Geoportal kulturnih dobara Republike Hrvatske središnje mjesto pristupa prostornim podacima o nepokretnim kulturnim dobrima. U njemu su prikazani podaci za 6144 nepokretnih kulturnih dobara koja uključuju više od 159 tisuća georeferenciranih katastarskih čestica.
Zaštićena dobra podijeljena su na pojedinačna kulturna dobra, koji je više od 4000, na kulturno-povijesne cjeline, koji je 408 s više od 115 tisuća građevina, na kulturne krajolike kojih je 15 i na arheološka nalazišta kojih je više od 1000.
Integracija kulturne baštine digitalnim tehnologijama veliki je potencijal, osobito u istraživanjima i upravljaju kulturnom baštinom, zaključila je.
Davor Trupković iz Ministarstva kulture i medija rekao je da je Geoportal izrađivan godinama, te da se njegova važnost osobit potvrdila nedavnim potresima.
Prema njemu, u zagrebačkom potresu oštećeno je 73 posto od ukupnog broja pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara.
U Sisačko-moslavačkoj županiji gotovo nema građevine koja nije oštećena. Od ukupnog broja od 527 zgrada u Petrinji, procjenjuje se da je gotovo 80 posto neuporabivo zbog teških strukturnih oštećenja. U Sisku je od oko 1188 ukupnog broja zgrada oko 40 posto neuporabivo zbog strukturnih oštećenja.
Čvrsto vjerujem u struku i da ćemo u što kraćem vremenu provesti ovu vrlo zahtjevnu obnovu, kazao je Trupković.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti |
Vijesti iz medija |
Obnova
