Ministar Horvat predstavio je dio plana iz resora njegova ministarstva, a koji obuhvaća reformsko područje javne uprave, pravosuđa i državne imovine te inicijativu obnove zgrada. U sklopu tih komponenti NPOO-a, previđena je realizacija 12 reformskih mjera i 5 investicija ukupne vrijednosti 6,14 milijardi kuna.
Od tri komponente Plana, najveći financijski dio otpada na obnovu zgrada, čak 5,95 milijardi kuna, dok se preostali iznos odnosi na digitalnu transformaciju društva i javne uprave (180 milijuna kuna) te unaprjeđenje upravljanja državnom imovinom (14,5 milijuna kuna).
Očekuje se da će Plan oporavka početi s provedbom krajem 2021. godine, nakon što ga Vijeće Europske unije potvrdi na temelju prijedloga Europske komisije.
Do kraja 2021. Hrvatska može očekivati isplatu oko 6,1 milijarde kuna, što je predujam od 13 posto ukupnog iznosa bespovratnih sredstava osiguranih u okviru Plana.
Ministrica Obuljen Koržinek predstavila je tri segmenta Plana čiji je procijenjeni trošak investicija 946 milijuna kuna ili gotovo 2 posto Plana.
Prvi segment, razvoj otpornog kulturnog i kreativnog sektora, previđa utrošak 300 milijuna kuna i obuhvaća dvije reforme.
U prvoj reformi, koja se odnosi na jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija, naglasak je na jačanju kapaciteta malih i srednjih poduzetnika na digitalnom tržištu.
Nadamo se povratku normalnom životu, ali digitalna industrija čini poduzetnike prisutnijim na širem tržištu, kazala je ministrica Obuljen Koržinek.
Druga reforma odnosi se na uspostavu provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka, u kojoj će partner biti Vijeće za elektroničke medije.
Prisutnost dezinformacija i lažnih vijesti ugrožava samu opstojnost medija, pa je cilj izgraditi sustav koji će se nositi s tim problemom i koji će moći povjeriti činjenica o vlasništvu i financiranju medija, kazala je Obuljen Koržinek.
Drugi segment Plana bavi se pitanjima digitalne transformacije konzervatorskih podloga i arhivskih zapisa i predviđa ukupno 346 milijuna kuna putem dvije investicije. Obuhvaća unaprjeđenje digitalne infrastrukture i usluga javnog sektora razvojem nacionalnog arhivskog informacijskog sustava i jačanjem nacionalnih mreža arhiva za što je predviđeno 265 milijuna kuna.
Također obuhvaća uspostavu digitalne infrastrukture i usluga javne uprave izradom sustava konzervatorskih podloga s pretpostavljenim troškom od 81 milijun kuna.
Treći "kulturni" segment je energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra, za koji je predviđeno 300 milijuna kuna, a odnosi se na nepokretna kulturna dobra ili zgrade unutar zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina, a čiji broj iznosi 13 posto svih zgrada.
(Izvor: Hina.hr)