U gradu Hvaru održana je 121. sjednica Vlade Republike Hrvatske posvećena hrvatskim otocima.
Osim 49 projekata vezanih uz hrvatske otoke, na sjednici je prihvaćeno Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2017. godini te o rezultatima turističke godine, a u saborsku proceduru upućen je Konačni prijedlog zakona o otocima, Prijedlog zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Prijedlog zakona o članarinama u turističkim zajednicama te Prijedlog zakona o turističkoj pristojbi.
Zakon o otocima
Govoreći o učincima provedbe Zakona o otocima u prošloj godini, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac istaknula je kako je Hrvatska jedina zemlja u Europskoj uniji koja, uz Finsku, ima Zakon o otocima i to već 20 godina.
"Međutim, shvatili smo da je došlo vrijeme u kontekstu nove europske regulative da donesemo novi zakon o otocima. Ciljevi novoga zakona su da upravljamo otočnom politikom i održivim razvojem otoka, podizanje kvalitete i uvjete života, demografska i gospodarska revitalizacija, samoodrživost i samodostatnost temeljem onoga što zovemo pametni otoci", rekla je ministrica Žalac te istaknula važnost pripreme projekata koji se mogu financirati iz raznih izvora, s naglaskom na EU fondove.
Ovogodišnji prihod od turizma oko 12 milijardi eura
Izvješće o rezultatima turističke godine podnio je ministar Gari Cappelli, čestitavši Hvaru 150. godišnjicu turizma te svim laureatima na jučer osvojenim nagradama. Istaknuo je da će ovogodišnji prihod od turizma iznositi oko 12 milijardi eura, što je milijardu više nego lani, navevši da su od početka godine registrirana 42 nova hotela, 31 novi kamp i 26 hostela.
Ministar turizma, za kraj je godine, najavio preciznu turističku satelitsku bilancu, s točnim podacima utjecaja turizma na cjelokupno gospodarstvo. Govoreći o investicijama u turizmu, rekao je kako ulagači prepoznaju ovdašnje potencijale, tako da se ove godine očekuju ili su već ostvarene, investicije u taj sektor od oko milijardu eura. Od toga se 628 milijuna eura odnosi na ulaganje u privatnom sektoru, a 311 milijuna eura u javnom sektoru, što je povećanje od oko 15 posto u odnosu na lanjsku godinu.
Cappelli je naglasio da je u turističkom sektoru u Hrvatskoj zaposleno 150.000 ljudi, od čega 59.000 osoba u hotelijerstvu. "Svaki treći zaposleni ima veze s turizmom", istaknuo je.
Uskoro ured HTZ-a u Kini
"Prateći svjetska tržišta orijentiramo se na nova daleka tržišta – Kina, Japan Koreja, SAD, Australija, Kanada", rekao je ministar turizma te najavio da će premijer za nekoliko dana otvoriti novi ured Hrvatske turističke zajednice u Kini. "Kina u ovom trenutku ima povećanje prometa u odnosu na prošlu godinu skoro 50 posto", pojasnio je Cappelli.
Cappelli je također naglasio da je u protekle tri godine putem potpora u turistički razvoj Slavonije uloženo 40-ak milijuna kuna. "Od siječnja do rujna na jadranskim otocima zabilježeno je nešto više od 3,4 milijuna dolazaka te 26,2 milijuna noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje lani rast od četiri posto u jednom i drugom segmentu", zaključio je ministar izlaganje o rezultatima turističke godine.
Nagrada sustavu eVisitor
Govoreći o sustavu eVisotor, koji je u primjeni od 1. siječnja 2016. godine te omogućava učinkovitiji nadzor prijave/odjave turista i naplate boravišne pristojbe, ministar Cappelli istaknuo je da je taj sustav osvojio treće mjesto i nagradu Svjetske turističke organizacije za inovativnost u istraživanju i tehnologiji.
Ministar turizma objedinjeno je predstavio tri zakona iz turističkog sektora. U saborsku je proceduru upućen i Prijedlog zakona o turističkoj pristojbi, a ministar Cappelli rekao je, predstavljajući ga – da je boravišna pristojba najvažniji i u pravilu najizdašniji izvor prihoda turističkih zajednica..
Prema predloženom zakonu, od uplaćene turističke pristojbe će se na poseban račun HTZ-a za razvojne projekte i programe na turistički nedovoljno razvijenim područjima izdvojiti 2,5 posto sredstava, a 2 posto na posebni račun Hrvatske turističke zajednice za projekte i programe udruženih turističkih zajednica. Od preostalih sredstava će 65 posto ići lokalnoj turističkoj zajednici, od čega će se 30 posto doznačiti općini ili gradu na području kojih je osnovana lokalna turistička zajednica, 15 posto regionalnoj turističkoj zajednici i 20 posto HTZ-u.
"Bitna je decentralizacija, kvalitetnija i ravnomjernija raspoređenost cijelog sustava, kako na kontinentu tako i na Jadranu", istaknuo je ministar turizma.
Razvoj elektroenergetske i prometne infrastrukture
Vlada je donijela zaključak kojim će poduprijeti planirane razvojne elektroenergetske infrastrukturne projekte za otoke i turistička područja, odnosno obvezala nadležna ministarstva da osiguraju sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova te pokrenu i provedu postupak usklađenja propisa koji se odnose na izgradnju i korištenje elektroenergetske infrastrukture, uspostavom posebnog pravnog režima ove kategorije objekata, s ciljem njihove učinkovitije te jednostavnije i brže gradnje, uključujući i priključenje na mrežu.
"S obzirom na stratešku važnost turizma za Republiku Hrvatsku, uključujući i razvoj otoka, potrebno je povećati sigurnost i kvalitetu opskrbe električnom energijom u turističkim područjima, posebice na otocima i priobalju", rekao je ministar Ćorić obrazlažući prijedlog zaključka.
Ministar Butković predstavio je 11 točaka koje se odnose na projekte otočne prometne infrastrukture.
Zdravstveni centar Hvar
Obrazlažući prijedlog zaključka o podupiranju projekta Zdravstvenog centra Hvar, ministar Kujundžić podsjetio je na povijest, kazavši da su lječilišne učinke Hvara prepoznali i Mlečani koji su 1608. godine izgradili Mornaričku bolnicu te carica Elizabeta koja je izgradila lječilišni hotel.
"Realizacijom projekta Zdravstvenog centra Hvar dodatno bi se povećala dostupnost i unaprijedila kvaliteta zdravstvenih usluga stanovnicima otoka Hvara, kao i kvaliteta života i skrb za stare i nemoćne osobe i stanovnicima okolnih otoka te turistima koji dolaze na Hvar radi prepoznatih klimatskih lječilišnih učinaka", kazao je ministar, dodavši da je cilj uspostave Zdravstvenog centra Hvar sinergija primame i sekundarne specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite, zdravstvenog turizma i skrbi za starije osobe.
Otocima darovane brojne nekretnine
Ministar državne imovine Goran Marić predstavio je 28 prijedloga o darovanju državnih nekretnina otocima.
Među ostalima, Općini Lumbarda darovana je nekretnina u svrhu realizacije Poduzetničke zone Humac – Pudarica, a Općini Lastovo daruje se nekretnine u svrhu izgradnje staračkog doma te za uređenje doma mladih.
Također, donesen je zaključak da se bivše vojarne na otocima Molatu i Istu iskoriste za izgradnju otočnih kampusa, a Gradu Novalji izdat će se isprava za upis prava vlasništva na dijelu nekretnine – izgrađenog Športskog centra Novalja.
"Nije Ministarstvo državne imovine bilo aktivno samo u pripremi ove sjednice, nego je već i u prethodnom razdoblju donijelo 23 odluke koje se odnose na otoke", rekao je ministar Goran Marić, dodavši da će se, nakon ove sjednice, donijeti još desetci odluka koje se odnose na hrvatske otoke.
"Kreirano srcem"
Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad humanitarnom modnom revijom "Kreirano srcem", koja će se, s ciljem pomoći udrugama koje se bave ranom intervencijom poremećaja i poteškoća u ranom djetinjstvu kod male djece, održati u organizaciji Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice.
Na kraju, najavivši odmah nakon sjednice referentne za razvoj hrvatskih otoka, potpisivanje ugovora o projektima koji su danas prihvaćeni, predsjednik Vlade istaknuo je njihovu vrijednost:
Odluka i ugovori vrijedni 5,665 milijardi kuna
"Posebno su, u smislu investicija, važni projekti koji se odnose na elektroenergetski razvoj jadranskih otoka, oko 2 milijarde kuna. Radi se o investicijama koje će trajati sljedećih deset godina, kao i projekti vodnoga gospodarstva. U svakom slučaju, sve naše odluke danas, zajedno s ugovorima koji će se sada potpisati, vrijede 5 milijardi i 665 milijuna kuna."
Predsjednik Vlade Plenković zaključio je sjednicu, zahvalivši svima koji su sudjelovali u njezinoj pripremi i pomogli da se na cjelovit način prikažu smjernice razvoja hrvatskih otoka te shvati doprinos hrvatskoga turizma razvoju hrvatskoga gospodarstva.
Pisane vijesti
