Ministar je jutros, 2. listopada 2019. godine sudjelovao u emisiji Hrvatskoga radija "A sada vlada".
Banožić je rekao kako su velika očekivanja glede njegovog ministarstva zato što je riječ o imovini oko koje se nije adekvatno ponašalo s obzirom da je vlasništvo Republike Hrvatske.
- Prije smo imali brojne agencije koje su pokušale dovesti red, ali to je najčešće završavalo u manjem postotku ili samo na pokušaju. Zato se osnovalo ministarstvo i donio Zakon o upravljanju državnom imovinom koji je regulirao mnoge stvari, naglasio je ministar.
Problemi s imovinom nastali u pretvorbi i privatizaciji
Istaknuo je kako su problemi oko državne imovine nastali u poslije ratnom razdoblju, u procesu pretvorbe i privatizacije, kada nisu u mnogim procesima prelaska iz društvenog u privatno vlasništvo, unesene imovine u sam proces privatizacije. Nekada je to bilo slučajno, ali u većini slučajeva namjerno kako bi se smanjile vrijednosti tvrtki koje su privatizirane, naglasio je ministar.
- To je žalosno. I kada netko kaže da država ne zna što je u njenom vlasništvu, to nije istina. Država zna, samo je trebalo donijeti niz zakona kako bi se država mogla upisati kao vlasnik, rekao je i dodao kako postoji evidencija o tome što je u vlasništvu države, međutim, upravljanje nad time je sporno.
DORH se bavi namjernim krađama državne imovine
Rekao je kako ima slučajeva gdje su se jedinice lokalne samouprave upisivale kao vlasnik, iako su znale da je država vlasnik, i prodavale imovinu trećim osobama.
- Time se bave državna odvjetništva, zato što želimo i tu imovinu staviti u vlasništvo Republike Hrvatske. Ono što se privatizacijom otuđilo državi, mi pokušavamo to korištenje naplatiti, ali isto tako izvršiti kupoprodaju objekata koji su se koristili. Tu prvenstveno mislim na turističku industriju, rekao je i dodao kako još postoji problematika vezana za zakupe. Država zna što joj je u zakupu, no dogodili su se podzakupi i netko već godinama zarađuje na tome.
Do kraja godine upravljanje državnom imovinom svesti na zdravu osnovu
Istaknuo je kako još postoji problem udjela u tvrtkama koji prilikom privatizacije nisu najbolje završili: "Moj je plan da do 31.12.2019. godine sve ovo svesti na zdravu osnovu gdje osim samog popisa imovine, moramo imati i upravljanje, rekao je.
Travanj 2020. rok da država proda svoje udjele koji su manji od 25 posto
Godinama se pokušavaju prodati manjinski udjeli u tvrtkama radi namjere ulaska u euro zonu i pisma kojim smo to iskazali. Preuzeta je obveza da se država riješi svojih udjela koji su manji od 25 posto.
- Travanj 2020. godine je krajnji rok du kada mi to moramo napraviti i to za 90 tvrtki. 29. kolovoza izašao je natječaj za 30 tvrtki i petina od toga je prodano, rekao je.
Ministar je naglasio kako je on protiv prodaje strateški važnih tvrtki zato što konkurentnost hrvatskog gospodarstva ovisi o tim tvrtkama, a najbolje se to vidi u INI. Da je nismo privatizirali, postavke u našem gospodarstvu bi bile drugačije, smatra ministar.
- Upravo kroz Ministarstvo državne imovine, kandidirali smo nekoliko projekata, koji su financirani od strane EK, na temu korporativnog upravljanja, odnosno kvalitetnijeg praćenja rada državnih tvrtki gdje podižemo kompetenciju ljudi koji se postavljaju u nadzorne odbore i upravna vijeća. Projektima se radi na boljem praćenju tijeka novca, boljem praćenju sistematizacije, rekao je.
Uskoro Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu
Uskoro bi trebao biti donesen Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. Tim će se Zakonom riješiti imovinsko pravni odnosi nad zemljom koja je više od 20 godina na korištenju kod raznih turističkih subjekata. Zakon će im pomoći u budućim investicijama, a procjene su da bi te investicije trebale biti od 3 do 5 milijardi kuna.
Cijeli intervju pogledajte
ovdje.
Izvor:
HRT
Pisane vijesti
