U Saboru, na 16. sjednici, ministar državne imovine Mario Banožić predstavio je Prijedlog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu u prvom čitanju. Donesen je zaključak da će se svi prijedlozi, mišljenja i primjedbe uputiti Ministarstvu državne imovine radi pripreme konačnog prijedloga Zakona. Svi saborski zastupnici složili su se da je potrebno donijeti novi zakon koji će biti provediv, logičan i životan.
U svom izlaganju ministar državne imovine Mario Banožić rekao je kako neprocijenjeno građevinsko zemljište nije ušlo u temeljni kapital društava prilikom pretvorbe i privatizacije, a društva su ga koristila, dodajući kako se procjenjuje da u Republici Hrvatskoj ima oko 6 milijuna četvornih metara turističkog zemljišta i da Zakon iz 2010. godine nije uspio donijeti pomake u upravljanju zemljištem. Zemljište na kojem su izgrađeni hoteli i drugi objekti postalo je vlasništvo trgovačkih društava, dok je zemljište ispod i oko tih objekata postalo vlasništvo države ili lokalnih jedinica.
Kampovi
Kampovi su u cijelosti postali vlasništvo države ili objekti u njima postali vlasništvo trgovačkih društva, a zemljište vlasništvo države te je između društava nastalih u pretvorbi i privatizaciji i države sklopljena suvlasnička zajednica.
U Hrvatskoj danas postoji 76 kampova ukupne površine 14,1 milijuna četvornih metara, a procjenjuje se da je Republika Hrvatska vlasnik najmanje 90 posto površine tih kamova, odnosno 12,7 milijuna četvornih metara. Dodatan je problem što nije sklopljena ni jedna koncesija za zemljište u kampovima, kako je predviđeno zakonom iz 2010. godine
„Prijedlog Zakona priznaje i u kampovima i u trgovačkim društvima vlasništvo zemljišta ispod procijenjenih objekata čime se ostvaruje načelo jedinstva nekretnine, ali se na taj način razvrgava suvlasnička zajednica formirana Zakonom iz 2010. godine jer će trgovačka društva formirati nove katastarske čestice na kojima su procijenjene građevine izrađene i te nove čestice će biti vlasništvo trgovačkog društva, a svo drugo zemljište u kampu bit će vlasništvo Republike Hrvatske“, pojasnio je ministar Banožić.
Turističko zemljište
Prijedlogom novoga zakona, obuhvat turističkog zemljišta koje nije procijenjeno definira se kao površina određena granicama građevinske čestice koja je posebnim aktom utvrđena kao zemljište nužno za redovitu uporabu hotela i turističkog naselja i faktičkim granicama kampa. Zemljište nužno za redovitu uporabu čini i zemljište na kojemu su izgrađene građevine u funkciji hotela ili su na njemu smješteni ili osmišljeni trajni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda ili je u funkciji potreba gostiju hotela i/ili turističkog naselja.
Govoreći o turističkom zemljištu ministar Banožić je rekao: “ Nakon što se točno utvrdi obuhvat turističkog zemljišta Prijedlog Zakona propisuje da za to zemljište trgovačko društvo dobiva zakonski položaj zakupnika turističkog zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, a cijena zakupa bit će određena uredbom Vlade Republike Hrvatske. Ukoliko trgovačko društvo podnese zahtjev za kupnju tog zemljišta, jedinica lokalne samouprave prodat će društvu to zemljište po tržišnoj cijeni.“
Raspodjela prihoda od zakupa ili prodaje zemljišta
Cijena zakupa bit će određena uredbom Vlade Republike Hrvatske, a Prijedlogom Zakona se određuje da će se navedena cijena zakupa korigirati koeficijentom ekonomske isplativosti po županijama na način:
- za kamp u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji koeficijentom 1
- za kamp u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji koeficijentom 0,9
- za kamp u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji koeficijentom 0,8
- za kamp u Ličko-senjskoj županiji, kontinentalnim županijama i na otocima koeficijentom 0,7.
Za kampove na otocima iznos jedinične cijene zakupnine umanjit će se za 10%, za kampove s četiri zvjezdice iznos zakupnine umanjit će se za 5%, dok će se za kampove s pet zvjezdica umanjiti se za 10%.
Prijedlogom Zakona predviđeno je i da se prihodi od zakupnine za turističko zemljište, kao i od prodaje turističkog zemljišta, dijele na način da 40% prihoda pripada općinama i gradovima, 20% županijama i 40% Fondu za turizam čime je povećan prihod jedinica lokalne samouprave.
Kada govorimo o prihodima od zakupnine za zemljište u kampovima kao i od prodaje takvog zemljišta, Prijedlogom Zakona dijelilo bi se na način da 30% prihoda pripada Republici Hrvatskoj i uplaćuje se u državni proračun, 20% prihoda pripada jedinici lokalne samouprave, 10% jedinici područne (regionalne) samouprave i 40% Fondu za turizam.
Navedenim rješenjima se državnom proračunu, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te Fondu za razvoj turizma omogućuju značajno veći i predvidljivi prihodi od onih koje sada imaju.
Što se tiče ostalog neprocijenjenog građevinskog zemljišta na kojem nisu izgrađeni turistički objekti, već građevine druge gospodarske namjene koje su procijenjene u temeljni kapital trgovačkog društva bez zemljišta na kojem su izgrađene, predlaže se da se trgovačkom društvu prizna vlasništvo zemljišta na kojem je procijenjeni objekt izgrađen.
„Donošenjem Zakona trajno će se riješiti imovinsko-pravni odnosi i vlasništvo na neprocijenjenom građevinskom zemljištu koja su više od 20 godina na korištenju kod raznih turističkih subjekata proizašlih iz privatizacijskog postupka“, zaključio je na kraju svog izlaganja ministar Banožić.
Pisane vijesti
