Na početku današnje, 206. sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković izdvojio je nekoliko aktivnosti iz protekloga tjedna. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 14 točaka dnevnog reda, među kojima Prijedlog godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu.
Prije nekoliko dana predsjednik Vlade Plenković i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u Bruxellesu su se sastali s predsjednikom Europskoga vijeća Charlesom Michelom, u okviru konzultacija o novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije.
Premijer Plenković kazao je da je taj sastanak bio nastavak razgovora koji su vodili u Zagrebu prije mjesec dana kao i sastanka Prijatelja kohezije koji je održan u Portugalu početkom mjeseca.
„Sve su to pripreme za sastanak Europskoga vijeća 20. veljače na kojem će krenuti prvi pravi supstantivni razgovori o sedmogodišnjem proračunu. Istaknuli smo sve ono što je relevantno za Hrvatsku, od toga da joj je kao najmlađoj članici Unije, koja je koristila tek jednu financijsku perspektivu, ovaj drugi sedmogodišnji proračun izrazito važan za lovljenje koraka i razvojne dinamike s drugim zemljama srednje i istočne Europe", rekao je predsjednik Vlade i naglasio da su pritom kohezijska i poljoprivredna politika izrazito važne za Hrvatsku.
Dodao je da su Hrvatskoj važna i sredstva za obrazovanje, inovacije, sigurnost, okoliš i ostale teme koje spadaju pod takozvanu modernizaciju europskoga proračuna.
60. obljetnica smrti blaženoga kardinala Alojzija Stepinca
Od ostalih aktivnosti izdvojio je sudjelovanje na obilježavanju 60. obljetnice smrti blaženoga kardinala Alojzija Stepinca u Krašiću, mučenika i pravednika.
Od gospodarskih tema izdvojio je Poslovni forum koji je organizirala bosansko-hercegovačka Udruga Prsten, koja je snažna gospodarska poveznica između Hrvatske i BiH.
Zajedno s ministricom kulture premijer je ovoga tjedna sudjelovao i na obilježavanju 178. obljetnice Matice hrvatske te istaknuo da se radi o važnoj nacionalnoj instituciji za očuvanje hrvatskoga identiteta i kulture, a osobito hrvatskoga jezika i književnosti.
Početkom tjedna premijer Plenković primio je u Banskim dvorima predstavnike Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora iz vremena Domovinskog rata. S njima je razgovarao o, kako je istaknuo, jednoj vrlo zahtjevnoj, kompleksnoj i teškoj problematici s kojom su suočeni i dogovorili modalitete pomoći stručnih službi ministarstava u rješavanju tih problema.
Na kraju je spomenuo i sastanak s izaslanstvom Grada Splita, na čelu s gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom, na kojem je bilo riječi o razvojnom programu za taj grad koji uključuje brojne infrastrukturne investicije.
Zakonski prijedlozi o sanaciji kreditnih institucija i jedinstvenom sanacijskom fondu
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić objedinjeno je predstavio dva prijedloga zakona - o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava te onaj o potvrđivanju Sporazuma o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond.
Istaknuo je da je cilj Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava izmijeniti odredbe važećeg zakona povezano s ovlastima nacionalnih sanacijskih tijela nad kreditnim institucijama i grupama kreditnih institucija za koje sudjelovanje u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu izravnu odgovornost preuzima jedinstveni sanacijski odbor.
Također, cilj je izmijeniti i odredbe o sanacijskom fondu radi objedinjavanja doprinosa u jedinstveni sanacijski fond.
„S obzirom da postoji nekoliko sanacijskih tijela, cilj je odrediti prava i obveze pojedinog nacionalnog sanacijskog tijela u procesu provedbe odluka i uputa jedinstvenog sanacijskog odbora za institucije pod njegovom izravnom odgovornošću“, kazao je Marić.
Predlaže se, nastavio je, da se odgovornost i ovlast za postupanje u provedbi odluka i uputa jedinstvenog sanacijskog odbora dodijeli Hrvatskoj narodnoj banci prije, a Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka nakon donošenja odluke o sanaciji.
„Nadalje, predlaže se da sredstva sanacijskog fonda, osim za ostvarenje sanacijskih ciljeva, služe i za ispunjenje obveza doprinosa koje su institucije dužne plaćati u skladu s uredbom iz 2014. godine u jedinstveni sanacijski fond. Navedene će doprinose Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka prenijeti u jedinstveni sanacijski fond“, napomenuo je.
HNB zadužen za provjeru vjerodostojnosti odluka
Hrvatska narodna banka bit će tijelo zaduženo za provjeru vjerodostojnosti odluka jedinstvenog sanacijskog odbora u izricanju novčanih kazni koje se tiču provedbe odredbi uredbe.
Što se tiče sporazuma, na države članice koje su potpisale Sporazum o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond primjenjivat će se prava i obveze koje proizlaze iz samog sporazuma tek kad postanu dio jedinstvenog nadzornog mehanizma i jedinstvenog sanacijskog mehanizma.
Doprinosi uplaćeni od strane kreditnih institucija, a prikupljeni na nacionalnoj razini, prenosit će se u jedinstveni sanacijski fond koji se u početku sastoji od odjeljaka koji pripadaju državama članicama.
„Odjeljci će se tijekom osam godina postupno objedinjavati u jedinstveni sanacijski fond koji bi na kraju trebao doseći ciljanu razina od najmanje jedan posto iznosa pokrivenih depozita u svim ovlaštenim kreditnim institucijama svih država članica sudionica“, naglasio je Marić.
Također, utvrđuje se obveza uplate dodatnog doprinosa ako raspoloživa financijska sredstva sanacijskog fonda nisu dovoljna za prijenos u jedinstveni sanacijski fond u iznosu utvrđenom odlukom jedinstvenog sanacijskog odbora.
Dosljednost pravnog okvira unutar EU-a
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu plina. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić poručio je da se ovim prijedlogom zakona nastoji odgovoriti na prepreke dovršenju unutarnjeg tržišta prirodnog plina koje proizlaze iz izostanka tržišnih pravila EU-a na transportne plinovode, koji vode prema trećim zemljama i iz njih.
„Tako se ostvaruje dosljednost pravnog okvira unutar EU-a te se istodobno izbjegava narušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem energetskom tržištu EU-a, kao i eventualni negativni učinci na sigurnost opskrbe“, kazao je.
Povećava se, dodao je, transparentnost i pruža pravna sigurnost za sudionike na tržištu, posebno ulagače u plinsku infrastrukturu i korisnike sustava, a u pogledu pravnog režima koji se primjenjuje.
Definira se uloga operatera skladišta plina i utvrđuje odnos s drugim energetskim subjektima.
Humanitarna pomoć Albaniji putem Donatorske konferencije
Vlada je donijela Odluku o upućivanju humanitarne pomoći Republici Albaniji putem Donatorske konferencije za Republiku Albaniju.
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić izvijestila je da je Europska komisija najavila održavanje Donatorske konferencije za Republiku Albaniju 17. veljače 2020. godine, u Bruxellesu, kako bi se osigurala dodatna financijska potpora potrebna za obnovu zemlje nakon razornog potresa koji je pogodio Republiku Albaniju krajem studenog prošle godine.
„Katastrofalne posljedice potresa uključuju 51 poginulih, 1.000 ozlijeđenih, te 14.000 privremeno razmještenih osoba, te oštećenje na velikom broju građevinskih objekata i drugu materijalnu štetu“, kazala je Bušić.
Državna tajnica podsjetila je da je Vlada Republike Hrvatske odmah nakon potresa, slijedom molbe Republike Albanije za pomoć u hrani i materijalno-tehničkim sredstvima za potrebe zbrinjavanja unesrećenog stanovništva, 28. studenog 2019. godine donijela Odluku o upućivanju humanitarne pomoći Republici Albaniji, u sveukupnom iznosu od milijun kuna.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova sada predlaže da se Republici Albaniji dodatno pomogne u obnovi i rekonstrukciji, te da se uputi humanitarna pomoć u iznosu od milijun eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate.
Na Donatorskoj konferenciji će, osim država članica Europske unije, sudjelovati i predstavnici drugih država, te međunarodnih organizacija i međunarodnih financijskih institucija, uključujući Ujedinjene narode i Svjetsku banku.
Bosni i Hercegovini pomoć u policijskoj opremi
Državna tajnica Zdravka Bušić predstavila je i Odluku o upućivanju pomoći u opremi Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine i ministarstvima unutarnjih poslova triju županija Federacije Bosne i Hercegovine.
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske zaprimilo je zamolbu za pomoć od Ministarstva unutarnjih poslova Bosne i Hercegovine, Ministarstva unutarnjih poslova triju županija Federacije Bosne i Hercegovine (Hercegovačko-neretvanske županije, Županije Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije), te granične policije, s obzirom na rastuće sigurnosne izazove vezane uz sve vrste prekograničnog kriminaliteta, a koji su posebno izraženi u južnim dijelovima Federacije Bosne i Hercegovine na granici s Republikom Hrvatskom.
Sukladno dosadašnjoj suradnji dviju zemalja na području prevencije kriminaliteta, predlaže se donacija 5 termovizijskih kamera i 198 kompleta policijske opreme za uspostavljanje javnog reda i mira.
„Riječ je o policijskoj opremi koju je Ministarstvo unutarnjih poslova krajem prošle godine rashodovalo“, kazala je Bušić.
Zadužuje se Ministarstvo vanjskih i europskih poslova se za koordinaciju i pripremu aktivnosti u cilju isporuke navedene policijske opreme. Također, provedba ove Odluke, dodala je državna tajnica, ne zahtijeva dodatne troškove u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu.
Venezueli humanitarna pomoć od 100 tisuća američkih dolara
Obrazlažući Odluku o upućivanju humanitarne pomoći Bolivarijanskoj Republici Venezueli, državna tajnica Bušić naglasila je da je kriza u Venezueli jedna od najvećih humanitarnih kriza u svijetu u ovom trenutku.
„Više od četiri milijuna stanovnika napustilo je Venezuelu od 2015. godine uslijed ekonomske i političke nestabilnosti i blokade. Procjenjuje se kako je samo od kraja prošle godine do danas zemlju napustilo oko milijun ljudi, dok 90 posto građana Venezuele žive u siromaštvu“, navela je.
U 2018. godini inflacija u Venezueli premašila je milijun posto. Ekonomska kriza zahvatila je i zdravstveni sustav zemlje te uzrokovala nedostatak osnovnih lijekova, što ima za posljedicu sve veći broj ljudi kojima nedostaje liječenja kroničnih bolesti i hitne medicinske pomoći.
Od 2016. godine EU je izdvojila više od 90 milijuna eura za hitnu humanitarnu pomoć kako bi pomogla potrebitim građanima Venezuele, kao i onima koji su primljeni u susjednim zemljama. Humanitarna pomoć Europske unije pruža se putem agencija UN-a, međunarodnih nevladinih organizacija i Crvenog križa.
„Predlaže se donošenje Oluke o upućivanju humanitarne pomoći Venezueli od 100 tisuća američkih dolara s namjenom opskrbe lijekovima i osnovnim higijenskim potrepštinama najranjivijih skupina stanovništva, uključivši i Hrvate i njihove potomke“, rekla je Bušić.
Provedba Odluke osigurat će se sklapanjem Sporazuma o upućivanju humanitarne pomoći Bolivarijanskoj Republici Venezueli između Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Caritasa Venezuela.
Održivo, ekonomično i transparentno upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske
Predstavljajući Godišnji plan upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu, ministar Mario Banožić izvijestio je da Zakon o upravljanju državnom imovinom propisuje tri ključna i međusobno povezana dokumenta upravljanja državnom imovinom i to: Strategija upravljanja državnom imovinom, Godišnji plan upravljanja državnom imovinom i Izvješće o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom.
Ministar je podsjetio da je Hrvatski sabor u listopadu 2019. godine donio Strategiju upravljanja državnom imovinom za razdoblje 2019. – 2025., čime su, rekao je, ostvareni zakonski preduvjeti za donošenje Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom.
„Godišnji plan upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu je dokument u kojem se putem mjera, projekta i aktivnosti precizno razrađuju elementi strateškog planiranja postavljeni u Strategiji upravljanja državnom imovino za razdoblje 2019. – 2025.“, naveo je Banožić.
Kazao je i kako se Strategijom određuju dugoročni ciljevi i smjernice upravljanja državnom imovinom pri čemu se uvažavaju gospodarski i razvojni prioriteti Republike Hrvatske.
Isto tako, dodao je ministar, Strategijom je kao strateški cilj određeno održivo, ekonomično i transparentno upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, a s njime je još povezano i sedam posebnih ciljeva.
„Pored razrade posebnih ciljeva definiranih Strategijom za sve predložene mjere, aktivnosti i projekte u Prijedlogu Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu definiraju se pokazatelji rezultata, mjerna jedinica za pokazatelje rezultata te polazne i ciljne vrijednosti mjernih jedinica, a sve u svrhu transparentnog praćenja provedbe posebnih mjera i aktivnosti“, zaključio je ministar Banožić.
Sredstva za stabilizaciju Agroduhana
Prihvaćena je Odluka o stvaranju prethodno potrebnih uvjeta osiguranja postupka dokapitalizacije društva Agroduhan d.o.o. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković izvijestila je da će se odlukom odobriti isplata predujma društvu Agroduhan d.o.o., a iznos predujma je temeljen na dokumentu Izmjene i dopune Analize sadašnjeg stanja i plana optimizacije poslovanja društva Agroduhan, izrađenog od strane društva uz potporu revizorskog društva i Centra za restrukturiranje i prodaju.
„Prethodno potrebni uvjeti uključuju uplatu predujma u korist društva Agroduhan kako bi se osigurala potrebna stabilizacija“, kazala je Vučković.
Istaknula je da je iznos od 7,66 milijuna kuna napravljen sukladno analizi i utrošit će se za isplate potraživanja kooperanata društva Agroduhan.
Zadužuje se Centar za restrukturiranje i prodaju i društvo Agroduhan d.o.o., Slatina da do kraja 2021. godine provedu otvoreni postupak dokapitalizacije.
Suglasnost Plinacro-u za jamstvo PSP-u
Dana je suglasnost društvu Plinacro d.o.o. za davanje jamstva društvu Podzemno skladište plina d.o.o. u svrhu sklapanja dugoročnog klupskog kredita s Hrvatskom poštanskom bankom d.d. i Privrednom bankom Zagreb d.d. za refinanciranje dugoročnog kredita u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak korisnika Podzemnog skladišta plina d.o.o.
„Plinacro d.o.o. je društvo u vlasništvu Republike Hrvatske te je za davanje jamstva za refinanciranje dugoročnog kredita korisnika Podzemnog skladišta plina d.o.o. u obvezi ishoditi suglasnost Vlade s obzirom da se radi o iznosu većem od 7, 5 milijuna kuna, odnosno iznos jamstva bio bi do iznosa 187,6 milijuna kuna“, kazao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
Namjena dugoročnog klupskog kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. i Privrednoj banci Zagreb d.d. je refinanciranje postojećeg kredita odobrenog 2015. godine društvu Podzemno skladište plina d.o.o. od strane Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 230 milijuna kuna, uz EUR valutnu klauzulu i važeću kamatnu stopu od 2,5 posto godišnje, a kojim će se, rekao je ministar, u cijelosti prijevremeno otplatiti neotplaćena glavnica te platiti kamate obračunate do datuma prijevremene otplate, naknade i troškove.
„Zahtjev za odobrenje novog kredita za refinanciranje postojećeg kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak do iznosa 187,6 milijuna kuna je bez valutne klauzule, uz kamatnu stopu 1,50 posto godišnje, fiksno“, kazao je Ćorić.
Instrumenti osiguranja su uz zadužnicu i mjenice društva Podzemno skladište plina d.o.o. i jamstvo matičnog društva Plinacro d.o.o. u iznosu do 187,6 milijuna kuna.
„Podzemno skladište plina d.o.o. ostvarilo bi financijske benefite u vidu procijenjene ukupne uštede od 4,75 milijuna kuna do kraja otplatnog plana, odnosno do 30. lipnja 2026. godine“, zaključio je ministar.
Pisane vijesti
