Ministarstvo je dosad zaprimilo 14.201 zahtjeva za obnovu ili uklanjanje građevina, gradnju zamjenskih kuća, dodjelu novčane pomoći ili oslobođenje od financijske obveze vlasnika. Izdano je 1.152 odluka i zaključaka o obnovi a za povrat utrošenih sredstava hitnih sanacija krovišta, dimnjaka, zabata i dizala, isplaćeno je 75,32 milijuna kuna.
Sukladno Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom ("Narodne novine" broj 102/20, 10/21, 117/21) i Programu mjera obnove zgrada oštećenih potresom, uklanjanje oštećenih zgrada, odnosno njihova obnova te gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom, provodi se na temelju odluka Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Istovremeno, na području na kojem je proglašena katastrofa, objekti koji prijete sigurnosti uklanjaju se temeljem Odluka Stožera civilne zaštite i rješenja Državnog inspektorata.
Odluke Ministarstva se sukladno Zakonu o obnovi, prosljeđuju provedbenim tijelima za obnovu, Fondu za obnovu (za područje grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije) i Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje (za područje Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije) koji obavljaju stručne i druge poslove pripreme, organiziranja i provedbe obnove i uklanjanja zgrada oštećenih potresom.
Zaprimljeno 14.201 zahtjeva za obnovu, isplaćeno 75,32 milijuna kuna
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je dosad zaprimilo
14.201 zahtjeva za obnovu ili uklanjanje građevina, gradnju zamjenskih kuća, dodjelu novčane pomoći ili oslobođenje od financijske obveze vlasnika. Izdano je
1.152 odluka i zaključaka o obnovi.
U segmentu hitnih intervencija, Ministarstvo je do današnjeg dana
riješilo 2.088 zahtjeva. Tako je za povrat utrošenih sredstava hitnih sanacija krovišta, dimnjaka, zabata i dizala, dosad isplaćeno
75,32 milijuna kuna pomoću kojih su sufinancirani opravdani troškovi za
preko 2.000 zgrada.
Istovremeno, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje je, na području Sisačko-moslavačke, Karlovačke županije i Zagrebačke županije projektantima dodijelio 4.935 objekata za nekonstrukcijsku obnovu. Izrađena su
1.685 elaborata za sanaciju te
obnovljeno 777 obiteljskih kuća, dok su istovremeno
u tijeku radovi na obnovi još 452 obiteljske kuće.
Uklonjeno je 426 zgrada različitih namjena koje su prijetile sigurnosti. U tijeku je postupak uklanjanja na još 16 lokacija.
Fond za obnovu isplatio je novčanu pomoć temeljem 830 odluka i rješenja ukupnog iznosa 43,54 milijuna kuna.
Uklonjeno je 16 kuća dok je jedna u postupku uklanjanja. Ukupno su za 24 objekata provedena nadmetanja i potpisani ugovori o izvođenju radova. Istovremeno, Fond je objavio
265 postupaka jednostavne nabave kojima je do sada ugovoreno 137 ugovora koji se odnose na radove uklanjanja, operativne koordinacije, tehničko-financijske kontrole, projektiranja i ovlaštene inženjere.
Po iskazu interesa za provedbu organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata višestambenih zgrada, stambeno – poslovnih zgrada i obiteljskih kuća zaprimljeno je ukupno
1.190 zahtjeva. Pokrenut je proces potpisivanja ugovora te se očekuje pokretanje procesa nabave u kratkom roku, a s obzirom na veliki interes 9. studenoga 2021. godine objavljen je još jedan javni poziv koji je trenutno u tijeku.
Kroz izmjene Zakona, građani oslobođeni troška konstrukcijske obnove
Radi ubrzanja procesa obnove, 27. listopada 2021. godine donesene su izmjene Zakona o obnovi. Kroz izmjene Zakona o obnovi, građane se ujedno oslobađa obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove a troškove će financirati Republika Hrvatska i jedinice regionalne samouprave i to u omjeru 80% - 20%, dok će na području na kojem je proglašena katastrofa financiranje i dalje biti u stopostotnom iznosu od strane države.
Ova izmjena ujedno će dovesti do toga da više neće biti potrebno utvrđivati složene imovinsko-pravne odnose, koji su u dosadašnjem dijelu provedbe Zakona znatno usporavali postupak. Dodatno, ukida se zabrana raspolaganja obnovljenom nekretninom, kao i obveza upisa založnoga prava na istoj.
Ujedno, postupci javne nabave ubrzat će se i zbog donošenja pravilnika kojim će se urediti pravila o postupku nabave robe, usluga i radova čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova, kao i pravila žalbenog postupka.
Iduća važna stavka izmjena Zakona odnosi se na
mogućnost pred-financiranja troškova konstrukcijske obnove i to na način da se
novčana pomoć za obnovu zgrade može isplatiti i prije početka obnove i to na račun obvezne pričuve višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade. Na ovaj način upravitelji će moći navedenim sredstvima nabavljati sve potrebne usluge i radove za obnovu što će znatno ubrzati postupak, a isti će ujedno biti odgovorni za namjensko trošenje sredstava.
S druge strane, (su)vlasnicima obiteljskih kuća novčana pomoć isplaćuje se nakon završene obnove ili prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima.
Zatim, uređuje se i
pitanje nepostojećih zgrada, na način da
iste mogu u obnovu, osim u slučaju da se radi o zgradama koje se ne mogu ozakoniti, sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. To znači da se neće obnavljati one nepostojeće zgrade koje se nalaze na mjestima na kojima su predviđeni magistralni koridori ili drugim javno zaštićenim područjima, sukladno postojećim prostornim planovima, odnosno ukoliko na dan potresa u njima nitko nije živio. Također,
otvara se mogućnost gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada na područjima na kojima je proglašena katastrofa te će se time omogućiti revitalizacija i urbanizacija navedenih područja.
Isto tako, ovim Zakonom uređuje se
djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi. Naime, razorni potresi koji su pogodili Republiku Hrvatsku uzrokovali su da je određen broj zgrada na pogođenim područjima uništen do te mjere da ih je nužno ukloniti. Postojeći model rješavanja ovog pitanja uključivao je prvenstveno suglasnost vlasnika odnosno svih suvlasnika, a izmjenama Zakona
omogućit će se donošenje takve odluke suglasnošću većine suvlasnika.
Iznimno, ukoliko je određena zgrada ili obiteljska kuća oštećena do te mjere da ju je potrebno ukloniti jer predstavlja neposrednu prijetnju za sigurnost i zdravlje ljudi (utvrđuje građevinski inspektor),
isto će se moći provesti i bez suglasnosti vlasnika, a za postupak provedbe nadležan je Državni inspektorat.
U slučaju potrebe uklanjanja višestambene ili stambeno-poslovne zgrade,
Republika Hrvatska će vlasniku stana, na njegov zahtjev, u vlasništvo dati stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske.
Isto tako, u slučaju potrebe uklanjanja obiteljske kuće,
Republika Hrvatska će vlasniku kuće, na njegov zahtjev, u vlasništvo dati zamjensku kuću.
Za potrebe provedbe ovog pitanja omogućeno je i da Republika Hrvatska može stjecati nekretnine u koje bi građani čije su zgrade ili kuće uklonjene mogli biti trajno ili privremeno smješteni.
Privremeno stambeno zbrinjavanje na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije financira i provodi Fond za obnovu, dok istu nadležnost na područjima pogođenim potresom na kojima je proglašena katastrofa ima Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Stambeno zbrinjavanje provodi se na temelju popisa i drugih podataka i obavijesti koje dostavljaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Financijska sredstva za obnovu
Iz Fonda solidarnosti Europske unije, za štetu nastalu kao posljedica potresa iz ožujka 2020., nakon predujma uplaćenog krajem kolovoza 2020. godine, u prosincu 2020. godine Europska komisija uplatila je u proračun Republike Hrvatske preostali dio novčane pomoći iz Fonda solidarnosti EU, što ukupno iznosi
683 milijuna eura za potres s epicentrom u Zagrebu koji je pogodio glavni grad u ožujku 2020.
Prvi pozivi na dostavu projektnih prijedloga objavljeni su već u siječnju 2021. godine, a do sada je objavljeno
13 poziva,
zaprimljeno je 436 projektnih prijedloga u vrijednosti od
11 milijardi kuna te je sklopljeno
255 ugovora u vrijednosti od 7,9 milijardi kuna, što uključuje financiranje iz Fonda solidarnoszi Europske unije, ali i drugih izvora.
Po zaprimanju zahtjeva Republike Hrvatske za financijsku pomoć iz Fonda solidarsnosti Europske unije za štetu nastalu kao posljedica potresa na području Petrinje, podnesenog u ožujku 2021. godine,
EK je 2. kolovoza 2021. izvršila uplatu dijela predujma u iznosu od oko 41 milijuna eura, a prema prijedlogu odluke EK, ukupni iznos iznosio bi oko
319 milijuna eura. Dana 29. listopada 2021. godine, Europska Komisija je objavila informaciju o obavljenom pregledu zahtjeva RH vezanog za potres iz prosinca 2020. te izrađenom prijedlogu odluke o dodjeli sredstava EUSF-a, koja je upućena u daljnji postupak u Europski parlament i Vijeće EU-a. Odluka će biti izvršna, odnosno isplata preostalog dijela sredstava do ukupno odobrenog iznosa biti će moguća tek nakon okončanja postupka navedenih tijela EU-a, a očekuje se do kraja tekuće godine.
Dodatno, pored sredstava koja su na raspolaganju iz Fonda solidarnosti EU, dio sredstava za obnovu planiran je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026, kroz inicijativu obnove zgrada za što je planirano
5,9 milijardi kuna.
Kada je riječ o međunarodnim financijskim institucijama, potpisan je zajam Svjetske banke ukupne vrijednosti zajma 200 milijuna USD, od čega je 180 milijuna USD namijenjeno za oporavak i obnovu nakon potresa, 15 milijuna USD za nadzor i pripravnost javnog zdravstva, te
5 milijuna USD za upravljanje projektom. Financijska sredstva dostupna iz zajma ugovorena su prema sljedećim alokacijama: 60% od ukupnog iznosa (120 milijuna dolara) utrošit će se na zdravstveni sustav, obnovu zdravstvenih objekata i jačanje otpornosti gdje su pokrenuta tri projekta – projekt modernih bolničkih kapaciteta KBC Zagreb ''Rebro'', Infektivna zarazna klinika Dr. Fran Mihaljević te obnova zgrade Hrvatski zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar, dok je preostalih 40% alokacije (80 milijuna dolara) usmjereno na znanost i obrazovanje – obnovu i rekonstrukciju nove Strukovne škole u Petrinji i nove Ekonomske škole u Sisku.
U tijeku je postupak nabave projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju bolnica Rebro i Fran Mihaljević. Tehnička dokumentacija za škole u Sisku i Petrinji je uskoro u potpunosti realizirana te će se krenuti u nabavu radova. Neposredno planirani ugovori su Izrada glavnog i izvedbenog projekta za Rebro3 te idejni projekt za centralnu zgradu Bolnice Fran Mihaljevic, u sljedećoj godini naručiti će se radovi na izgradnji nove Strukovne škole u Petrinji i nove Ekonomske škole u Sisku.
Zamjenski smještaj i pomoć građanima
Prijave za zamjenski smještaj moguće su do kraja 2021. godine. Do sada je mjesečnom isplatom najamnine za zamjenski stan obuhvaćeno preko 1.300 osoba. Ova mjera je produljena i proširena nakon potresa u Petrinji i traje do 17. lipnja 2022. svima koji se i dalje ne mogu vratiti u svoje domove. Za financiranje najamnina dosad je ukupno
26,37 milijuna kuna, od čega
17,1 milijuna kuna za sufinanciranje najma građanima i kućanstvima te
9,27 milijuna kuna za financiranje troškova smještaja u Hostelu Arena.
Ministarstvo je uspostavilo izmještene i mobilne urede na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. Uspostavljeni su međuresorni informativni centri u Zagrebu i Petrinji gdje građani mogu dobiti sve važne informacije i pravne savjete o obnovi.
Istovremeno, na poziciji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurana su sredstva za kupnju i ugradnju kondenzacijskih bojlera a tu je pomoć dosad iskoristilo oko
5.100 korisnika. U 2020. godini za tu je namjenu osigurano 41 milijuna kuna a 2021. dodatnih 32 milijuna kuna. Prijave za ovu mjeru zaprimaju se do 31. prosinca 2021. godine odnosno do iskorištenja predviđenih sredstava.
Također, korisnici poslovnih prostora i stanova u vlasništvu RH na područjima pogođenima potresom (5 županija) oznake oštećenja N1 i N2 (crveno) oslobođeni su plaćanja računa do ponovne mogućnosti korištenja nekretnina oštećenih potresom). Riječ je o iznosu od 14,5 milijuna kuna.
Pisane vijesti |
Informacija |
Obnova
