No, rekao je, nije zadovoljan obnovom i izgradnjom privatnih kuća. "Tu situacija nije dobra i suosjećam sa svima onima koji još uvijek ne mogu ući u svoje kuće i žive u kontejnerskim naseljima", kazao je. Naveo je i da će, po podacima kojima sada raspolažu, biti oko osam tisuća objekata koje će trebati konstrukcijski obnoviti ili izgraditi nove.
Do sada potrošeno 37 posto sredstava iz Fonda solidarnosti EU
Ministar Bačić je istaknuo kako mu je prvi prioritet u potpunosti potrošiti više od milijardu eura sredstva iz Fonda solidarnosti EU, a zaključno sa 31. prosincem 2022. utrošeno ih je 370 milijuna eura. Od toga broja je 267 milijuna eura utrošeno za zagrebački potres i 103 milijuna za petrinjski tj. 37 posto. Rekao je i da je u idućih 25 tjedana preostalo potrošiti 630 milijuna eura, što je vrijednost dva Pelješka mosta.
'Na obnovi javnih zgrada se radi jako puno, milijardu eura samo iz jednog fonda će se unijeti i uložiti u obnovu javnih zgrada, bolnica, škola, domova zdravlja, muzeja, zgrada uprave i u prometnice', rekao je ministar.
Ministar je istaknuo kako je drugi prioritet da se do 1. studenoga sve one koji su sada u kontejnerima smjesti u prikladan smještaj, a da bi se to moglo napraviti, u hitnu saborsku proceduru će uputiti novi Zakon o obnovi.
Novi Zakon ubrzat će i racionalizirati proces obnove
Novi Zakon o obnovi ima za cilj ubrzati i racionalizirati procedure, te integracijom Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje i Fonda za obnovu Grada Zagreba, učiniti novi propulzivniji okvir koji će pridonijeti bržem procesu obnove.
"Naš je plan da rok za donošenje u Saboru bude najkasnije 17. veljače i tog dana ćemo prezentirati plan i program za stambeno zbrinjavanje svih naših sugrađana koji su u kontejnerima", poručio je ministar Bačić.
I samoobnova se treba ubrzati, dodao je te pojasnio detalje modela. "Dosta ljudi je zainteresirano, ali ne mogu dizati kredite. Uvjereni smo da je jedini mogući način da u startu kad ministarstvo izda rješenje o obnovi, istog trenutka će država na poseban račun, u komercijalnoj banci na ime sugrađanina koji mora obaviti obnovu, u stopostotnom iznosu, isplatiti sredstva. Da bismo se osigurali da se ta sredstva ne bi trošila nenamjenski, svaki ćemo račun koji dođe isplaćivati, ako je on u okviru projekta samoobnove".
Izvor: HINA/MPGI