Molim za pomoć u vidu tumačenja vezano uz pripremu projekata za natječaj za sufinanciranje energetske obnove zgrada javne namjene.
Konkretno pitanje za koje molim pomoć je sljedeće: ukoliko se projektira povećanje potresne otpornosti iznad 10%, kako da projektanti projektiraju, treba li ići na građevinsku dozvolu? Može li se na bilo koju razinu povećavati potresna otpornost a ne kao po Tehničkom propisu za građevinske konstrukcije gdje se traži 100% potresna otpornost za zgrade koje nisu oštećene u potresu? Odnosno, može li se sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama projektirati kao „unaprjeđenje“ na bilo koju razinu potresne otpornosti (s glavnim projektom bez građevinske dozvole)?
Unaprjeđenje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade moguće je ostvariti i povećanjem potresne otpornosti postojeće zgrade (
koja nije oštećena u potresu i koja je u uporabljivom stanju) na bilo koju razinu potresne otpornosti zgrade veću od postojeće potresne otpornosti zgrade tako da je postignuta razina ujedno veća i od razine sukladno propisima i pravilima struke u vrijeme kad je zgrada projektirana i/ili izgrađena, sukladno čl.150. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj
153/13,
20/17,
39/19,
125/19) kojim je propisano da je vlasnik građevine dužan osigurati održavanje građevine tako da se tijekom njezina trajanja očuvaju temeljni zahtjevi za građevinu
te unapređivati ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, energetskih svojstava zgrada i nesmetanog pristupa i kretanja u građevini. Projektant treba najprije vlasniku prikazati mogućnosti povećanja potresne otpornosti zgrade na najvišu razinu propisanu važećim propisima za postojeću zgradu, a tek onda ostale razine povećanja potresne otpornosti zgrade koje smatra izvedivim. Međutim vlasnik treba biti svjestan činjenice ako se navedenim unaprjeđenjem ne postigne najviša razina potresne otpornosti predmetne zgrade sukladno važećim propisima.
Nadalje, sukladno
Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj
112/17,
34/18,
36/19,
98/19,
31/20,
74/22,
155/23) čl.5. stavku 1. se „ bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi radovi na postojećoj građevini kojima se unaprjeđuje ili poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te izvanredno održavanje građevine, a kojima se ne mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.“
Mapa građevinskog projekta izrađenog u skladu s važećim propisima između ostalog treba sadržavati:
- ocjenu proračunske potresne otpornosti postojećeg stanja i povećane proračunske potresne otpornosti unaprijeđenog stanja zgrade na temelju rješenja unaprjeđenja danih u projektu i
- omjer proračunske potresne otpornosti unaprijeđenog stanja zgrade i proračunske potresne otpornosti postojeće zgrade
Navedena proračunska potresna otpornost je vrijednost potresnog djelovanja iskazanog kao vršno ubrzanje tla tipa A za koje konstrukcija doseže granično stanje znatnog oštećenja i određuje se u skladu s normama niza HRN EN 1998, te je kod određivanja otpornosti potrebno uključiti faktor važnosti prema HRN EN 1998-1 u skladu s važećim propisima.
Isto tako, potrebno je provesti kontrolu projekta sukladno važećem Pravilniku o kontroli projekta.
Prema svemu navedenom, odnosno sukladno članku 150. stavku 2. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj
153/13,
20/17,
39/19,
125/19) i članku 5. stavku 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj
112/17,
34/18,
36/19,
98/19,
31/20,
74/22) kroz javne pozive za energetsku/sveobuhvatnu obnovu zgrada uz mjere energetske učinkovitosti (na ovojnici i tehničkim sustavima i OIE) između ostalog, sufinancira se i unaprjeđenje postojećeg stanja zgrade, odnosno povećanje potresne otpornosti zgrade za najmanje 10% u odnosu na postojeće stanje potresne otpornosti zgrade, kao i povećanje sigurnosti u slučaju požara, te unaprjeđenje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta.
