U srijedu 10. svibnja 2023., u prostorijama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, održan je 1. sastanak Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana (NP) stambene politike RH do 2030. i Akcijskog plana (AP) za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024.
Time je započeo rad na izradi stambene politike Republike Hrvatske.
Radna skupina, na čelu s voditeljem, državnim tajnikom mr.sc. Željkom Uhlirom, okuplja predstavnike Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ureda predsjednika Vlade RH, Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva financija, Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Instituta za društvena istraživanja, Ekonomskog instituta, Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Državni tajnik i voditelj Radne skupine mr.sc. Željko Uhlir prisutnima je prikazao strateški i zakonodavni okvir za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. i Akcijskog plana za provedbu za razdoblje od 2023. do 2024., sustav akata strateškog planiranja, kao i obvezni sadržaj i obvezne postupke tijekom izrade ovih strateških dokumenata. Na temelju provedene diskusije i dosadašnjeg praćenja problematike stanovanja, naveo je moguće teme u okviru stambene politike, kao što je potreba izrade novog propisa o projektiranju stambenih zgrada i potreba normiranja urbane komasacije, s obzirom da oba elementa bitno utječu na problematiku stanovanja.
Nacionalni plan, kao srednjoročni akt strateškog planiranja za područje stanovanja, strukturirat će javne politike i definirati posebne ciljeve u području stanovanja s pripadajućim pokazateljima ishoda.
Glavni cilj izrade ovog strateškog dokumenta je građanima omogućiti pristupačno stanovanje koje istovremeno mora zadovoljiti utvrđene standarde kvalitete, a kroz isti je moguće težiti dodatnim ciljevima poput smanjenja iseljavanja, stambenog zbrinjavanja mladih, naseljavanja deficitarnim kadrom, povećanja radne mobilnosti, olakšavanja života starijim osobama, povećanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva, izvrsnosti u arhitekturi, zelene i kružne stanogradnje, održive stanogradnje i drugo.
Podsjetimo, 6. travnja 2023. Vlada RH donijela je Odluku o pokretanju izrade Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024.
Slijedom toga, 11. travnja 2023. potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić donio je Odluku o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu Nacrta Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024.
Kroz rad Radne skupine predviđena je detaljna analiza stambenog fonda, odrednica ponude i potražnje za stambenim fondom te projekcija razlike između ponude i potražnje za stambenim jedinicama kako bi se na osnovi tih nalaza mogle formulirati smjernice za Nacionalni plan.
Polazne teze za izradu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030.
- Stanovanje je jedna od osnovnih ljudskih potreba, a dom predstavlja temelj stabilnosti i sigurnosti pojedinca i obitelji, okosnicu društvenog i emocionalnog života, ali sve češće i radno mjesto.
- Ponuda na stambenom tržištu ne može zadovoljiti potrebe i cijene stambenih nekretnina stalno su u porastu.
- Republika Hrvatska izrazito je geografski i ekonomski heterogena, što predstavlja poseban izazov u kreiraju Nacionalnog plana.
- Prema podatcima iz Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine (NN 140/2020), od ukupnog broja nastanjenih stambenih jedinica u RH koje se koriste za stalno stanovanje 97,28 % je u privatnom, a 2,72% u ostalim oblicima vlasništva.
- Prema istraživanju Svjetske banke (2022.), danas oko 56% svjetske populacije — 4,4 milijarde stanovnika — živi u gradovima, a očekuje se da će se ovaj trend nastaviti s urbanim stanovništvom koje će se do 2050. više nego udvostručiti u odnosu na sadašnju veličinu, a tada će gotovo 7 od 10 ljudi živjeti u gradovima.
Praćenjem stanja u stanogradnji i praćenjem potreba građana, aktivnosti za izradu dokumenta iz područja stambene politike započete su već 2019. godine, a do sada su izrađeni: Analiza stanja stambenog fonda u RH, nacrt Projektnog zadatka za izradu Stambene strategije i Pilot projekt održive stanogradnje.
Za izradu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. potrebno je Analizu stanja stambenog fonda u RH ažurirati konačnim rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine te izraditi analizu demografskih kretanja i komparativnu analizu modela stanovanja u Europi.
Stranica |
Informacija |
Stambeno zbrinjavanje
