Danas je u Okrugloj dvorani Hrvatske narodne banke započeo dvodnevni znanstveno - stručni skup „Stanovanje u 21 stoljeću“ u organizaciji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u suradnji s Hrvatskom Narodnom bankom.
Znanstveno - stručni skup „Stanovanje u 21. stoljeću“ okupio je istaknute međunarodne i hrvatske stručnjake i predavače, a pozdravne govore održali su državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir, Tomislav Čorić viceguverner Hrvatske narodne banke, Velimir Neidhard predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i arhitekt Krešimir Rogina.
Skup je otvorio državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir koji je zahvalio suorganizatorima Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti te posebno Hrvatskoj narodnoj banci na gostoprimstvu te podršci u organizaciji znanstveno - stručnog skupa „Stanovanje u 21 stoljeću“ koji će biti polazna točka da se pristupi izradi Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine.
„Cilj je pomoći našim građanima i ponuditi im priuštivo, ugodno i kvalitetno stanovanje uz povećanu energetsku učinkovitost, a uvažavajući zelenu urbanu infrastrukturu i kružno gospodarenje prostorom i zgradama“, rekao je Uhlir.
Viceguverner Hrvatske narodne banke Tomislav Čorić istaknuo je kako je zgrada Hrvatske narodne banke idealno mjesto za razgovor o urbanizmu i arhitekturi jer je palaču koja je građena za potrebe burze, a današnje je sjedište Hrvatske narodne banke, projektirao jedan od najvećih i najznačajnijih arhitekata Viktor Kovačić kojeg nazivaju ocem hrvatske moderne arhitekture.
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Velimir Neidhard osvrnuo se na arhitekturu Grada Zagreba 19. stoljeća koji je u tom razdoblju u arhitektonskom i urbanističkom smislu predstavljao idealan grad definiran stambenom arhitekturom.
Stručne prezentacije prvoga dana skupa održali su David Mikhail, Orna Rosenfeld, Roger Riewe, Aljoša Deklava, Otto Barić, Damir Rako, Miroslav Rajić, Kata Marunica i Siniša Zdjelar.
Znanstveno - stručni skup „Stanovanje u 21 stoljeću“ organiziran je u okviru izrade Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine, kojom Vlada Republike Hrvatske želi omogućiti priuštivo, ugodno i kvalitetno stanovanje svojim građanima, uz povećanu energetsku učinkovitost i arhitektonsku kvalitetu životnog prostora.
Nacionalni plan stambene politike ima zadaću pobliže definirati posebne ciljeve u području stanovanja, a svrha je građanima priuštiti pristupačno stanovanje koje istodobno mora zadovoljiti utvrđene standarde kvalitete, a kroz istu je moguće težiti dodatnim ciljevima poput smanjenja iseljavanja, stambenog zbrinjavanja mladih, naseljavanja deficitarnim kadrom, povećanja radne mobilnosti, olakšavanja života starijim osobama (program 65+), povećanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva, izvrsnosti u arhitekturi, zelene i kružne stanogradnje, održive stanogradnje.
Nacionalni plan stambene politike je interdisciplinarni dokument za kojeg je potrebna suradnja stručnjaka iz područja : arhitekture, urbanizma, graditeljstva, sociologije, demografije i ekonomije, te prema tim zahtjevima formirana je radna skupina za izradu strateškog dokumenta o stanovanju.
Polazne teze za izradu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine su:
Stanovanje je jedna od osnovnih ljudskih potreba, a dom predstavlja temelj stabilnosti i sigurnosti pojedinca i obitelji, okosnicu društvenog i emocionalnog života, ali sve češće i radno mjesto.
Ponuda na stambenom tržištu ne može zadovoljiti potrebe i cijene stambenih nekretnina stalno su u porastu.
Republika Hrvatska izrazito je geografski i ekonomski heterogena, što predstavlja poseban izazov u kreiraju Nacionalnog plana.
Prema podatcima iz Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine (NN 140/2020), od ukupnog broja nastanjenih stambenih jedinica u RH koje se koriste za stalno stanovanje 97,28 % je u privatnom, a 2,72% u ostalim oblicima vlasništva.
Prema istraživanju Svjetske banke (2022.), danas oko 56% svjetske populacije — 4,4 milijarde stanovnika — živi u gradovima, a očekuje se da će se ovaj trend nastaviti s urbanim stanovništvom koje će se do 2050. više nego udvostručiti u odnosu na sadašnju veličinu, a tada će gotovo 7 od 10 ljudi živjeti u gradovima.
