U srijedu, 6. svibnja 2015. godine, održan je prvi koordinacijski sastanak Radne skupine za izradu prijedloga Zakona o stambenom zbrinjavanju. Sastanku su prisustvovali predstavnici Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva socijalne politike i mladih, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstva branitelja, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Agencije za pravni promet i posredovanje nekretnina, Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Romskog nacionalnog vijeća, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, Kluba zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, Gradskog ureda za imovinsko – pravne poslove Grada Zagreba te Odjela za stambene poslove i status prognanika, izbjeglica i povratnika Grada Zagreba.
Prvi koordinacijski sastanak je otvorila predstojnica Državnog ureda, gđa. Mirela Stanić – Popović te pozdravila prisutne izražavajući vjerovanje da će Radna skupina za izradu i donošenje Zakona o stambenom zbrinjavanju polučiti uspjeh u smislu uspostave novog koncepta socijalnog stanovanja, kao i unaprjeđenja postojećih programa stambenog zbrinjavanja općenito.
Otvorena je diskusija na temu novog koncepta socijalnog stanovanja i stambenog zbrinjavanja te je usuglašeno da će svaka pojedina institucija koja provodi stambeno zbrinjavanje, dovršiti isto u okviru svojih resornih i sektorskih programa. Novi Zakon o stambenom zbrinjavanju uređivao bi odnose u vezi stambenog zbrinjavanja ranjivih skupina poput beskućnika, osoba starije životne dobi koje ne mogu pokrivati troškove stanovanja, studenata koji također ne mogu pokriti troškove stanovanja, mladih osoba (maloljetnika i mlađih punoljetnika) koji izlaze iz različitih oblika smještaja u okviru domova predviđenih za tu svrhu te koji su ostali bez odgovarajuće roditeljske skrbi, azilanata i emigranata, žrtava nasilja u obitelji. Također je otvorena rasprava po pitanju dosega odredbi novog Zakona, odnosno treba li se isti odnositi na potpomognuta područja ili na cjelokupno područje Republike Hrvatske. Jedan od zaključaka je da trenutno postoji nekoliko pravnih propisa koji reguliraju ovu tematiku, što uvelike otežava proceduru stambenog zbrinjavanja, a i dovodi u pitanje ravnopravan tretman svih građana.
Zakonom o stambenom zbrinjavanju, koji bi nastao kako sukus djelovanja svih suradnica i suradnika Radne skupine, nastojat će se objediniti svi dosadašnji propisi koji uređuju politiku stambenog zbrinjavanja, a sam Zakon bi obuhvatio nekoliko ciljnih skupina, naročito onih socijalno osjetljivih i ranjivih.
Nakon edukativnog i sveobuhvatnog izlaganja prof. dr. sc. Gojka Bežovana, profesora sa Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, suradnici su nastavili sa diskusijom s ciljem iznalaženja modela i koncepta koje bi obuhvatio novi Zakon o stambenom zbrinjavanju. Zaključno, na sastanku su izneseni preliminarni prijedlozi koji će zasigurno doprinijeti cjelokupnoj proceduri izrade prijedloga navedenog Zakona.
Zaključno, sudionici sastanka su se složili u činjenici da Republika Hrvatska zasigurno mora imati konkretnu zakonodavnu podlogu o socijalnom stanovanju, odnosno stambenom zbrinjavanju gore navedenih skupina. Zakonskom regulativom o socijalnom stanovanju, koja je temelj socioekonomskog razvitka države i društva, Republika Hrvatska smjestila bi se uz bok zemljama članicama Europske unije koje su zakonski – pravno riješile pitanje socijalnog stanovanja i stambenog zbrinjavanja različitih ciljnih skupina.
Pisane vijesti
