Razgovarali smo s Nikolom Mažarom, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje o aktivnostima ovoga ureda u godini na izmaku. Doznali smo koliko je obitelji stambeno zbrinuto, koliko ih se još planira zbrinuti do kraja godine, kako se kreira lista prvenstva za 2019. godinu, ali i što je ured poduzeo po pitanju građana kojima su stanovi dani u najam, ali ih oni nezakonito koriste.
Čime se Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje naviše bavi?
U mandatu ove Vlade ostvaren niz pomaka u radu Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Pomaci su vidljivi prije svega u tome što smo nakon više od 20 godina zatvorili posljednje prognaničko naselje i druge oblike organiziranog smještaja u Hrvatskoj, pokrenuli stambeno zbrinjavanje kadrova na području posebne državne skrbi, inicirali završetak Programa obnove i značajno povećali opseg provedbe Programa stambenog zbrinjavanja. Usporedno s 2015. godinom, kada je ovaj ured na razini Republike Hrvatske godišnje stambeno zbrinjavao oko 500 obitelji s lista prvenstava, sada u prosjeku stambeno zbrinjavamo godišnje više od tisuću obitelji. Primjerice, ove godine dodijeljeno je 368 kompleta građevnoga materijala za izgradnju ili adaptaciju obiteljskih kuća u privatnom vlasništvu dok je tijekom 2015. godine isporučeno svega 147 kompleta. U odnosu na 2015. godinu, kada je zbog loše realizacije Programa stambenog zbrinjavanja i obnove, vraćeno u državni proračur 67 milijuna kuna, u mandatu nove Vlade u razdoblju od 2016. do 2018. godine ostvarujemo konstantno povećanje državnog proračuna pri čemu je realizacija između 98 i 99 posto što govori da je ured po realizaciji programa jedno od najuspješnijih državnih tijela. Rezultati su ostvareni zahvaljujući tome što je Vlada Republike Hrvatske prepoznala nužnost i važnost ureda te povećanjem sredstava proračuna, povećanjem broja uposlenih djelatnika, ali i novim zakonom kojim se širi nadležnost i opseg rada, omogućile da ured kvalitetnije i u puno većem opsegu provodi programe stambenog zbrinjavanja te se pozicionira kao nositelj mjere stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima.
ZBRINUTO 489 OBITELJI
Kako se povećanje aktivnosti odražava na Vukovar te koje su konkretne aktivnosti provedene u svrhu stambenog zbrinjavanja na ovom području?
Prije svega pomaci u odnosu na Vukovar mogu se vidjeti u tome što je za stambeno zbrinjavanje na području Vukovara utrošeno znatno više financijskih sredstava, nego što je to bilo za vrijeme bivše koalicijske vlade. Na području Vukovara u razdoblju od 2016 godine do kraja 2018. godine ukupno će se stambeno zbrinuti 489 obitelji za što je utrošeno 59,5 milijuna kuna. Za usporedbu, u 2014. godini na području Vukovara ukupno je stambeno zbrinuto 30 obitelji. Također, u navedenom vremenskom razdoblju, ured je u Vukovaru proveo obnovu i izgradnju 14 višestambenih zgrada s ukupno 61 stanom. Ovih se dana očekuje useljenje prve višestambene zgrade izgrađene na područji Vukovara koja nije vezana uz obnovu ratom uništenih i oštećenih objekata, već se radi o stambenoj zgradi koja je u potpunosti izgrađena kao novi objekt za potrebe stambenog zbrinjavanja. Riječ je o objektu s 21 stambenom jedinicom u Ulici Ive Tijardovića za čiju je izgradnju utrošeno 8,8 milijuna kuna. Osim toga, uz obnovu stambenih zgrada ured je proveo i organiziranu sanaciju 257 pojedinačnih stanova i šest obiteljskih kućs za što je sveukupno utrošeno više od 33,7
milijuna kuna. Programom stambenog zbrinjavanja kroz darovanje građevnog materijala od 2016. godine do danas obavljena je isporuka građevnoga materijala za obnovu i izgradnju 42 obiteljske kuće, ukupne vrijednosti 4,2 milijuna kuna. Za usporedbu, u 2015. godini izvršena je isporuka građevnog materijala za obnovu i izgradnju samo dvije kuće. Navedenim aktivnostima u protekle tri godine, od ukupnoga broja stambeno zbrinutih obitelji u Vukovaru (489), njih 467 odnosi se na stambeno zbrinute obitelji s liste prvenstva Grada Vukovara, 18 na stambeno zbrinjavanje deficitarnih kadrova te su četiri obitelji stambeno zbrinute kroz program hitnog stambenog zbrinjavanja. U istom vremenskom razdoblju darovano je 169 stambenih jedinica u državnom vlasništvu od kojih se 166 odnosi na obitelji hrvatskih branitelja i tri obitelji pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane. Po posebnim povlaštenim uvjetima zaključen je s korisnicima 271 ugovor o kupoprodaji stanova i kuća u državnom vlasništvu. Sredstva od prodaje stanova i kuća prihodi su proračuna Grada Vukovara. Osim navedenoga, do kraja ove godine, planira se završiti obnova 125 pojedinačnih stanova u državnom vlasništvu.
Među najvećim problemima oko stambenoga zbrinjavanja su tzv. prazni stanovi. Što je ured poduzeo?
Svakako da je pitanje praznih stanova jedan od ključnih problema, kako za područje Vukovara tako i za područje cijele Republike Hrvatske, prvenstveno iz razloga što je to najveća nepravda onima koji su u potrebi i dan danas nisu stambeno zbrinuti. Kako bi riješio ovaj gorući problem, ured je kroz kontrolu zakonitoga korištenja stambenih jedinica danih u najam, tijekom posljednje i dvije godine vratio u posjed 277 stanova na području Vukovara. Vraćeni stanovi stavljeni su u funkciju stambenoga zbrinjavanja onih korisnika s lista prvenstva, zatim za stambeno zbrinjavanje kadrova te za potrebe korisnika hitnog stambenog zbrinjavanja. Navedene aktivnosti kontinuirano će se provoditi i u nadolazećim godinama.
ZAHTIJEVA JE OKO TISUĆU
Na listama prvenstava još uvijek je veliki i broj podnositelja zahtjeva. Kakvi su planovi ureda da se stambeno zbrine što veći i broj podnositelja zahtjeva?
Obzirom na veliki broj zahtjeva za stambeno zbrinjavanje po modelu davanja u najam stambene jedinice u državnom vlasništvu, to je oko tisuću zahtjeva što je 38 posto svih i zahtjeva na razini Hrvatske, povećali smo obim provedbe programa stambenog zbrinjavanja na način da se sredinom iduće godine očekuje dovršetak radova na izgradnji i druge višestambene zgrade u Ulici Ive Tijardovića s 21 stanom. Na istoj lokaciji planira se i izgradnja treće zgrade u okviru Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja, i također s 21 stambenom jedinicom, čija će izgradnja biti financirana sredstvima donatora (SAD) u iznosu od 68 posto i 32 posto u iznosu osiguranom u državnom proračunu. Nadalje, u idućem dvogodišnjem razdobiju, u planu je početak radova sanacije i rekonstrukcije 22 zgrade s oko 80 stanova, tzv. „Batine zgrade" u Borovu naselju.
Uz korištenje državne imovine povećat će i se i program isporuke građevnog materijala za izgradnju ili adaptaciju obiteljske kuće u vlasništvu podnositelja zahtijeva za stambeno zbrinjavanje. Nastavkom provođenja aktivnosti kontrole zakonitoga korištenja stambenih jedinica u državnom vlasništvu, kao i sanacijom trenutno neuseljivih stambenih jedinica, u iduće dvije godine planira se osigurati dodatni broj raspoloživih stambenih jedinica koje će se koristiti u svrhu stambenog zbrinjavanja podnositelja zahtjeva s liste prvenstva te kadrova Grada Vukovara i slučajeve hitnog stambenog zbrinjavanja. Osim navedenoga, novim Zakonom o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima stvoreni su preduvjeti kroz međuresornu suradnju s tijelima državne uprave i jedinicama lokalne samouprave u zajedničkoj pripremi i provedbi programa stambenog zbrinjavanja što će kao rezultat omogućiti stavljanje državne imovine u funkciju stambenoga zbrinjavanja.
MANJA NAJAMNINA
Spomenuli ste novi Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima. Što je novo u njemu?
Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske potpomognuta područja definirana su kao područja Republike Hrvatske koja na temelju indeksa razvijenosti prema stupnju razvijenosti zaostaju za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati. Zakonom o potpomognutim područjima predviđena je, među ostalim, i mjera stambenoga zbrinjavanja. Zakonom se uređuje stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima, a nadležnost je zadržana i na područjima posebne državne skrbi zbog kontinuiteta započetih projekata. Iz navedenoga, područje nadležnosti stambenog zbrinjavanja proširuje se za dodatnu 151 jedinicu lokalne samouprave, odnosno provodit će se stambeno zbrinjavanje na području 336 jedinica lokalne samouprave što je povećanje broja jedinica lokalne samouprave za više od 80 posto. Ciljane skupine primjene zakona i podzakonskih akata su obitelji u potrebi za stambenim zbrinjavanjem, stručni kadrovi, socijalno najugroženije skupine stanovništva, ali i žrtve nasilja u obitelji, kao i osobe koje zbog izvanrednih okolnosti, poput poplave, požara, klizišta, potresa ili eksplozije, ostanu bez stambene jedinice uvjetne za stanovanje. U odnosu na dosadašnji zakon mogu naglasiti da će uslijediti povećanje novčanih potpora za korisnike programa darovanja građevnoga materijala za popravak ili izgradnju obiteljske kuće, zatim povećanje opsega darovanja državnih nekretnina, smanjenje cijene najma za određene kategorije korisnika, detaljnije uređenje postupka izvanrednoga stambenoga zbrinjavanja te će se cijeli postupak stambenog zbrinjavanja pojednostavniti pri čemu su prava i obveze korisnika detaljnije definirane. Što se tiče novčanih potpora za korisnike koji ugrade darovani građevni materijal, napomenuo bih da se radi o novčanoj potpori u visini od 25 posto neto vrijednosti darovanoga materijala. Pogodnosti vezane uz visinu najamnine odnose se na stanove na području prve skupine potpomognutih područja gdje će visina najma iznositi 0,54 kuna po četvornome metru, odnosno 20 posto od iznosa propisane zaštićene najamnine koja trenutno iznosi 2,70 kuna po metru. Visina najamnine za obitetjske kuće na području prve i druge skupine potpomognutih područja, stupanjem na snagu novog zakona, iznosit će jednu kunu mjesečno. Iznos od jedne kune mjesečno bit će i visina najamnine za korisnike stambenih jedinica u državnom vlasništvu u slučajevima kada im je iješenjem nadležnog centra za socijalnu skrb utvrđeno pravo na zajamčenu minimalnu naknadu. Sve navedene mjere donijete su iz razloga što je stambeno zbrinjavanje jedna od najučinkovitijih mjera demografske revitalizacije koja će u konačnici doprinijeti ravnomjernijem razvoju svih područja Republike Hrvatske.
SKRAĆEN ROK
Što bi bilo važno napomenuti podnositeljima zahtjeva za stambeno zbrinjavanje?
Postojeći podnositelji zahtjeva za stambeno zbrinjavanje, koji do sada nisu ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje, automatski će se prenijeti na listu prvenstva za 2019. godinu i na njoj će sudjelovati u procesu utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje.
Za razliku od Zakona o područjima posebne državne skrbi, gdje je rok za prijavu novih zahtjeva bio od 1. siječnja do 15. veljače tekuće godine, novim zakonom skraćen je rok za prijavu zahtjeva na način da se novi zahtjevi te promjene postojećih zahtjeva mogu predati od 1. siječnja do 31. siječnja tekuće godine. I nadalje se zahtjevi za stambeno zbrinjavanje podnose prvostupanjskim tijelima, odnosno uredima državne uprave u županijama. Rokovi su skraćeni radi pojednostavljenja postupka, odnosno podnositelj je za sebe i sve članove obitelji, na koje se odnosi prijava za stambeno zbrinjavanje, obvezan priložiti samo preslik važeće osobne iskaznice ili druge identifikacijske isprave te dokaze o ispunjavanju uvjeta za bodovanje jer o tim dokazima ovisi rangiranje podnositelja na listi prvenstva. Na taj način smanjuje se administrativno opterećenje u korist građana te olakšava pristup pravnim institucijama. Sva ostala dokumentacija pribavlja se po službenoj dužnosti od nadležnoga tijela koje riješava po podnesenoj prijavi u postupku utvrđivanja prava podnositelja prijave koji se nalazi na listi prvenstva i to samo vezano uz činjenice o kojima javno pravno tijelo vodi evidenciju u Republici Hrvatskoj. U odnosu na Zakon o područjima posebne državne skrbi, novi zakon puno je povoljniji za korisnike jer je postupak zbrinjavanja i realizacija utvrđenoga prava u velikoj mjeri pojednostavljena te je osim skraćenoga roka, u kojem se podnose nove prijave za stambeno zbrinjavanje, skraćen i rok u kome sc utvrđuju liste prvenstva, kao i rok u kome se izvršne liste moraju objaviti.
IZVOR: Vukovarske novine 7. Prosinac 2018
Vijesti iz medija
