Državni tajnik Hanžek sudjelovao je na obilježavanju godišnjice potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, u Petrinji i Sisku

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek sudjelovao je na obilježavanju godišnjice potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, u Petrinji i Sisku. U Petrinji je sudjelovao na Sjednici Stožera civilne zaštite za otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom, nakon koje je  potpisano nekoliko ugovora s ciljem revitalizacije tog područja.
Na sjednici Stožera  predstavljena je prezentacija o posljedicama potresa, interventnim mjerama nakon potresa, poduzetim mjerama za pomoć građanima i lokalnoj zajednici, uloženim financijskim sredstvima, obnovi te planovima za gospodarsku, demografsku i društvenu revitalizaciju Sisačko-moslavačke županije. 

 
Ugovori za izgradnju objekata i infrastrukture 
 

Potom su ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat i župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak potpisali ugovore za izgradnju nove sportske dvorane, pristupne ceste i rekonstrukciju Srednje škole u Petrinji, kao i za izgradnju zgrade Ekonomske škole u Sisku, Sporazum za otvaranje izvanrednog studija građevinarstva u Sisku potpisali su župan Celjak i dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić.
 
U izjavi medijima nakon sjednice Stožera, predsjednik Vlade Plenković podsjetio je da je razorni potres koji je prije godinu dana pogodio Banovinu, najviše Petrinju, ali Glinu, Sisak te druge manje općine, i prouzročio ogromne štete u vrijednosti preko 40 milijardi kuna. Mnogi građani su ostali bez krova nad glavom, 40.000 objekata je bilo oštećeno.
 
"U ovih godinu dana aktivnosti koje smo poduzimali, prije svega radom Stožera Civilne zaštite koji se bavi saniranjem potresa na Banovini, koji vodi potpredsjednik Vlade Medved, zajedno s potpredsjednikom Miloševićem, ministrom Horvatom, državnim tajnikom Hanžekom i svim ostalim uključenima, nastojali su učiniti maksimalne napore da svim ljudima na Banovini olakšamo život nakon te velike katastrofe'', kazao je predsjednik Vlade Plenković, dodavši da su ovako velike štete prvo izazvale primjenu načela solidarnosti svih građana, volontera koji su trenutno pomogli građanima na Banovini.
 
''Nažalost, potres je bio razoran u svom ključnom danu. Međutim, ovdje se dogodilo 5000 naknadnih potresa koji su uzrokovali dodatne štete'', podsjetio je te zahvalio volonterima, koji su u proteklih godinu dana pomagali stanovništvu kao i svim službama, drugim državama i međunarodnim organizacijama.
 
''U tijeku je izrada projektne dokumentacije za 6000 stambenih jedinica - to je 215 milijuna kuna. 275 milijuna kuna vrijednih radova je u postupku ugovaranja javne nabave za 1800 stambenih jedinica", kazao je državni tajnik i šef Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek i najavio da će se tijekom iduće godine intenzivno nastaviti novi postupci nabave koji će omogućiti do početka ožujka pripremu za izgradnju 500 zamjenskih obiteljskih kuća. 
Istaknuo je i da predstoji 1200 projekata na konstrukcijskoj obnovi i nekonstrukcijska obnova koja se ovim intenzitetom natječajem u tijeku planira dovršit do iduće sezone grijanja.


Poduzete aktivnosti za pomoć funkcioniranja u svim segmentima života na Banovini
 
"Mi smo ovom pitanju pristupili u dvije faze", nastavio je Plenković.
 
"Jedna je faza obnove od potresa, uz sve moguće hitne mjere koje smo poduzimali", kazao je, dodavši da iz danas podnesenih izvještaja proizlazi da nema segmenta u kojem nisu poduzimane aktivnosti koje bi pomogle funkcioniranju života na Banovini.
 
"Ovdje su svi oni koji nisu mogli više u svoje kuće dobili alternativni smještaj bilo u mobilnim kućicama ili kontejnerima ili su smješteni u Topuskom ili u petrinjskoj vojarni", rekao je premijer, podsjetivši na dodatne probleme zbog pandemije uzrokovane bolešću COVID-19.
 
''Nastojali smo ići najprije onim putem obnove koji omogućuje rješavanje onih objekata, kuća i zgrada koje su imale lakša oštećenja. Tu je dosad završena obnova na 1106 kuća koje su obnovljene i više od 6000 ljudi vratilo se sigurno, sa certifikatima, u svoje kuće. Pred nama je sad obnova onih zgrada koje su doživjele veća oštećenja, to podrazumijeva i konstrukcijsku i cjelovitu obnovu, podrazumijeva nastavak natječaja za zamjenske kuće, za višestambene zgrade'', kazao je Plenković istaknuvši da je jučer raspisan natječaj za 10 višestambenih zgrada u Petrinji, Glini i Topuskom sa 150 stanova, što, uz ranije natječaje govori da se dinamika obnove ubrzava.
 
"Na taj način ćemo izići ususret očekivanjima naših građana koji teško žive u ovom trenutku, pogotovo onih nešto više od 5.000 ljudi koji nisu u svojim domovima, nego su u alternativnom smještaju", nastavio je, podsjetivši da je svima ponuđen alternativni smještaj.

 
Za olakšavanje života dosad uloženo preko milijardu kuna

 
"Vlada je dosad donijela jako puno odluka koje su ovdje olakšale život. Kad se skupe svi ti financijski iznosi oni su preko milijardu kuna", kazao je Plenković u nastavku.
 
Spomenuo je ulaganje u elektroenergetsku infrastrukturu, vodno gospodarstvo, pokrivenost mobilnog sustava, poljoprivredu, gospodarstvo…
 
"Cijeli paket aktivnosti koji je do sada napravljen imao je za cilj da olakša život ovdje, činjenica je  da ovdje živi gotovo isti broj ljudi kao i prije godinu dana, područje Banovine je napustilo oko tisuću ljudi", rekao je.
 
 
U nastavku je kazao da Vlada gleda dalje od same fizičke obnove, jer nema teme koja se, u proteklih trideset godina, nije sintetizirala upravo ovdje, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
 
''Sve što se ovdje moglo dogoditi, dogodilo se'', kazao je Plenković podsjetivši na ratna zbivanja, ekonomsku situaciju, posljedice demografskog deficita.
 
"Sve su to teme koje su izrazito pogodile ovu županiju. Nema nijedne županije gdje imamo takvu sintezu problema, a povrh toga pandemija i potres", istaknuo je, dodavši da je zato Vladin pogled na tu županiju dvostruk.

 
Program mjera vrijedan 15 milijardi kuna
 

"Prije svega fizička obnova, ali i pogled na budućnost, ekonomski razvoj, ulaganja i demografsku revitalizaciju", kazao je Plenković te najavio da će Vlada na sjednici u četvrtak usvojiti Program mjera vrijedan 15 milijardi kuna u kojem su vodeću ulogu imali Ministarstvo regionalnog razvoja i Ministarstvo gospodarstva, a u proces su uključeni i svi čelnici jedinica lokalne i područne samouprave, saborske zastupnike te znanstvenike koji su dali svoju podlogu.
 
Dodao je da je Vlada za taj program dobila široki konsenzus, a ključni projekt koji će, kako je istaknuo Plenković, biti žila kucavica razvoja ovoga kraja, bit će dovršetak autoceste između Zagreba i Siska, odnosno17 kilometara dionice između Lekenika i Siska.
 
"Tim potezom omogućit ćemo integriranost srca ove županije na najjači ekonomski centar Hrvatske, Zagreb, i mislimo da će to potaknuti sve ostale aktivnosti; i ostanak mladih ljudi ovdje, dolazak mladih obitelj, ulaganja i razvoj gospodarstva", kazao je Plenković.
 
Dodao je da smo pred stupanjem na snagu nove regionalne karte potpora za naše gospodarstvenike koja će stupiti na snagu 1. siječnja 2022.
 
"I ovaj kraj, kao i sjever, kao i Slavonija, će biti u znatno boljoj situaciji nego do sada, jer se  potpora diže na 50 posto za velike poduzetnike, za srednje na 60, za male na 70 posto. Mi smo u razgovorima s Europskom komisijom osigurali da, u okviru svega ovoga što smo podigli, za ovu županiju podignemo dodatno regionalne potpore", naglasio je premijer.

 
Ubrzanje fizičke obnove uz revitalizaciju i ekonomski razvoj SMŽ
 

"To je jedan aktivan pogled na budućnost, uz svu ovu prilagodbu gdje se ova županija pozicionira kao sjedište gaming industrije", nastavio je, istaknuvši da to znači da mladi, poduzetni, kreativni ljudi znaju da je budućnost u okviru 4. industrijske revolucije i u digitalnim procesima.
 
"Na nama je da uz veliku potporu i zahvalu svima koji su do sada uložili svoju energiju i trud, učinimo maksimalan napor na ubrzanju fizičke obnove i na revitalizaciji i ekonomskom razvoju ovoga kraja", kazao je Plenković.
 
"Ostajemo privrženi potpori ljudima ovdje kao što smo to činili i do sada i nastojat ćemo da u taj proces budu uključeni svi akteri s ciljem da one koji nisu u svojim domovima, s našim aktivnostima. što brže i što učinkovitije vratimo u normalne okvire života", zaključio je predsjednik Vlade, dodavši da je cilj cijeloga koncepta obnove, ne samo povrat u prijašnje stanje, nego konstrukcijska izgradnja koja će biti otpornije na potrese. kojih nažalost, u ovom dijelu svijeta, odnosno Europe,  ima sve više.

 
Obnova išla logičnim putem
 

Odgovarajući na novinarski upit, premijer je ponovio da je oštećeno 40 tisuća objekata, osam ljudi nažalost poginulo, a štete su procijenjene na više od 40 milijardi kuna. Sve to u COVID kontekstu.
 
„Strategija obnove je išla logičnim putem, temeljem iskustva drugih, da se prvo idu obnoviti one građevine i objekti koji su imali lakša oštećenja, da se osigura alternativni smještaj svima koji više nisu mogli iz sigurnosnih razloga biti u svojim kućama ili stanovima, i da se sada ide u sustavne natječaje“, kazao je premijer Plenković i dodao:
 
„Kao što znate, ako je nešto jako oštećeno, onda treba projekt, projektna dokumentacija, znati je li tlo na kojem se nešto gradi neko trusno područje ili je stabilno, mora se organizirati javni natječaj, mora proći procedura, nakon toga odabrati izvođač, uvesti ga u radove, i pokrenuti obnovu“.
 
Naglasio je da nema primjera gdje su ovako veliki potresi u tako kratkom roku počinili tako velike štete: „Da se preko noći obnove tisuće objekata i izgrade nove zgrade, toga jednostavno nema, to ne postoji“.
 
Dodao je da postoji trud, rad, angažman, posvećenost, pa i prioritetna usmjerenost i na dio fizičke obnove, ali i na dio razvoja i revitalizacije Banovine.
 
Podsjetio je da je ovo područje gdje su se sintetizirale sve moguće negativne posljedice s kojima smo bili suočeni, od ekonomske tranzicije, propasti velikog dijela poduzeća koja su ovdje postojala, prije do ratne agresije koja je uzrokovala enormne štete i tada odlazak ljudi, poslijeratna obnova, potom potres u covid kontekstu i demografska kriza.
 
Naš je motiv i želja da pomognemo, učinit ćemo sve ono što smo obećali i zakonom predvidjeli
 
„Naš je motiv i želja da pomognemo jednak kao što je bio i prije godinu dana i bit će takav i u budućnosti“, rekao je Plenković i podsjetio na konkretne mjere koje je Vlada dosad učinila i zaključio da su sve moguće aktivnosti koje su na raspolaganju državi stavljene u funkciju olakšavanja života građana.
 
Ponovio je da je obnova najkompleksnija, jer je i proceduralno, tehnički, fizički, financijski i izvedbeno najzahtjevnija tema s kojom se suočila Vlada.
 
„Nema nitko od nas čarobni štapić da će sad, nakon što se osnuje Stožer, angažiraju sredstva, dovedu ljudi i naprave projekti,  preko noći izgraditi ne znam koliko novih stambenih jedinica. One će se izgraditi, ali u vremenskom periodu koji ne može biti munjevit“.
 
Na upit ima li poruku za građane Banije, premijer Plenković kazao je da je država tu, i Vlada i svi resori:
 
„Učinit ćemo sve ono što smo obećali i zakonom predvidjeli“.
 
Istaknuo je da je bitno, unatoč navedenim krizama, zdravstveni sustav funkcionira, isplaćuju se plaće i mirovine, da idemo prema euru, Schengenskom području, da ojačamo hrvatsku vojsku i obranu, da štitimo granicu od nezakonitih migracija, a pritom imamo katastrofalne posljedice od  ukupno 129 milijardi kuna šteta kad se zbroji potres u Zagrebu i na Banovini.
 

Građanima je poručio kako nastavljaju s procesom i da ga moraju ubrzati kako bi pomogli ljudima koji ne žive u svojim kućama, već u privremenom smještaju. Dodao je kako će učiniti što više da ljudima pomognu. 

Premijer je nakon mise obišao kontejnersko naselje u kojem su smještene obitelji bez svojih domova.


Hvala sisačkim zdravstvenim djelatnicima
 

Na kraju svog posjeta u potresu stradaloj Banovini, premijer Plenković sa suradnicima posjetio je sisačku Opću bolnicu dr. Ivo Pedišić kako bi zahvalio zdravstvenim djelatnicima za napore u pružanju zdravstvene zaštite stradalima, ali i stanovnicima zaraženim koronavirusom.
 
"Prije sedam mjeseci smo bili zajedno na otvaranju novog paviljona koji je nakon potresa podigao kvalitetu bolničkih usluga. Svi koji gravitiraju ovoj bolnici sada dobivaju odgovarajuću zdravstvenu skrb i hvala vam na tome. Koliko ćemo moći i nadalje ćemo pomagati i drago mi je da je ovdje ministar Beroš i pola Vlade", rekao je Plenković.
 
Premijer Plenković je za kratkog susreta s djelatnicima bolnice razgledao i prigodnu izložbu fotografija "Budućnost nakon potresa" o obnovi bolnice od prvog potresa, do danas. 

Pisane vijesti