Vlada usvojila prijedlog dodatka NPOO-a za završno usuglašavanje sa Europskom komisijom

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Prijedlog dodatka Nacionalnom planu oporavka i otpornosti za završno usuglašavanje sa Europskom komisijom. Ovim dodatkom modificirane su pojedine komponente NPOOa te su dodane nove reforme i REPowerEU poglavlje koji ima za cilj dekarbonizaciju zgrada, ubrzanje energetske tranzicije za održivo gospodarstvo, zatim razvoj konkurentnog energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava.

Jedna od komponenti koja je dio dodatka NPOO-u je i Inicijativa C6.1 Obnova zgrada. Prvobitna alokacija iznosila je 789.037.096 eura, dok se danas usvojenim dodatkom, predlaže dodatna alokacija u iznosu od 1.241.545.000 eura, čime se ukupna alokacija za dekarbonizaciju zgrada penje na 2 milijarde eura. Veći dio sredstava iz dodatka NPOO-a odnosi se na energetsku obnovu zgrada oštećenih u potresu (931 milijuna eura), a manji dio na energetsku obnovu zgrada neoštećenih u potresu (281,77 milijuna eura).

Dakle, ukupno je osigurano 2,03 milijardi eura, od čega se na obnovu zgrada oštećenih potresom odnosi 1,525 milijardi eura a na ostale zgrade 505 milijuna eura. 

Dodatnom alokacijom u planu je obnoviti dodatnih 337.000 m2 zgrada oštećenih u potresu te dodatnih 598.000 m2 zgrada neoštećenih u potresu. Dodatak Nacionalnom planu oporavka i otpornosti u okviru Inicijative C6.1 Obnova zgrada sadrži modifikaciju 4 postojeće reforme i povezanih investicija te 3 nove reforme. 

U okviru postojećih reformi, planira se nastavak započetih investicija energetske obnove zgrada. Za zgrade neoštećene u potresu planirana dodatna  alokacija raspodijeliti će se na već  zaprimljene projektne prijedloge po provedenim pozivima,  koji su do sada bili na rezervnim listama jer za njih nije bilo dostatnih sredstava. Također se planiraju i novi javni pozivi, prvenstveno za energetsku obnovu višestambenih zgrada.

Kroz energetsku obnovu zgrada oštećenih u potresima nastavlja se proces obnove i dekarbonizacije oštećenih zgrada na području Zagreba, Banovine i ostalih pogođenih područja. Za zgrade javnog sektora financiranje započeto kroz Fond solidarnosti kontinuirano se nastavlja se  kroz Mehanizam za oporavak i otpornost.

U dodatku plana predlaže se izmjena određenih  pokazatelja reforme C6.1.R2 Razvoj adekvatnih vještina  u kontekstu zelenih poslova potrebnih za obnovu nakon potresa.
 
Nadalje u okviru reformi C6.1.R3 Povećanje učinkovitosti, smanjenja administrativnog opterećenja i digitalizacija procesa obnove osnažuje se uloga postojećih One stop shopova koji će sudjelovati u kampanjama s ciljem  podizanja svijesti građana o važnosti participacije, suradnje i aktivnog angažmana u planiranju i donošenju odluka o urbanim pitanjima. Kroz strategije zelene urbane obnove stvorit će se temelji za dugoročni održivi razvoj gradova i općina, a dodatna alokacija omogućit će financiranje za zelene strategije i  projekte za koje nije bilo sredstava u okviru inicijalne alokacije.

Planirano je u uvođenje novih reformi, prvenstveno provedba pilot projekta za kružnu uporabu građevinskog otpada iz zgrada sa statusom kulturnog dobra. Uvest će se i  novi model za pripremu, organizaciju i provedbu programa obrazovanja odraslih usmjerenog na razvoj zelenih vještina i kompetencija u građevinskom sektoru za strane radnike iz trećih zemalja. 

Zaključno, predviđeno je i unaprjeđenje okvira stambene politike kroz donošenje Nacionalnog plana stambene politike i akcijskih planova, Inovativnog programa usmjerenog podizanju kvalitete stanovanja, Javnog sustava za učinkovitije upravljanje stanovima i Pilot programa za mlade. Nacionalni plan stambene politike biti će prvi srednjoročni strateški dokument iz ovog područja koji ima cilj građanima omogućiti priuštivo i kvalitetno stanovanje.

Pisane vijesti | Informacija | NPOO