Uspješno završen pilot projekt sustavnog gospodarenja energijom s ciljem testiranja novog modela financiranja obnove energetske učinkovitosti
U okviru provedbe reformske mjere C6.1.R6 iz Inicijative 6. Obnova zgrada Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. - „Pilot projekt uspostave i provedbe sustavnog gospodarenja energijom te razvoj novog modela financiranja“ uspješno je završen pilot projekt kao prva faza provođenja reforme.
Reforma uključuje pripremu i provedbu pilot projekta na području jedne odabrane jedinice lokalne samouprave. Završeni pilot projekt sustavnog gospodarenja energijom s ciljem testiranja novog modela financiranja obnove energetske učinkovitosti predstavlja ključnu etapu 371 u okviru NPOO reforme C6.1. R6 koja je ostvarena objavom dovršenog pilot-projekta na službenim internetskim stranicama MPGI-ja.
Nositelj provedbe reforme je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) dok je provedbeno tijelo Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).
Cilj pilot projekta je obuhvatiti potrošnju energije i vode u višestambenim zgradama na jednom pilot području jedinice lokalne samouprave kroz uspostavu automatskog prikupljanja podataka o potrošnji energije i vode u višestambenim zgradama na tom području.
Hrvatska ima organiziran jedinstven sustav praćenja potrošnje energije na razini pojedinih objekata javnog sektora zbog čega su aktivnosti planiranja energetske obnove uvelike olakšani za javni sektor, kao i mogućnosti praćenja postignuća ciljeva smanjenja potrošnje energije i povećanja energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva. U postojeći nacionalni Informacijski sustav za gospodarenje energijom - ISGE (
www.isge.hr) potrebno je uključiti i stambeni sektor kako bi se učinkovito sustavno gospodarilo energijom u svim objektima Republike Hrvatske.
Na temelju direktnog praćenja potrošnje energije i vode putem ISGE-a dobivaju se kvalitetni pokazatelji energetskih potreba te se prema njima može bolje planirati i raspolagati sredstvima. Sustavnim praćenjem i razumijevanjem potrošnje energije, sektori se mogu osnažiti da postanu informirani sudionici na energetskom tržištu.
U sklopu provedbe projekta na pilot području grada Vukovara uspješno je uspostavljeno praćenje potrošnje energije i vode te unutarnje kvalitete zraka na dobrovoljnoj bazi suvlasnika na osam odabranih višestambenih zgrada. Zgrade su birane na način da se uzimalo u obzir jesu li spojene na centralni toplinski sustav, jesu li istog tipa obnovljene i neobnovljene jedna do druge, jesu li različite kategorije potrošnje energije, spremaju ili su već provele mjere vezane uz instalaciju OIE, jesu li već ugrađena napredna brojila, sekundarni vodomjeri i sl.
Zgrade su opremljene sustavima daljinskog očitanja ukupne potrošnje električne energije, topline i vode te na razni cijele zgrade, ugradnjom dodatnih mjernih mjesta te na individualnoj bazi, po pojedinačnim stanovima.
U svakoj zgradi dobrovoljnim pristankom stanara pojedinačni stanovi su opremljeni sustavom daljinskog nadzora unutarnje kvalitete zraka tj. mjernim osjetnicima koji prate unutarnju kvalitetu zraka nadzirući četiri osnovna parametra: unutarnju temperaturu, relativnu vlažnost, količinu ugljikovog dioksida te hlapivih organskih spojeva. Očitani podaci u realnom vremenu se prikupljaju u ISGE.
Dodatno kako bi se pokrile i kontinentalna i primorska zona Hrvatske te dobili čim kvalitetniji podaci za analize i izradu budućih smjernica primjenjivih na nacionalnoj razini, konceptualizacijom projekta, i po istom principu, odabrana su dodatna pilot područja: gradovi Velika Gorica, Zagreb, Karlovac, Rijeka I Split u kojima u reformi sudjeluje dodatnih 54 odabranih zgrada na dobrovoljnoj bazi suvlasnika.
Vezano uz model prikupljanja podataka, kao dodatak pilot projektu je provedena analiza mogućnosti razvoja novog modela financiranja energetske obnove. Razvojem novog modela financiranja omogućuje se razvijanje specifičnog odgovora na prepoznate potrebe, te bi se izbjeglo prenošenje rješenja koja ne odgovaraju specifičnostima hrvatskog lokalnog konteksta, čime bi se povećale uštede, ali i mogućnosti financiranja iz različitih izvora (uključujući IFI, komercijalne banke, ESCO, i dr.).
Pilot projekt služit će kao podloga za izradu (od strane MPGI u suradnji s APN-om) Smjernica za primjenu modela praćenja potrošnje energije koji može biti usvojen na nacionalnoj razini i preporuka za primjenu novog modela financiranja energetske obnove višestambenih zgrada temeljenog na modelu prenosive sheme troškova.
Osim unaprjeđenja ISGE, reforma predviđa i radionice za sve dionike, tvrtke upravitelje, distributere i opskrbljivače energije i vode a prvenstveno suvlasnike višestambenih stambenih zgrada kako bi bili dobro upoznati s energetskom učinkovitošću i kapacitirani djelovati po tom pitanju te razrađivati prijedloge poboljšanja energetske učinkovitosti.
Za potrebe provedbe reforme osigurana je alokacija u iznosu od 1.592.673,70 eura, koja će se dodjeljivati iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“.
Razdoblje provedbe reforme je od veljače 2021. godine do lipnja 2026. godine.
