U povodu 3. obljetnice razornog potresa na Banovini, premijer Plenković posjetio je danas Petrinju. Podsjetivši na enormne štete koje su uzrokovane tim potresom, još je jednom izrazio sućut zbog izgubljenih ljudskih života. Govoreći o procesu obnove, za koju je Vlada osigurala 3,3 milijarde eura, naglasio je da je njegova dinamika doživjela veliko ubrzanje, zahvalivši svima koji na njemu rade.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Petrinji na svečanosti primopredaje ugovora vlasnicima stanova, u sklopu višestambenih zgrada izgrađenih nakon razornog potresa. U pratnji predsjednika Vlade bili su potpredsjednici Vlade Branko Bačić, Tomo Medved i Anja Šimpraga te ministri Nina Obuljen Koržinek, Šime Erlić i Ivan Malenica.
Obrativši se prisutnima premijer je podsjetio da je potres koji je točno prije tri godine pogodio Petrinju i cijelu Banovinu bio jedan od najvećih koji je pogodio Hrvatsku u zadnjih sto godina, a njegove posljedice bile su devastirajuće.
Kazao je da su štete koje su nastale bile enormne i još jednom izrazio sućut zbog izgubljenih sedam života.
„Šteta koja je nastala procijenjena je na pet i pol milijardi eura, a sve to samo devet mjeseci nakon potresa koji je pogodio glavni grad Zagreb“, istaknuo je premijer.
To što su se dva razarajuća potresa dogodila u istoj godini intenzivnog razdoblja Covida-19 i ubrzo nakon toga ruske agresije na Ukrajinu, energetske krize, inflatornih pritisaka, rasta cijena različitih sirovina i materijala, postavilo je ogromne izazove u rješavanju procesa obnove, od broja građevinskih firmi, radnika pa do nalaženja sredstava.
Zahvalio je svim volonterima koji su prvih nekoliko tjedana bili na Banovini i nesebično, solidarno i srčano pomagali ljudima, kao i civilnoj zaštiti, hrvatskoj policiji, vojsci, lokalnoj samoupravi, svim medicinskim djelatnicima, građevinskim inženjerima i ostalima koji su se angažirali.
Sveukupno 3,3 milijarde eura za obnovu Banovine i Zagreba
„U međuvremenu, proces obnove je strukturiran, zakonski, financijski i operativno. Danas, tri godine nakon potresa, ima svoju dinamiku, koja dolazi u onu fazu gdje su itekako vidljivi i opipljivi njegovi rezultati“, kazao je premijer.
Podsjetio je da je Vlada za obnovu osigurala dvije i pol milijardi eura europskih sredstava, pa je tako iz Fonda solidarnosti osigurano 683 milijuna eura za Zagreb, a 319 za Petrinju, a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano je još milijardu i petsto pedeset milijuna eura.
“U ove tri godine smo napravili jako puno posla. Prvih šest mjeseci mog mandata obilježila je obnova zgrada javne namjene, što je financirano iz Fonda solidarnosti. Imali smo utrku s rokovima, koju smo završili iznimno uspješno. Za obnovu zgrada javne namjene smo umjesto 319 milijuna eura koliko nam je bilo odobreno, iskoristili 540, dakle 170% više i tu smo bili iznimno uspješni." kazao je tom prilikom i potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić.
Zakonom o obnovi koji smo donijeli u veljači smo ubrzali procedure, smanjili potrebnu dokumentaciju, broj sudionika, a i tri institucije koje su se brinule o obnovi smo stavili pod jedan krov. Na početku godine nismo imali niti jednu završenu kuću, a danas ih je 203. Tjedno završavamo obiteljske kuće, što mi je posebno važno. Možemo imati škole, zgrade i bolnice, ali ako ljudi nisu u svojim domovima, njihovo zadovoljstvo nije potpuno. Kada i javni i privatni sektor budu obnovljeni, možemo reći da smo uspjeli do kraja”, dodao je ministar Bačić.
Vlada je realocirala sredstva iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija upravo za projekt višestambenih zgrada u Petrinji, Glini, Topuskom, Dvoru i Gvozdu.
Premijer je istaknuo da se s projektom izgradnje višestambenih zgrada nastavlja, te će se sagraditi još 36 takvih zgrada, od čega 20 u Sisku, a sve će biti financirane sredstvima državnog proračuna.
Kazao je da je dosad utrošeno 2,2 milijardi eura za obnovu i revitalizaciju, a kombinacijom europskih i nacionalnih sredstava sve zajedno angažirat će se 3,3 milijarde eura za proces obnove Zagreba i Banovine.
Ogromna ulaganja u infrastrukturu
Naglasio je da je proces obnove ubrzan i uključuje ogromna ulaganja u infrastrukturu, a procesi obnove, kada je riječ o obrazovnoj i zdravstvenoj strukturi, su pri kraju.
Vlada kontinuirano radi i na tome da olakša troškove života građana Banovine, kazao je predsjednik Vlade i naveo subvencije za toplinsku i električnu energiju, besplatan prijevoz vlakom, uz besplatnu vožnju autocestom, a jednako tako i otpisivanje potraživanja kada je riječ o pristojbama.
Nastavlja se sa subvencijama za režijske troškove, a sufinancira se najamnina i trajnog i privremenog smještaja. Podsjetio je i da nema više kontejnerskih naselja.
Kazao je i da je dosad obnovljeno ukupno 11 tisuća i 147 zgrada i kuća, od čega 10.576 privatnih i 581 javnu zgradu i infrastrukturu.
Također, u Zagrebu i Banovini je otvoreno 1431 gradilište, a u postupku ih je još 1373.
Koncept protupotresne i konstrukcijske obnove sporiji, ali dugoročno sigurniji i isplativiji
Govoreći o razmjerima obnove Banovine i Zagreba, premijer je kazao da se zaista radi o povijesnoj obnovi koja, u odnosu na isporučenu kvalitetu objekata, nadilazi obnovu nakon stradanja u Domovinskom ratu jer se ovdje ulazi u suvremene, moderne, potpuno opremljene objekte.
„U procesu smo izgradnje preostalih 11 kilometara autoceste Lekenika i Siska s čvorom prema Petrinji, koji će u potpunosti povezati cijelu ovu županiju i grad Zagreb“, rekao je Plenković.
Spomenuo je i da je u Petrinji otvoren jedan od četiri Veteranska centra, što u simboličnom smislu predstavlja simbiozu između obnove i onoga što su hrvatski branitelji dali za slobodu u Domovinskom ratu.
Što se tiče brzine obnove, premijer je naglasio da je Vlada odbila povrat u prijašnje stanje već odabrala koncept visokog protupotresnog suvremenog standarda i konstrukcijske obnove koji jest nešto sporiji i skuplji, ali je dugoročno sigurniji i isplativiji.
Na kraju je zahvalio svima koji će uskoro ući u nove stanove na strpljenju i razumijevanju.
„Hrvatska država u punini središnje, regionalne i gradske vlasti čini ono što treba da budućnost bude puno bolja nego ovaj period u kojem ste živjeli zadnje tri godine“, poručio im je premijer Plenković, zaželjevši da im novi stanovi budu topli domovi za njih i njihove obitelji.
Tijekom posjeta Petrinji premijer Plenković obišao je i obnovljenu zgradu Općinskog suda u Sisku (ispostava u Petrinji), Hrvatskog doma Petrinja, gradilište zgrade Gradske munjare, naselje montažnih kuća Petrinja te županijski Edukativno-prezentacijski centar "Natura" i obitelj Krznarević.
Pristup za koji se Vlada odlučila bio je skuplji i sporiji, ali dugoročno sigurniji
Prilikom izjave za medije, upitan je li ipak taj proces mogao biti nešto brži, premijer je ustvrdio da se radi o izrazito kompleksnom procesu u kojem je prvo trebalo procijeniti štete, nakon toga pripremiti projekte, pa pronaći sredstva, izabrati izvođače pa sve to zakonski, operativno i financijski zaokružiti.
"Mi smo iznašli 3,3 milijarde eura financijskih sredstava, od toga milijardu eura iz Europskog fonda solidarnosti, milijardu i 550 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, zatim sredstva iz nacionalnog proračuna te sredstva koja smo realocirali iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija te iz drugih izvora financiranja", istaknuo je.
Pritom je važna strateška odluka Vlade, naglasio je, da se ne ide samo u povrat u prijašnje stanje, što bi bilo brže, ali i nesigurnije, već na podizanje nivoa protupotresne zaštite i sigurnosti koji dulje traje i više košta, ali daje jamstva da će te zgrade koje se tako izgrade biti otporne na eventualne nove potrese.
U tim okolnostima, dodao je, kao i uz sve druge krize, od covid krize do energetske i prehrambene krize te dizanja cijena sirovina, napravilo se maksimalno koliko se moglo.
Radi se o ogromnom pothvatu, dodao je, uputivši na ogroman broj škola koje se otvaraju, primjerice, u Zagrebu, zatim bolnica, fakulteta, kao i svoj ostaloj infrastrukturi.
Potpredsjednik Branko Bačić, kazao je, dao je ogroman doprinos tome s obzirom da je imao ogromno iskustvo u tom resoru i ranije te je sigurno time ubrzao procese, ali i svi prethodni ministri, dodao je, dali su svoj doprinos, kao i potpredsjednik Tomo Medved, koji je na čelu Stožera za obnovu gotovo svakodnevno boravio na Banovini.
Pristup za koji se Vlada odlučila, naglasio je, bio je skuplji i sporiji, ali dugoročno sigurniji za sve koji će živjeti, boraviti ili raditi u novoobnovljenim objektima.
Izvor: Vlada/MPGI
Pisane vijesti |
Informacija |
Obnova
