U prošloj godini značajno je ubrzana obnova područja pogođenih zagrebačkim i petrinjskim potresom, podaci su to iz izvješća o učincima provedbe Zakona o obnovi od potresa u 2023. godini o kojemu danas raspravlja Hrvatski sabor.
Novim zakonom proces obnove je strukturiran: zakonski, financijski i operativno
Obnova potresom pogođenih područja do veljače 2023. godine, provodila se temeljem Zakona o obnovi iz 2020. godine i njegovim izmjenama i dopunama. Obnovu su provodili Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje te Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske zagorske županije i Zagrebačke županije, kao i potresom pogođene županije odnosno Grad Zagreb.
Novim zakonskim okvirom koji je donesen u veljači 2023. godine proces obnove je strukturiran: zakonski, financijski i operativno. Objedinjena su sva tijela koja provode obnovu u Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Rekonstruiran je model obnove i poboljšan model samoobnove te je proširen krug korisnika obnove i smanjena dokumentacija u postupku utvrđivanja činjeničnog stanja kao i broj sudionika obnove.
Reorganizacijom rada ustrojstvenih jedinica nadležnih za provedbu obnove te unaprjeđenjem ljudskih kapaciteta, kao i kontinuiranim praćenjem rezultata rada, postignut je značajan napredak u svim segmentima obnove. Povećanjem kapaciteta i kvalitetnijom organizacijom ubrzala se provedba obnove, što se očituje u značajnom povećanju broja donesenih akata, provedenih postupaka nabave i izvođenju radova odnosno otvaranju novih gradilišta.
Jedan od ključnih pokazatelja ubrzanja obnove svakako je podatak da je ukupno na obnovu od navedenoga iznosa 270,2 milijuna eura odnosno 76,49 % realizirano je u 2023. godini.
Važno je naglasiti kako se Republika Hrvatska odlučila na strateški koncept visokog protupotresnog suvremenog standarda i konstrukcijske obnove koji jest nešto sporiji i skuplji, ali je dugoročno sigurniji i isplativiji.
Dosad obnovljeno 11.422 privatnih zgrada i kuća sa 45.565 stambenih jedinica
Kada govorimo o privatnoj imovini, obnova na području zagrebačkog potresa financira u omjeru 80% nacionalna sredstava, a 20% županije i Grad Zagreb, dok na području katastrofe država financira obnovu u 100% iznosu.
S 31. prosincem 2023. godine, završeni su radovi obnove na 10.405 obiteljskih kuća i zgrada, a u obnovi je bilo 1.114 gradilišta privatnih zgrada i kuća. Na današnji dan, 20. lipnja 2024. godine obnova je u potpunosti završila na 11.422 obiteljske kuće i zgrade (sa 45.565 stambenih jedinica) te je u ovome trenutku otvoreno 1.448 gradilišta. U postupku nabave je i dodatnih 1.275 lokacija.
Na dan 31. prosinca 2022. godine nije bila završena niti jedna zamjenska obiteljska kuća. Do 31. prosinca 2023. izgrađeno je 207 zamjenskih obiteljskih kuća, a danas 251. U izgradnji je trenutno 267 kuća.
Kupljena je i 31 kuća umjesto gradnje, dok je 15 kupnji su u fazi realizacije.
Na dan 31. prosinca 2023. završena je 101 konstrukcijska obnova, a 20. lipnja 2024. godine njih 152 dok ih je 918 u različitim fazama obnove.
Po modelu novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu je tijekom 2023. godine izvršena 671 isplata s iznosom od 99,2 milijuna eura, što je 21 puta više od broja isplata i isplaćenog iznosa u 2022. godini. Taj trend prate i isplate novčanih pomoći za nekonstrukcijsku obnovu gdje je tijekom 2023. isplaćeno 16,5 milijuna eura što je 60 % veći iznos od isplaćenog iznosa u 2022. godini.
Istovremeno, po modelu novčane pomoći koja je uvedena novim zakonom (tzv. samoobnove), do 31. prosinca 2023. je na 547 posebnih računa građana isplaćeno 41 milijuna eura dok je do 20. lipnja 2024. ukupno isplaćeno - 58,2 milijuna eura na 775 računa.
Pregled svih lokacija obnove dostupan je u aplikaciji Ministarstva odabirom linka niže:
Stambeno zbrinjavanje potresom pogođenog stanovništva
Temeljem Vladinog Programa zbrinjavanja korisnika mobilnih stambenih jedinica iz veljače 2023. godine prioritet obnove su korisnici kontejnera (prije svega oni u kontejnerskim naseljima) kao i njihovo stambeno zbrinjavanje kroz više modela stambenog zbrinjavanja prvenstveno kroz:
- obnovu kuća i stanova
- model financiranja najamnine zamjenskog smještaja i režija,
- smještaj u državne stanove,
- smještaj u zamjensku nekretninu koju je kupio APN,
- smještaj u stanove koji se grade po OPKK programu,
- mobilne i drvene kuće i dr.
Do kraja rujna 2023. godine, zatvorena su sva kontejnerska naselja na Banovini te je omogućen kvalitetniji i primjereniji smještaj stanovnika. Također, s danom 31. prosinca 2023. godine demobilizirani su Hostel Arena i Terme Jezerčica te su svi korisnici koji ostvaruju pravo na obnovu zbrinuti nekim od modela privremenog smještaja.
Uređeno je i dano na raspolaganje 157 državnih stanova. Završena je i gradnja 131 drvene kuće u Petrinji i Glini, a radovi u tijeku su na još 35 kuća u Sisku. Kuće se također koriste za privremeni smještaj korisnika čija obnova njihovih domova nije završila, a kasnije će se koristiti za proširenje domova za starije i nemoćne (uz čije parcele se kuće i nalaze). Riječ je o kućama veličine 35 m2 i 45 m2, a sastoje se od kuhinje s dnevnim boravkom, spavaće sobe, kupaonice i terase okružene zelenim površinama uz mogućnost uređenja vlastitog vrta.
Za privremeni smještaj izrađeno je i 140 mobilnih energetski učinkovitih kuća. Te kuće također imaju kuhinju s blagovaonicom i dnevnim boravkom, kupaonicu, dvije sobe, prostoriju tehnike i natkrivenu terasu, te su u potpunosti opremljene s namještajem. Na krovu svake kuće je instalirana sunčana elektrana. Predviđena godišnja proizvodnja električne energije dostatna je za potrebe kućanstva što naselje čini samoodrživim. U Sisku je završena gradnja naselja s 22 kuće a prvi korisnici useljeni su početkom svibnja 2024. godine. Još jedno naselje u gradnji je u Petrinji.
Prema modelu sufinanciranja najamnine i privremenog smještaja za osobe čije su nekretnine stradale u potresima omogućeno je zbrinjavanje 2.164 osoba za što je isplaćeno 14,9 milijuna eura. Na dan 20. lipnja 2024. mjeru financiranja najamnine u zamjenskim stanova koristi 631 kućanstvo odnosno 1.396 osoba.
Važno je naglasiti kako su korisnici privremenog smještaja oslobođeni plaćanja režija do 160 eura mjesečno ovisno o broju članova kućanstva. Ovu mjeru trenutno koriste 623 kućanstva odnosno 1.377 osoba te je do sada isplaćeno 1,11 milijuna eura.
Sisačko-moslavačka županija dobiva značajno povećanje stambenog fonda za gotovo 1000 stanova
Uz obnovu oštećenih zgrada i kuća, kroz OPKK program započela je izgradnja ukupno 20 višestambenih zgrada s 308 stanova. Završene su zgrade u Petrinji (8 - 128 stanova) i u Glini (4 - 52 stana) a preostale zgrade u Gvozdu (2), Topuskom (2), Glini (3) i Dvoru (1) biti će završene tijekom 2024. godine.
Dodatno, na području Sisačko-moslavačke županije, a temeljem Zakona o obnovi, planirana je izgradnja još 36 višestambenih zgrada sa 666 stanova. Izgradnja 19 zgrada je već započela (12 u Sisku, 2 u Topuskom, 1 u Jasenovcu, 1 u Kutini, 1 u Sunju, 1 u Lekeniku i 1 u Glini) dok ih je 17 u postupku nabave (8 Petrinja, 8 Sisak i 1 Hrvatska Kostajnica). Zgrade gradi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.
Time Sisačko-moslavačka županija dobiva značajno povećanje stambenog fonda za čak 974 stana.
Za obnovu zgrada javne namjene iskorištena sva sredstva Fonda solidarnosti EU
Republici Hrvatskoj je temeljem zahtjeva Vlade Republike Hrvatske, odobreno ukupno 1,003 milijardi eura pomoći iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU) za sanaciju šteta nastalih potresom. Od toga za zagrebački potres 683,7 milijuna eura, a za petrinjski potres 319,2 milijuna eura.
Rok iskorištenja sredstava za zagrebački potres bio je 18 mjeseci od isplate punog iznosa pomoći, tj. do 17. lipnja 2022. godine, no uz kvalitetnu pripremu Vlade Republike Hrvatske te uvažavajući specifične okolnosti i progresivnost štete, rok za korištenje sredstava FSEU za zagrebački potres je produljen, odnosno izjednačen s rokom provedbe za petrinjski potres, tj. do 30. lipnja 2023. godine. Naime, prvotno zadani rok bio bi izazovan za provedbu i u stabilnim situacijama međutim, pandemija COVID-19 te serija novih potresa s još razornijim učinkom i progresivnim štetama na već pogođenom području, uvelike su usporili provedbu što je potaknulo hrvatske institucije na dodatnu analizu progresivne štete i traženje produljenje roka provedbe.
Dodijeljena sredstva FSEU namjenski se koriste za:
- vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture u ključnim sektorima
- financiranje službi spašavanja te osiguranje privremenog smještaja i osnovnih životnih potreba pogođenih stanovnika
- osiguranje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine i
- čišćenje pogođenih područja i sprečavanje erozije tla.
Zahvaljujući intenzivnim naporima Vlade RH, nadležnih ministarstava, županija i Grada Zagreba kao i čitave stručne operative sva sredstva osigurana za obnovu iz FSEU-a u cijelosti su iskorištena. U okviru FSEU-a ukupno je verificirano 1,55 milijardi eura prihvatljivog troška, odnosno 155% ukupno dodijeljene alokacije.
Sredstva su utrošena za obnovu: 163 škole i vrtića (Gimnazija Sisak, Gornjogradska gimnazija, Srednja škola Glina), 26 fakulteta (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Agronomski fakultet, Katoličko-bogoslovni fakultet, Vojno učilište dr. Franjo Tuđman), 17 bolnica i 45 drugih zdravstvenih ustanova (KBC Sestre Milosrdnice, KB Merkur, Petrova bolnica, Zgrada HZJZ-a, OB dr. Ivo Pedišić u Sisku, Domovi zdravlja u Sisku, Glini, Dvoru itd) , 293 zgrada kulture i kulturne baštine (Gliptoteka Zagreb, Zagrebačka katedrala, Gradska munjara u Petrinji, Bazilika srca Isusova u Zagrebu, Hrvatski glazbeni zavod, Kazalište Komedija), 600 km prometnica, 77 mostova, 6 km tramvajske pruge, 28 km nasipa i obaloutvrda, 100 km mreže vodoopskrbe i odvodnje, a sanirano je 217 klizišta i 108 urušenih vrtača.
Temeljem stečenog iskustva, odnosno specifičnim okolnostima u kojima su se potresi dogodili u Hrvatskoj te razmjerom štete i izazovima s kojima smo bili suočeni tijekom razdoblja provedbe, u sklopu izvješća o izvršenju financijskog doprinosa FSEU, Hrvatska je uputila prijedloge Europskoj Komisiji za dopunu FSEU uredbe i provedbu na način da se:
- razmotre specifične situacije katastrofe odnosno izvanrednog stanja na prilagođeni način, odnosno da prilagode mehanizmi rješavanja i reakcije ovisno o događaju
- rok provedbe definira uzimajući u obzir specifičnost i lokaciju katastrofe, kao i razmjer štete
- uvede mogućnost financiranja svih aktivnosti koje će doprinijeti otpornosti na klimatske promjene i buduće prirodne katastrofe, a ne samo vraćanja u ispravno radno stanje
- proširi obuhvat prihvatljivosti troškova FSEU-a na način da se osim prihvatljivih operacija u obzir uzme i potreba za obnovom socijalne infrastrukture, zgrada interventnih službi čije je funkcioniranje nužno za povratak u normalne životne uvjete
- osigura veći fond sredstava te prilagodba aktualnom stanju s obzirom na rastuću nestabilnost, a kako bi se u situacijama koje ugrožavaju ljudske živote i ekonomiju moglo promptno reagirati u cilju zaštite ljudskih života
- predlaže se razmotriti suradnju u okviru postojećih ili novih mehanizama, primjerice formiranjem timova
Premda je FSEU izvorno namijenjen za financiranje vraćanja u stanje prije potresa, Republika Hrvatska se odlučila na provođenje radova konstrukcijske i cjelovite obnove, kako bi udovoljili suvremenim zahtjevima te naraštajima koji dolaze ostavili sigurnije, energetski učinkovite i otporne zgrade po načelu „obnoviti bolje“ (eng. build back better). Financiranje cjelovite obnove osigurano je tzv. blendingom tj. stapanjem financiranja FSEU, Mehanizma za oporavak i otpornost te, po potrebi, financiranje iz državnog proračuna i drugih izvora.
Za obnovu javnih zgrada i infrastrukture zajedno će se angažirati 3,3 milijarde eura i po završetku obnove Hrvatska će imati značajan fond cjelovito obnovljenih zgrada po najvišim protupotresnim standardima i visoke razine funkcionalnosti.
Istovremeno, kroz Zajam Svjetske banke osigurano je za projekte obnove nakon potresa i jačanje pripravnosti javnog zdravstva 200 milijuna USD.
U okviru zajma provode se sljedeći projekti:
- KBC Zagreb - Pedijatrijska hematologija i onkologija
- KBC Zagreb - Rebro Faza III
- Srednja strukovna škola Petrinja
- Hrvatski zavod za javno zdravstvo (Nazorova 53)
- Studentski dom u Petrinji
- Fakultet elektrotehnike i računarstva - rekonstrukcija zgrade „A”
Obnova kao jedan od pokretača građevinskog sektora
Do 20. lipnja 2024. godine u obnovu je sveukupno utrošeno 2,56 milijardi eura stoga se može reći kako su ulaganja u obnovu svakako jedan od pokretača rasta sektora građevine u Republici Hrvatskoj.
Govoreći o snazi građevinskog sektora danas, za istaknuti je kako rast bruto dodane vrijednosti građevinarstva u prvom kvartalu ove godine iznosi ak 13,1% čime podiže ukupni rast hrvatskog BDP-a.
Ujedno, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prva tri mjeseca ove godine obujam građevinskih radova porastao je za 14,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Bruto dodana vrijednost za prvo tromjesečje u građevinarstvu tako prelazi milijardu eura i čini 7,1% udjela u BDV-u Hrvatske.
U jednom trenutku, u obnovi javne i privatne imovine, bilo je angažirano oko 350 građevinskih tvrtki i preko 11.000 građevinskih radnika.
Podsjetimo, Republiku Hrvatsku su tijekom 2020. godine pogodila dva razorna potresa kojima je oštećen veliki broj javnih i privatnih zgrada te je prouzročena velika materijalna šteta. Nažalost u potresima je izgubljeno i 8 ljudskih života. Oštećeno je 69.000 građevina, a inicijalna šteta procijenjena je na 17 milijardi eura. Potres u Zagrebu i okolici dogodio se 22. ožujka 2020. u 6 sati i 24 minute magnitude M=5,5 po Richteru, te idući u 7 sati i 1 minutu magnitude M=5,0 po Richteru. Krajem godine, 28. i 29. prosinca 2020. Hrvatsku su pogodili novi snažni potresi, od kojih je najjači bio magnitude M=6,2 po Richteru s epicentrom kod Grada Petrinje. Potres se osjetio diljem Hrvatske i u okolnim zemljama, a najveći intenzitet procijenjen je na VIII - IX (osam do devet) stupnjeva EMS ljestvice.
Pisane vijesti |
Informacija |
Obnova
