Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine zaprimilo je 565 projektnih prijedloga na Poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada, koji je bio objavljen krajem ožujka, a rezultati kome će biti odobrena sredstva bit će poznati u listopadu.
U tijeku je evaluacija projektnih prijedloga odnosno procjena projektnih prijedloga prema kriterijima prihvatljivosti i odabira Poziva, koju provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Na Poziv je zaprimljeno 565 prijava s traženim iznosom bespovratnih sredstava od preko 371 milijuna eura, što je gotovo 394% alokacije.
Za projektne prijedloge koji udovolje svim kriterijima Poziva formira se rang lista s obzirom na ocjenu kvalitete projekta (broj bodova) te se za sufinanciranje odabiru projektni prijedlozi s najviše bodova.
U ocjeni kvalitete uzimaju se u obzir uštede godišnje potrebne toplinske energije za grijanje i primarne energije, zatim smanjenje emisija CO2, mjere koje se provode u okviru projekta te udio energije iz obnovljivih izvora u godišnjoj isporučenoj energiji nakon energetske obnove.
Ovim kriterijima se potiču prijavitelji da pripreme projekte sa što većim brojem mjera energetske učinkovitosti i mjera koje koriste obnovljive izvore energije, zatim mjera povećanja potresne otpornosti, sigurnosti u slučaju požara i osiguranja zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, te mjera kojima se osigurava pristupačnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, ugradnje elemenata zelene infrastrukture, održive urbane mobilnosti i elektromobilnosti.
Svi prijavitelji će biti obaviješteni putem IT sustava fondovieu (preko kojeg su se i podnosili projektni prijedlozi) o rezultatima procjene projektnih prijedloga (je li projektni prijedlog odabran za sufinanciranje, prihvatljiv za sufinanciranje ali su iskorištena raspoloživa sredstva pa projekt neće biti
sufinanciran ili isključen iz postupka dodjele). Postupak dodjele bespovratnih sredstava završava donošenjem Odluke o financiranju, što je u nadležnosti ovog Ministarstva te se uspješnim prijaviteljima također dostavlja putem IT sustava fondovieu.
Nakon donošenja Odluke o financiranju slijedi priprema i sklapanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. S obzirom na velik broj zaprimljenih projektnih prijedloga koje je potrebno evaluirati, očekujemo da će prijavitelji o statusu projektnog prijedloga u odnosu na procjenu prema kriterijima Poziva biti obaviješteni najranije tijekom listopada 2024. godine, nakon čega slijedi donošenje Odluka o financiranju.
O rezultatima Poziva javnost se informira objavom popisa korisnika s kojima je potpisan Ugovor na mrežnim stranicama ovog Ministarstva i u IT sustavu fondovieu.
Stope sufinanciranja prihvatljivih troškova u okviru ovog Poziva su u ovisnosti o kategoriji obnove (integralna energetska, dubinska i sveobuhvatna obnova). Maksimalni intenzitet sufinanciranja se kreće od 85%-100% za aktivnosti izrade projektne dokumentacije i upravljanje projektom i administraciju, 60-80% za aktivnost energetske obnove (koja uključuje i usluge stručnog i projektantskog nadzora te horizontalne mjere), a za aktivnost promidžbe i vidljivosti iznosi 85%. Ostatak iznosa prihvatljivih troškova projekta, kao i neprihvatljive troškove, prijavitelji moraju sufinancirati iz vlastitog učešća.
U okviru ovog Poziva Ministarstva sufinancirat će se izrada projektne dokumentacije i energetska obnova postojećih višestambenih zgrada neoštećenih u potresima na području cijele Republike Hrvatske, ali i onih koje su bile oštećene u potresima 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije koje su u međuvremenu već provele hitne sanacije, odnosno nekonstrukcijsku ili konstrukcijsku obnovu (obnova nakon potresa).
Cilj Poziva je provođenje integralne energetske obnove, dubinske obnove i sveobuhvatne obnove višestambenih zgrada koja će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) (kWh/god) od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove na razini svakog projektnog prijedloga. Iznimno, zgrade upisane u Registar kulturnih dobara RH (kao pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro ili kao dio kulturno-povijesne cjeline), koje ne mogu ostvariti gore spomenuti uvjet, trebaju ostvariti uštede primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 30% u odnosu na stanje prije obnove, također na razini svakog pojedinog projektnog prijedloga. Provedbom ovih mjera se, uz ispunjavanje zahtjeva važećih propisa, pored energetske uštede osigurava i smanjenje emisije CO2, što će doprinijeti dekarbonizaciji zgrada. Na razini Poziva ostvarit će se uštede primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 30%.
Podsjećamo i na dva prijašnja poziva iz nadležnosti ovog Ministarstva, financirana EU sredstvima, jedan iz prethodnog financijskog razdoblja 2014.-2020. te drugi iz 2022. godine, koji je financiran iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost 2021.-2026.
Projekti energetske obnove višestambenih zgrada sufinancirani iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“:
- poziv je objavljen u zadnjem kvartalu 2016. godine te zatvoren početkom 2017. godine;
- provedena je energetska obnova 542 višestambene zgrade;
- ukupna vrijednost ugovorenih sredstava svih provedenih projekata iznosi oko 126 milijuna eura, od čega su dodijeljena bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 69,44 milijuna eura;
- isplaćeno je 63,47 milijuna eura, što je 91% ugovorenih sredstava;
- obnovljeno je preko 1,3 milijuna m2 višestambenih zgrada te gotovo 15.400 kućanstava;
- ostvarena je prosječna ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od 67% te prosječna ušteda primarne energije na godišnjoj razini od 58%.
Projekti energetske obnove višestambenih zgrada sufinancirani iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.:
- poziv je objavljen u svibnju te zatvoren u kolovozu 2022. godine;
- u provedbi je 175 projekata energetske obnove višestambenih zgrada;
- ukupna vrijednost ugovorenih projekata iznosi 101,12 milijuna eura, od čega su dodijeljena bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 61,04 milijuna eura;
- navedenim projektima obuhvaćena je energetska obnova gotovo 600.000 m2 višestambenih zgrada te preko 6.700 kućanstava;
- u okviru navedenih projekata prosječna projektirana ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje je 66%, a prosječna ušteda primarne energije na godišnjoj razini je 54%.
Vezano uz daljnje sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada, nakon što se sredstva osigurana iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru NPOO-a i Dodatka NPOO-a iskoriste, a kako bi se osigurala kontinuirana energetska obnova višestambenih zgrada, nastavit će se sufinanciranje iz nacionalnih sredstava. Na prijedlog ovog Ministarstva, Vlada je na sjednici 19. listopada 2023. godine, radi smanjenja posljedica energetske krize i smanjenja energetskih potreba za grijanje/hlađenje stambenih zgrada, donijela Zaključak kojim se za energetsku obnovu višestambenih zgrada u 2024. i 2025. godini osigurava dodatnih 80 milijuna eura iz nacionalnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, što će se osigurati iz prihoda dobivenih od prodaje emisijskih jedinica u Republici Hrvatskoj.
Također, nastavit će se sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada (neoštećenih u potresima) iz EU sredstava putem financijskih instrumenata u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.
Pisane vijesti |
Informacija |
NPOO-višestambene-novi
