Vlada je mogla oštećene zgrade vratiti u prijašnje stanje što bi bilo jednostavnije, brže i jeftinije, napomenuo je premijer, ali i dalje bi postojao rizik da ih sruši neki novi potres.
"Odabrali smo teži, zahtjevniji put koji ponekad izaziva nezadovoljstvo i nestrpljenje zbog brzine, ali odabrali smo sigurnost. Protupotresna sigurnost konstrukcijski obnovljenih zgrada danas je na suvremenoj, najvišoj razini i svaka takva investicija jamči nam opstanak i trajanje ovih zgrada, kao i sigurnost rada u njima, u desetljećima pred nama'', rekao je premijer.
Osim palače Bužan, na Gornjem se gradu obnavlja niz zgrada, poput crkva sv. Marka i sv. Katarine, zgrade HAZU-a i Instituta za povijest, atelijera Meštrović, a od nedavno i zgrada Hrvatskog sabora, dodao je premijer Plenković.
U obnovu palače Bužan uloženo je 5,4 milijuna eura osiguranih iz Fonda solidarnosti i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kazala je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Riječ je o jednom od 400 objekata vrijednih spomenika kulture na području Grada Zagreba i Sisačko-moslavačke županije čiju je obnovu preuzelo resorno ministarstvo.
"Ova palača pokazuje izvrsnost naše struke, koliko hrvatska konzervatorska, restauratorska i projektantska struka ima znanja i koliko je u stanju u tako kratkim rokovima provesti sva istraživanja, provesti sve potrebne radove i otvoriti ju javnosti", kazala je.
Ravnateljica Ureda za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Marija Vrhovski rekla je da su osim zgrade obnovljene i podrumske prostorije ispod nje, kao i pročelje prema Radićevoj ulici koje je je zadnji put obnovljeno davnih 1940-ih godina.
"Još 2018. godine smo krenuli s projektom uređenja potkrovlja, s obzirom na nedostatak uredskih prostorija. I kad smo mislili da smo završili prvu fazu, neplanirano se dogodio potres i vratio nas na sami početak, gdje je trebalo razmišljati o kompletnoj obnovi ove gornjogradske ljepotice", kazala je Vrhovski.
Izvor: HINA/MPGI