U sklopu konferencije Urbana agenda za Hrvatsku - Urbani razvoj predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u prisustvu ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlića te potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine predstavnicima 22 ITU grada uručio je Povelju o urbanom razvoju Republike Hrvatske.
Tom se prilikom osvrnuo na važnost ravnomjernog regionalnoga razvoja Hrvatske, kao jednog od ciljeva Vlade, koja proteklih osam godina radi na uspostavi dijaloga i partnerstva između središnje razine vlasti i gradova, županija i općina.
U svom je uvodnom govoru premijer je kazao kako je riječ o jednom ogromnom procesu koji je zajednički kreiran s ciljem ulaganja i financiranja razvojnih projekata, što je u novoj financijskoj perspektivi dignuto na višu razinu, gdje na raspolaganju imamo 830 milijuna eura, odnosno preko milijardu eura za projekte i policentrični razvoj Hrvatske.
Povelja o urbanom razvoju Republike Hrvatske uručena je na temelju Zaključka Vlade te iskazane suglasnosti gradova, a njenom provedbom stvorit će se uvjeti za uspostavu kontinuiranog dijaloga, partnerstva i suradnje svih relevantnih dionika te unaprjeđenje postojeće zakonodavne regulative za urbani razvoj.
Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić kazao je kako su urbana središta i gradovi oduvijek bili pokretači i gospodarskog razvoja i rasta u povijesti a u Hrvatskoj svjedočimo vrlo uspješnim realizacijama izgradnji urbanih središta koja su do te mjere kvalitetno i dobro osmišljena da veliki dio naših gradova ne samo uz obalu nego i u kontinentalnom djelu Hrvatske postao djelom svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCA.
"Ministarstvo graditeljstva provodi nekoliko projekata u kojima su brojni gradovi uključeni bilo kroz izradu nove strategije urbane i zelene politike, bilo kroz kružno gospodarenje zgradama i prostorom, bilo kroz energetsku obnovu" - dodao je ministar Bačić.
Ministar Erlić istaknuo je kako Vlada prepoznaje gradove kao pokretače razvoja regija te bez njih nema ujednačenog regionalnoga razvoja. „Gradovi su ključni i najodgovorniji za rješavanje ključnih izazova današnjice i zato nam je želja zajednički raditi na tome da gradove učinimo zelenijima, otpornijima, pametnima i tehnološki naprednima. S tim smo ciljem pokrenuli nikad snažniji ciklus ulaganja u gradove te smo putem ITU mehanizma i Urbanog razvojnog fonda osigurali više od 800 milijuna eura za investicije u gradove do 2030. godine, zahvaljujući kojima će naši gradovi biti drugačiji i bolji“, izjavio je ministar Erlić te najavio izmjene Zakona o regionalnome razvoju, kojima će se jači naglasak staviti na urbani razvoj.
„Kako bismo osnažili zakonski okvir za urbani razvoj te stvorili platformu za direktniju komunikaciju između Vlade i gradova, u Zakon ćemo ugraditi i dijelove ove Povelje te redovito pratiti učinke urbanog politike, snažnije uzimajući u obzir potrebe gradova i njihovih urbanih područja“, zaključio je ministar Erlić, zahvalivši gradonačelnicama i gradonačelnicama 22 ITU grada što su potpisom Povelje pristali zajednički raditi na promicanju urbanog razvoja u Hrvatskoj.
Povelju su potpisali gradovi Bjelovar, Čakovec, Dubrovnik, Gospić, Karlovac, Koprivnica, Krapina, Osijek, Pazin, Požega, Pula, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Varaždin, Vinkovci, Virovitica, Vukovar, Zadar i Zagreb.
U sklopu konferencije održane su i dvije panel rasprave na temu gradova kao pokretača razvoja te Nacionalnog plana za stambenu politiku kojeg je moderirala državna tajnica Sanja Bošnjak, a predstavljen je i status Urbanog razvojnog fonda.
U uvodnom dijelu konferencije okupljenima su se uz premijera Plenkovića, potpredsjednika Vlade i ministra Bačića, ministra Erlića, obratili i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević te predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk.
Prije početka konferencije ministri Bačić i Erlić su s ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek i gradonačelnikom Tomaševićem obišli Paromlin, gdje se gradi novi društveno-kulturni centar vrijedan 94 milijuna eura, od kojih je 40 milijuna eura osigurano iz ITU mehanizma.
Pisane vijesti |
Informacija |
Obnova
