Konačni prijedlog Zakona o prostornom uređenju implementirao je gotovo sve teze koje nam je Hrvatska komora arhitekata dostavila 16. listopada 2023. godine u okviru dokumenta „10 točaka arhitektonske struke za novi sustav prostornog uređenja - polazišta za novi zakon o prostornom uređenju“. U tom smislu u nastavku dajemo prikaz rješenja kojima smo implementirali dostavljene prijedloge Hrvatske komore arhitekata u novi Zakon o prostornom uređenju.
„1. INTEGRIRANI PRISTUP / NAČELO INTERDISCIPLINARNOSTI
Obvezno je zakonski ostvariti zaštitu izgrađenog i neizgrađenog prostora sagledavanjem krajobraza, zelene infrastrukture, uvođenjem mjera otpornosti na klimatske promjene i stvaranjem preduvjeta za kružno gospodarenje prostorom kao bitnih odrednica planiranja prostora. Prostorni planovi moraju se razvijati integrirano, u suradnji s drugim strateškim dokumentima - uključujući planove regionalnog razvoja, zelene infrastrukture i konzervatorske - uz uvažavanje integriteta discipline prostornog planiranja koja mora ostati osnova koja garantira održivi razvoj prostora i njegovu zaštitu.“
Odgovor: Integrirani pristup odnosno interdisciplinarnost u postupcima izrade i donošenja prostornih planova svih razina osigurava se kroz
načela integriranog pristupa u prostornom planiranju (članak 9. ZPU) i
načelo uvažavanja znanstvenih i stručnih činjenica (članak 10.) kojima je, između ostalog, određeno da se stručna rješenja iz prostornih planova moraju temeljiti na stručnim standardima, nalazima i analizama svojstava i mogućnostima prostora, a pri njihovoj izradi potrebno je osigurati interdisciplinarnost stručnjaka iz stručnog područja koje se obrađuje prostornim planom.
„2. KVALITETA PROSTORA
Prioritet je osigurati ostvarivanje visoko kvalitetnog cjelokupnog izgrađenog okoliša, uključujući prirodno i kulturno naslijeđe. Kvaliteta prostora treba biti imperativ za sve aktivnosti koje utječu na prostor i mora biti jednakovrijedna ekonomskim interesima i tehničkim zahtjevima.“
Odgovor: Kvaliteta prostora osigurava se kroz
načelo prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje (članak 11.) te
načelo očuvanja prostora i obnove prirode (članak 12. ZPU) Prostornim uređenjem podržava se održivi razvitak tako da se na temelju praćenja, analize i ocjene razvoja pojedinih djelatnosti i osjetljivosti prostora, osigura kvaliteta životnog i radnog okoliša, ujednačenost standarda uređenja pojedinih područja, učinkovitost gospodarenja energijom, zemljišta i prirodnih dobara te očuva prostorna osobnost i dugoročno zaštiti prostor kao osnove zajedničke dobrobiti. Održivi razvitak podržava se i kružnim gospodarenjem prostorom, građevinama, svim prirodnim i stvorenim vrijednostima tako da se očuvaju postojeći resursi uređenjem i revitalizacijom prostora i građevina i njihovom ponovnom uporabom kako bi se stvorila dodatna trajnija vrijednost i omogućilo učinkovito gospodarenje resursima. Vrsnoća gradnje ostvaruje se primjenom tehnički, funkcionalno, ekološki i estetski primjerenih rješenja u planiranju, projektiranju i gradnji, kojima se osigurava trajnost građevine u skladu s definiranim rokom trajanja, sigurnost, uporabljivost i održivost građevine i okolnog prostora, uz poštivanje obilježja prostora i izgrađenog okoliša te očuvanje duha mjesta i njegovih prostorno-kulturnih vrijednosti. Prostor je potrebno planirati takvim planskim rješenjima koja osiguravaju da u urbanim ekosustavima ne dođe do gubitka urbanih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama stabala i koja osiguravaju porast površine urbanih ekosustava, na cijelom području Republike Hrvatske. Planskim rješenjima i propisanim rokovima izrade prostornih planova osigurava se očuvanje i oporavak bioraznolikosti, obnova i jačanje otpornosti ekosustava te jačanje otpornosti prostora na utjecaje klimatskih promjena, radi učinkovitog iskorištavanja prirodnih resursa te zaštite zdravlja i dobrobiti ljudi od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih.
„3. NAČELO SUPSIDIJARNOSTI U PLANIRANJU
Neophodno je redefinirati i preispitati sadržaj i međusobne odnose različitih razina planiranja u skladu s načelom supsidijarnosti. Između ostalog, Državni plan prostornog razvoja treba se, umjesto detaljnog planiranja zahvata državnog značaja, usredotočiti na usmjeravanje prostornog razvoja ukupnog teritorija države, zaštitu prostora i kontrolu potrošnje prostora. Ovo podrazumijeva ograničavanje mogućnosti širenja građevinskih područja putem utvrđivanja, koji bi se temeljili na nosivosti prostora, broju stanovnika i drugim relevantnim parametrima. Na isti način planovi regionalne razine trebaju se usredotočiti na usmjeravanje prostornog razvoja županije.“
Odgovor: Vraćena je strateška komponenta u
Državni plan prostornog razvoja (članci 93. i 94.), kao i u
prostorne planove županija (članci 98. i 99.).
Mogućnost širenja građevinskih područja sada je vezana, kao prvo, uz infrastrukturno opremanje svih građevinskih područja utvrđenih važećim prostornim planom, a potom uz provedbu višekriterijske analize prostora koja će se sada izrađivati kao stručna podloga za prostorne planove kojima se širenja građevinskih područja planiraju (članci 43., 44., 45. i 46.)
„4. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU
Nužno je unaprijediti razvoj sustava praćenja stanja u prostoru putem implementacije naprednih geoinformacijskih sustava. Također, potrebno je ojačati ulogu izvješća o stanju u prostoru i omogućiti stručnu kontrolu utvrđivanja polazišta i ciljeva za izradu prostornih planova kroz programsku fazu, a prije donošenja Odluke o izradi. Na taj način će se izrada prostornih planova, posebno njegovih izmjena i dopuna, biti utemeljena na stručnim osnovama.“
Odgovor: U dijelu trećem, „Praćenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja“ (članci od 31. do 42.) propisano je da se za potrebe izrade, donošenja, provedbe i nadzora prostornih planova, trajnog praćenja stanja u prostoru u području prostornog uređenja, izrade izvješća o stanju u prostoru te evidentiranje akata za provedbu uspostavlja se i vodi
informacijski sustav prostornog uređenja. Ovaj informacijski sustav je interoperabilni i multiplatformni sustav koji obuhvaća podatke o:
- postojećem stanju i korištenju prostora, uključujući i podatke o nekretninama
- područjima posebne zaštite voda te rezervacije, ograničenja i zabrane korištenja sukladno propisima o vodama
- prostornim planovima i prostornim planovima čija je izrada i donošenje u tijeku
- namjeni prostora/površina i drugim uvjetima korištenja i zaštite prostora određenih i propisanih prostornim planovima i posebnim propisima
- smjernicama, zahtjevima i upravnim i drugim aktima nadležnih javnopravnih tijela koji se izdaju i koji su izdani i doneseni u svrhu učinkovite i kvalitetne provedbe prostornih planova, građenja, uporabe i uklanjanja građevina
- sektorskim strategijama, planovima, studijama i drugim dokumentima propisanim posebnim zakonima značajnim za prostorno uređenje
- izgrađenim infrastrukturnim građevinama i sustavima
- nekretninama i vlasništvu
- koncesijama
- prostornim slojevima značajnim za prostorno uređenje koje su izradila javnopravna tijela prema posebnim propisima
- evidenciji pravomoćnih rješenja o uklanjanju.
Isto tako, propisano je da se
izvješće o stanju u prostoru na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini razmatra
za razdoblje ne duže od šest godina (članak 39.) te da izvješća o stanju u prostoru služe kao stručne podloge za izradu prostornih planova odgovarajuće razine i obuhvata (članak 40.)
„5. PARTICIPACIJA JAVNOSTI U PLANIRANJU
Obvezno je jačati različite oblike stručno vođene participacije javnosti: razvijati rane participativne procese i zakonski omogućiti uključivanje javnosti u proces planiranja već prilikom definiranja ciljeva izrade prostornih planova (pa i u programskoj fazi, prije odluke o izradi). Omogućiti i duže trajanje javne rasprave od trenutno propisanog, a istodobno je važno onemogućiti formalno provođenje javnih rasprava koje ne osiguravaju potpuno zadovoljavanje načela uključivanja javnosti. Također, potrebno je omogućiti sudjelovanje javnosti u planiranju kroz sustav urbanističko-arhitektonskih natječaja.“
Odgovor: Sudjelovanje javnosti u prvome je redu zajamčeno kroz
načelo sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju (članak 16.). Nadalje, javnosti je omogućeno da inicira izradu prostornih planova lokalne i područne (regionalne) razine, odnosno njihovih izmjena i dopuna (članak 112., stavak 1.), dok se nositeljima izrade prostornih planova omogućuje da na svom području provedu savjetovanje sa zainteresiranom javnošću kojim će se provjeriti interes šireg raspona dionika o njihovim potrebama te prikupiti prijedlozi za izradu prostornih planova (članak 112., stavak 3.)
Natječaji iz područja arhitekture i urbanizma regulirani su kroz članke 89. do 92., a postupak njihove pripreme i provedbe s rokovima, provoditeljima i sudionicima, sadržajima natječajne dokumentacije, načina ocjenjivanja i rangiranja natječajnih rješenja, uvjetima dodjele nagrade i priznanja, troškovima i ostalim uvjetima za provedbu natječaja propisat će ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata.
„6. SUSTAV URBANISTIČKOG PLANIRANJA
Potrebno je razviti suvremen sustav urbanističkog planiranja, uključujući razvoj i uvođenje novih vrsta urbanistički planova, kao što su: urbanistički plan naselja, urbanistički plan neizgrađenog dijela naselja, urbanistički plan građevinskog područja izvan naselja, urbanističko-konzervatorski plan povijesne cjeline, urbanistički plan područja urbane obnove/preobrazbe itd. Načelo uvažavanja stručno utemeljenih činjenica treba dodatno ojačati omogućavanjem propisivanja obveze izrade urbanistički planova uređenja za logične i homogene prostorne cjeline. Razmotriti i mogućnost uvođenja urbanističko-arhitektonskog projekta uz sudjelovanje javnosti.“
Odgovor: Sve navedeno uneseno je u ZPU (članci 106. i 107.). Sustav urbanističkog planiranja uvelike osuvremenjen, a
urbanistički plan uređenja postao je znatno detaljniji prostorno-planski dokument sa proširenim sadržajem, koji se sada obvezno donosi za slijedeća područja:
- dijelove građevinskih područja koji nisu izgrađeni i opremljeni osnovnom infrastrukturom
- postojeće i izgrađene dijelove građevinskih područja za koje se planira urbana preobrazba i/ili urbana sanacija
- dijelove građevinskih područja koja predstavljaju kulturno povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
- dijelove građevinskih područja koji se nalaze na području pomorskog dobra
- dijelove građevinskih područja na kojima se planira provesti urbana komasacija.
Također je propisano da se urbanistički plan uređenja ne može planirati samo za jedan zahvat u prostoru s jednom primarnom namjenom površina.
Isto tako, uvedeni su
urbanistički i infrastrukturni projekti kao hibridni dokument prostornog uređenja, koji se donose uz obveznu participaciju javnosti (članci 152. i 153.)
„7. DINAMIČKO PLANIRANJE
Moraju se stvoriti preduvjeti za dinamičko planiranje pojednostavljivanjem procedura ciljanih izmjena prostorni planova te izuzimanjem/oslobađenjem prostornih planova lokalne razine od obveze ponavljanja provođenja postupaka propisanih posebnim zakonima o zaštiti okoliša i prirode. Također, razvojem sustava urbanističkog planiranja i različitih vrsta prostornih planova potrebno je uspostaviti i različite procedure ovisno o tipu i složenosti/kompleksnosti prostornog plana.“
Odgovor:
Dinamičko planiranje proklamirano je kao jedno od načela prostornog uređenja (članak 18.), čija se provedba ovoga osigurava u prvom redu primjenom suvremenih digitalnih alata i postupaka. Dinamičko planiranje se isto tako ostvaruje
kroz urbanističke i infrastrukturne projekte, kao hibridne dokumente prostornog uređenja kroz koje se u koordiniranom postupku provode postupci iz područja zaštite okoliša i prirode, prostornog uređenja i izdavanja lokacijske dozvole (članak 151.) Isto tako, u postupku izrade i donošenja prostornih planova, sada je propisano kako
stratešku procjenu utjecaja na okoliš nije potrebno provoditi za generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja, ako je ista provedena za prostorni plan uređenja grada ili prostorni plan uređenja općine (članak 113.), te se u tom smislu općenito pojednostavljuje izrada prostornih planova bez potrebe za ponavljanjem postupaka.
„8. STANDARDI PLANIRANJA
Treba omogućiti razvoj standardizacije izrade prostornih planova, stručnih smjernica i podloga za planiranje utemeljenih na znanstvenim i stručnim osnovama. Standardizacija se ne smije temeljiti na tehničkim rješenjima koja ograničavaju planersku struku, ideju i kreativnost. Prilikom definiranja ovih standarda, važno je uzeti u obzir regionalne različitosti kako bi se osiguralo adekvatno prilagođavanje različitim kontekstima.“
Odgovor: Standardizacija prostornih planova u prvome je redu osigurana kroz
informacijski sustav prostornog uređenja, kroz čije su
module e Planovi i ePlanovi Editor određeni sadržaj i struktura prostornih slojeva, mjerila kartografskih prikaza, topološka i druga pravila za validaciju prostornih slojeva prostornog plana, te elektronički standard prostornih planova (članak 79.) Isto tako, propisano je da ministar po potrebi donosi
Nacionalne smjernice Republike Hrvatske za pojedine teme iz područja prostornog uređenja kojima se određuju ciljevi, standardi prostornog planiranja i tehnički uvjeti za unapređenje kvalitete prostora, arhitekture i građenja. Konačno, na samom početku novog ZPU-a (članak 6.) proklamirano je da su
Arhitektonske politike Republike Hrvatske dio opće politike Države, odraz su strateških načela kojima se usmjerava razvoj, oblikovanje i upravljanje prostorom radi osiguravanja kvalitete arhitekture, odnosno vrsnoće gradnje kao javnog interesa.
„9. ARHITEKONSKO-URABNISTIČKI NATJEČAJI
Obvezno je ustrojiti mjere poticanja i kontrole vrsnoće planiranja i gradnje putem uspostave i razvoja sustava ocjene arhitektonske uspješnosti. Također, treba uvesti obvezu provođenja javnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja za zahvate u prostoru koji značajno utječu na promjenu karaktera naselja ili prostora bez obzira na trenutni vlasnički status zona zahvata, kao i za investicije financirane iz javnih sredstava koje trebaju služiti kao primjeri dobre prakse u planiranju, izvedbi i korištenju.“
Odgovor:
Natječaji iz područja arhitekture i urbanizma regulirani su kroz članke 89. do 92. Između ostaloga, određeno je da se obveza provedbe arhitektonskog natječaja propisuje se prostornim planovima zgrade javne i društvene namjene, kao i za druge zahvate u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja ili krajobraz određen prostornim planom. Isto tako, određeno je da se urbanistički natječaji provode u stručnom području prostornog i/ili urbanističkog planiranja te krajobraznog uređenja za izradu planskih rješenja kao stručnih podloga za izradu prostornog plana.
„10. INSTRUMENTI PROVEDBE
Nužno je implementirati instrumente provedbe prostornih planova, poput urbane komasacije, koji će osigurati ravnomjernu raspodjelu opterećenja opremanja prostora komunalnom, prometnom i javnom i društvenom infrastrukturom, kao i mogućnost planiranja nove parcelacije. U procesu planiranja treba štititi individualne interese, pri čemu je istovremeno bitno osigurati da oni ne pretežu nad općim i zajedničkim dobrom. Osim toga, potrebno je omogućiti stručna tumačenja tijekom provedbe prostornih planova, pridržavajući se pravila struke i stručnih smjernica.“
Odgovor:
Urbana komasacija implementirana je u Zakon (članci 136.-138.), te se ista provodi na temelju
urbanističkog plana uređenja ili urbanističkog projekta (članci 107. i 151.) Isto tako, na više je mjesta u Zakonu propisano kako se
stečena prava korisnika prostora ne smiju ugrožavati kroz nova prostorno-planska rješenja (članak 46.), niti se na njih smije utjecati bez ponovnog provođenja javne rasprave u postupku izrade i donošenja prostornog plana (članak 128.).
Pisane vijesti |
Informacija |
Propisi
