Ministar Bačić poručio je kako novi zakon o prostornom uređenju „diže“ zaštitu prostora na višu razinu, da ni jedna lobistička ili interesna grupacija nije utjecala na njegovo donošenje te odbacio tvrdnje oporbe o privatizaciji 2.0.
U odnosu na postojeći, novi zakon diže zaštitu prostora za „četiri, pet skalina“, istaknuo je ministar Bačić u saborskoj raspravi o novom zakonu.
Odbacio je teze da je zakon pisan "mjerom cehovskog, lobističkog ili interesnog lobija". "Zakon o prostornom uređenju pisan je mjerom uspostave balansa između očuvanja prostora i gospodarskog razvoja", istaknuo je ministar.
Naglasio je kako ovaj reformski paket čini jedinstven, digitalno povezan i usklađen sustav koji čuva prostor, koji je uz ljude, najvrjedniji nacionalni resurs. „Riječ je o sustavnoj reformi koja spaja prostor, gradnju i energiju - tri temelja održivog razvoja, konkurentnog gospodarstva i boljeg života građana Republike Hrvatske. Ujedno, ovaj paket zakona digitalizira sve procese prostornog uređenja i gradnje, pojednostavljuje postupke, potiče priuštivo stanovanje te kroz mjere energetske učinkovitosti gradi otpornu i samodostatnu Hrvatsku", kazao je ministar.
Ministar Bačić pojasnio je da je osnovna namjera novog Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji brža izgradnja stanova za priuštivo stanovanje.
Bez izmjene zakona nema ni priuštivog stanovanja, želimo jednostavniju proceduru
"Ako ne izmijenimo zakone o prostornom uređenju i gradnji, ako ne omogućimo instrumente ubrzane izmjene prostornih planova i ubrzano ishođenja građevinskih dozvola, mi taj cilj nećemo dohvatiti, a i dalje ćemo tvrditi kako nam nije dostupno priuštivo stanovanje. To su bili razlozi zašto smo prihvatili taj model kako bismo u jednostavnijoj proceduri mijenjali prostorne planove i za potrebe priuštivog stanovanja gradili te stambene jedinice", rekao je ministar Bačić.
Osvrnuo se i na kritike da se može graditi na zemljištu koje trenutačno nije građevinsko. Kako je objasnio, da bi se brzo mogle realizirati nove stambene jedinice za priuštivo stanovanje moguće je da putem urbanističkog projekta na takvom zemljištu koje je infrastrukturno opremljeno odnosno komunalno, prometno i energetski, počne gradnja. Istaknuo je kako to nikako ne znači da se zakonom omogućava širenje građevinskog zemljišta.
"Ne može se širiti građevinsko područje nigdje u Hrvatskoj ako postojeće građevinsko zemljište nije komunalno opremljeno. To je moj odgovor svima onima koji govore da pridnonosimo devastaciji prostora i širenju građevinskog zemljišta, novoj betonizaciji i novoj apartmanizaciji Hrvatske. S obzirom na važnost priuštivog stanovanja, sada je moguće izići iz okvira građevinskog zemljišta samo za potrebe priuštivog stanovanja i samo ako je investitor javni investitor", poručio je Bačić.
Ministar je pojasnio i zašto se zakonom omogućava da se brže realiziraju planovi građenja drugih investitora što je također izazvalo velike polemike. Kako je rekao, ako se prostornim planovima propisuje građevinsko zemljište, onda ta osoba, vlasnik zemljišta ima legitimna očekivanja da mu se tu omogući gradnja. Da bi mogao graditi, nastavio je, mora čekati i urbanistički plan uređenja.
Ako je JLS proglasila zemljište građevinski, mora ga i urediti
U odnosu na prvo čitanje, sada se umjesto dvije godine, stavlja rok od tri godine kada jedinice lokalne samouprave moraju donijeti urbanistički plan građenja odgovarajući tako na prethodno pismo namjere investitora da mu se omogući gradnja. Ako jedinice lokalne samouprave urbanistički plan uređenja ne donesu u tom roku, prema prijedlogu zakona, ima mogućnost "obratiti se ministarstvu koje onda radi prometnu studiju, definira trasu buduće prometnice, da se ta prometnica izgradi i on ishodi građevinsku dozvolu", rekao je ministar Bačić.
To je, kaže, najmanje što Vlada koja je odgovorna za provođenje zakona u Republici Hrvatskoj može napraviti da bismo našim sugrađanima omogućili da njihovo građevinsko zemljište doista bude građevinsko zemljište i da na njemu mogu ishoditi građevinsku dozvolu za gradnju obiteljskih kuća, poduzetničkih centara, više stambenih zgrada. "To je izazvalo prijepor tvrdnjama da time Vlada preuzima ovlasti jedinice lokalne samouprave. A moj je odgovor da Ustavom i zakonom jedinica lokalne samouprave je nadležna i ima pravo uređivati prostor koji je u njezinoj nadležnosti, ali isto tako ima i obvezu, a to je ono na čemu inzistiramo - kad je već jedinica lokalne samouprave proglasila zemljište građevinskim, da ga onda mora urediti da se tamo može graditi", poručio je ministar Bačić.
Kroz novo zakonsko rješenje omogućava se investitorima o čijem je zemljištu riječ, da sami, ako su za to financijski kapacitirani, to naprave, ali da im se za taj iznos umanji komunalni doprinos koji plaćaju jedinici lokalne samouprave.
Ministar Bačić je podsjetio i kakva je odredba sada na snazi. Ako grad nije donio taj plan nižeg reda za zemljište kojeg je isti grad proglasio građevinskim, po sili zakona, nakon sedam godina to zemljište prestaje biti građevinsko.
Ministar Bačić rekao je ujedno kako je sve izmjene između dva čitanja predlagala komora arhitekata.
Energetska učinkovitost i samodostatnost Hrvatske
Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu ključan je za postizanje energetske neovisnosti i otpornosti gospodarstva.
Njime se u hrvatski pravni poredak prenosi revidirana Direktiva o energetskim svojstvima zgrada (EPBD), a zakon stvara preduvjete za:
Zakon predstavlja važan iskorak prema cilju da Hrvatska postane energetski samodostatna država koja racionalno koristi svoje resurse i gradi održivu budućnost.
Reformski iskorak za održivu i digitalnu Hrvatsku
Tri zakona čine jedinstven, digitalno povezan i reformski usklađen sustav koji:
„Ova tri zakona uspostavljaju jedinstven i digitalno povezan sustav koji čuva prostor kao najvrjedniji nacionalni resurs, pojednostavljuje postupke i potiče gradnju, osobito priuštivog stanovanja. To je reformski iskorak koji povezuje prostor, gradnju i energiju - tri stupa održivog razvoja i boljeg života građana“, naglasio je ministar Bačić.
Raspravu možete pratiti OVDJE.