Godinu na izmaku obilježio je paket zakona koji se odnose na prostorno uređenje i graditeljstvo, pitanje priuštivog stanovanja, ali i požar u Vjesniku koji je neboder uništio do te mjere da je potrebno njegovo rušenje.
Kraj godine donio je najveće promjene u sektoru prostornog uređenja i gradnje. Hrvatski sabor 15. prosinca izglasao je Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Svi stupaju na snagu 1. siječnja 2026. godine.
Postojeća građevinska područja više se ne mogu širiti sve dok unutar njih postoje površine koje nisu opremljene osnovnom infrastrukturom. Svi prostorni planovi izrađivat će se digitalno u ePlanovima, morat će biti izrađeni prema istom standardu, transparentni i javno dostupni, a bit će i povezani s eDozvolama. Ishođenje građevinskih dozvola ne bi trebalo trajati dulje od 30 dana. To se najviše odnosi na obiteljske kuće koje čine otprilike 90 % svih građevinskih dozvola u Hrvatskoj.
Nakon 11 godina u Zakon se vraća institut urbane komasacije. Zakonom se omogućava da investitor zatraži od jedinica lokalne samoprave da u roku tri godine donese urbani plan uređenja kako bi na zemljištu koje je JLS proglasila građevinskim, mogao i graditi. Ako se UPU ne donese u tom roku, onda se investitor može obratiti Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Zakon o donosi i gotovo potpunu zabranu etažiranja turističkih građevina, osim u zonama hotela visoke kategorije. Regulira se i status mobilnih kućica koje se neće smjeti postavljati u kampovima u naselju unutar 25 metara od obale, a ako je riječ o kampovima izvan naselja, ta granica je izvan 100 metara od obalne linije.
Zakon o gradnji donosi potpunu digitalizaciju postupaka kroz sustav eDozvola, uvođenje BIM modela, brže izdavanje dozvola i obvezan plan održavanja zgrada. Ujedno, po prvi put se putem ovog zakona propisuje obveza izrade Plana održavanja zgrada.
Novim Zakonom o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu sve bi zgrade do 2050. godine trebale biti zgrade s nultim emisijama.
Javni poziv za priuštivi najam i nova stambena politika
Krajem godine raspisan je i prvi javni poziv za vlasnike praznih nekretnina koji se žele uključiti u Program priuštivog najma koji će trajati do 15. veljače. Na javni poziv mogu se javiti vlasnici stambenih nekretnina koji mogu dokazati da nekretnina nije bila korištena najmanje dvije godine za što prilažu račune za energentu i vodu.
Vlada je u ožujku donijela prvi dokument strateškog planiranja koji se sustavno i sveobuhvatno bavi temom stanovanja - Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine, kao i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje 2025. - 2027. za koje se planira potrošiti gotovo 2 milijarde i 28 milijuna eura.
Vladu su na djelovanje potaknuli zabrinjavajući trendovi: 40 posto stambenog fonda ne služi za stanovanje, a istovremeno nedostaje više od 230.000 stanova. Uz to i dalje je prisutan snažni rast cijena nekretnina i najma.
Po hitnom postupku izmijenjen je Zakon o poticajnoj stanogradnji koji je omogućio povrat PDV-a od 50 posto mlađima od 45 godina koji kupuju ili grade prvu nekretninu kao i isplatu potpore u vidu povrata poreza za gradnju prve stambene nekretnine - isplaćeno je 15,3 milijuna eura potpora za 1970 obitelji.
2025. godina ponovno je dinamizirala izgradnju POS-ovih stanova nakon odluke da se etalonska cijena građenja podigne na 1315 eura po četvornom metru s PDV-om. U ovome trenutku pokrenut je novi ciklus stanogradnje u Trogiru, Novalji, Osijeku, a uskoro započnije izgradnja stanova u Karlovcu i Vrlici. Na potpomognutim područjima u planu je izgradnja 493 stambene jedinice odnosno 50 višestambenih zgrada i 115 obiteljskih kuća.
Mnoge promjene ove je godine donio i Zakon o upravljanju i održavanju zgrada - u načinu na koji se uređuju prava i obveze suvlasnika te upravljanje višestambenim zgradama. Do kraja ove godine svaka zgrada mora imati OIB kako bi mogla prikupljati pričuvu ili sudjelovati na projektima održavanja i obnove. Upraviteljima zgrada koji ne predaju zahtjev do kraja godine prijete novčane kazne od 700 do 5500 eura.
Također ograničen je pristup kratkoročnom najmu, uveden je porez na stambene jedinice koje nisu u funkciji stanovanja, a pred nama su još i druge mjere iz Nacionalnog plana stambene politike.
Požar u Vjesniku i planovi za rušenje
U noći sa 17. na 18. studenog javnost je šokirao požar koji je uništio jedan od simbola Zagreba - neboder Vjesnika. Požar je zgradu Vjesnika uništio do te mjere da će se ona morati ukloniti.
Dvije su mogućnosti: strojno uklanjanje ili miniranje. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pokrenulo pregovarački postupak javne nabave s tvrtkama koje će neboder rušiti prema modelu „“projektiraj i ruši“. Odluka o izvođaču trebala bi biti donesena do 15. siječnja, nakon čega bi se pristupilo potpisivanju ugovora i pripremi radova uklanjanja.
Obnova nakon potresa
U procesu obnove nakon potresa dosad je na 14.254 lokacije obnova potpuno završila, od čega se 13.459 odnosi na privatne zgrade i kuće, a 795 na zgrade javne namjene i infrastrukturu.
Izgrađene su 494 zamjenske obiteljske kuće, dok je njih 207 u postupku gradnje. Isplaćeno je 80 novčanih pomoći za kupnju stambene jedinice umjesto izgradnje zamjenske kuće.
Izgrađeno je 45 višestambenih zgrada. Dosad je, od ukupno ugovorenih 1.309, završeno 1.167 projekata javne imovine i infrastrukture od bolnica, vrtića, škola do mostova i prometnica.
U prosincu je završena prva faza obnove Zagrebačke katedrale u koju je utrošeno 47 milijuna eura. Prvi puta nakon potresa služene su mise za Badnjak i Božić.
Sveukupno je na obnovu utrošeno 4,23 milijardi eura, od čega se 2,46 milijardi odnosi na zagrebački potres a 1,77 milijardi na petrinjski potres.
Predmet Statileo
Nakon 11 godina Odbor Vijeća Europe ukinuo je pojačani nadzor nad Hrvatskom u predmetima „Statileo i ostali protiv RH“. Hrvatska je godinama bila pod posebnim nadzorom zbog složenosti i dugotrajnosti procesa provedbe kako bi se zaštitila prava vlasnika i riješilo pitanje statusa zaštićenih najmoprimaca.
Uspostavljen je Registar vlasnika stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci te vlasnici stanova od 1. siječnja 2025. godine primaju primjerenu najamninu. Zaštićeni najmoprimci za najam izdvajaju najviše 25% svojih prihoda, dok ostatak podmiruje Republika Hrvatska.
Od početka provedbe Zakona, 266 zaštićenih najmoprimaca iselilo je iz stana prema programskoj mjeri broj 2, dok je 6 zaštićenih najmoprimaca uselilo u stanove u vlasništvu Republike Hrvatske. Kada se navedenoj brojci dodaju oni zaštićeni najmoprimci koji su napustili posjed stanova svojom voljom dok čekaju stan u vlasništvu Republike Hrvatske kao i drugi načini okončanja statusa zaštićenog najma, ukupno je u 291 predmetu vlasnik dobio svoj stan u posjed (21,4 % od ukupnog broja slučajeva).
U tijeku je, među ostalog, obnova fonda stanova u državnom vlasništvu te izgradnja novih stambenih jedinica. U ovom trenutku se gradi zgrada u Splitu sa 58 stanova koja bi trebala biti završena u drugom kvartalu 2026., u postupku javne nabave za izvođenje radova je jedna zgrada u Zagrebu sa 152 stana te se kupuje zemljište u Dubrovniku na kojem je moguća izgradnja 50-60 stanova. Ujedno Državne nekretnine d.o.o. obnavljaju 239 državnih stanova od kojih bi prvih 20-tak stanova trebalo biti obnovljeno i ponuđeno zaštićenim najmoprimcima već u narednim tjednima.
Energetska obnova zgrada
U području energetske učinkovitosti izrađeni su nacionalni programi energetske obnove zgrada za razdoblje 2014.-2020. godine te za razdoblje do 2030. godine. Samo u prošlom financijskom razdoblju 2014.-2020. provedeno je gotovo 1.400 projekata energetske obnove, od toga gotovo 850 projekata energetske obnove zgrada javnog sektora od čega 380 škola, 95 vrtića i 90 zgrada zdravstvene i socijalne skrbi te više od 540 projekata energetske obnove višestambenih zgrada kojima je obuhvaćeno preko 15.000 kućanstava. Ukupna vrijednost ovih projekata je 531,94 milijun eura, od čega su 264,25 milijuna eura bespovratna sredstva EFRR-a.
Interes za energetsku obnovu i dalje raste - sve raspoložive alokacije za pozive su višestruko premašene, a svijest naših sugrađana o nužnosti energetske obnove i prednostima koje ona donosi je sve snažnija.
NPOO 2021.-2026. - U provedbi je energetska obnova 308 neoštećenih višestambenih zgrada, za što je dodijeljeno 198 milijuna eura bespovratnih sredstava, a obuhvaćeno je 14.827 kućanstava. Istodobno se provodi energetska obnova 244 neoštećene zgrade javnog sektora, uz dodijeljena sredstva u iznosu od 188 milijuna eura. Dodatno se provodi projekt energetske obnove javnih zgrada putem ESCO modela, za koji je osigurano 66,4 milijuna eura, a obuhvatit će najmanje 208.000 m² površine. Također je u provedbi energetska obnova 70 višestambenih zgrada oštećenih u potresu, za što je osigurano 39,9 milijuna eura bespovratnih sredstava.
U okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. objavljen je poziv za energetsku obnovu zgrada javnog sektora s ukupnom alokacijom od 106 milijuna eura. Također se uspostavlja financijski instrument HBOR-a za energetsku obnovu višestambenih zgrada, čija ukupna vrijednost iznosi 195 milijuna eura, a financira se sredstvima Europske unije, nacionalnim sredstvima i sredstvima komercijalnih banaka.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je 2024. godine objavio javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća s alokacijom od 120 milijuna eura, na koji je zaprimljeno 11.926 prijava, a odobreno je 8.751 projekt. Ukupna vrijednost odobrenih projekata iznosi 213,5 milijuna eura. Nadalje, planira se objava novog javnog poziva za kućanstva u riziku od energetskog siromaštva, s planiranom alokacijom od 25 milijuna eura.
Novi Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine te je u potpunosti usklađen s Direktivom Europske unije o energetskim svojstvima zgrada. Ujedno se izrađuje Nacionalni plan obnove zgrada, a konačno usvajanje plana predviđeno je do kraja 2026. godine.
Zelene mjere
U okviru provedbe zelenih politika provedene su participativne radionice za predstavnike jedinica lokalne samouprave, s ciljem jačanja uključivanja građana u procese odlučivanja. Donesen je i program zelenih vještina u građevinskom sektoru, koji je usmjeren na razvoj održive gradnje te integraciju stranih radnika na tržište rada. U području zelene urbane obnove izrađene su 93 strategije ukupne vrijednosti 2,5 milijuna eura, ugovoreno je 15 pilot projekata u vrijednosti od 14,6 milijuna eura, a u okviru PKK-a u najavi je novi poziv s alokacijom od 71 milijun eura.
Planovi za 2026. godinu
Uz nastavak započetih projekata u 2026. godini, prvenstveno obnovu zgrada oštećenih potresom, energetsku obnovu i projekte zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostornom i zgradama kao i osiguranja priuštivog stanovanja posebno mladih i mladih obitelji nastavit će se i daljnje rješavanje tranzicijskog pitanja vezanog uz zaštićene najmoprimce.
Od važnijih resornih projekata ističemo:
- Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine
- Zakon o upravljanju i održavanju zgrada - provedba Programa za uređenje pročelja i Programa za ugradnju dizala
- Poslijepotresna obnova privatnih i javnih zgrada uz značajno povećanje novog stambenog fonda na području Sisačko-moslavačke županije (59 višestambenih zgrada s 1.024 stambene jedinice)
- Novi zakonski okvir:
- Zakon o najmu
- Zakon o priuštivom stanovanju
- Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama
- Donošenje Strategije upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje 2026.-2035. godine
- Donošenje Prostornog plana IGP-a RH u Jadranskom moru
- Digitalizacija - transformacija planova nove generacije i pretvorba analognih planova u digitalne
Izvor: HINA/MPGI
Pisane vijesti
