Skup se održava kao cjelodnevni program s nizom stručnih predavanja, tematskih blokova i panel-rasprava posvećenih projektiranju zgrada gotovo nulte energije, inovativnim materijalima i izazovima dekarbonizacije. Organiziraju ga Klaster nZEB.hr i Arhitektonski fakultet, uz sudjelovanje akademske zajednice, institucija i građevinskog sektora.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić čestitao je profesoru Zoranu Veršiću i Arhitektonskom fakultetu na deset godina uspješnog rada klastera koji je iznimno pridonio razumijevanju činjenice da energetska obnova nije izbor, nego obveza. "To je obveza koju moramo provesti ako želimo živjeti kvalitetnije, održivije i imati zgrade u kojima je ugodnije raditi i stanovati, a koje će nam dugoročno donositi i financijske uštede." - poručio je. 

Istaknuo je da je Hrvatska od 1. siječnja dobila novi Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu kojim po prvi put imamo jedinstveni zakon koji sustavno uređuje energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Istodobno je Ministarstvo pripremilo i Europskoj komisiji uputilo nacrt Nacionalnog plana obnove zgrada.

"Uvjeren sam da ćemo uz snažan zakonodavni i provedbeni okvir ostvariti ciljeve koje smo postavili - smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto do kraja ovog desetljeća te postizanje klimatske neutralnosti Europe do 2050. godine. Bez zgrada gotovo nulte emisije ti ciljevi nisu ostvarivi." - rekao je ministar. 

"Svjesni smo da ciljeve nije dovoljno samo zapisati - potrebno ih je provesti u praksi. Zato Ministarstvo trenutačno provodi velik broj projekata energetske učinkovitosti. Posebno ističem cjelovitu obnovu zgrada javnog sektora stradalih u zagrebačkom i petrinjskom potresu. Zgrada u kojoj se danas nalazimo, obnovljena i otvorena prošlog svibnja, jedna je od ukupno 209 zgrada koje su obuhvaćene cjelovitom obnovom. Paralelno obnavljamo i višestambene zgrade, zgrade javne namjene diljem Hrvatske, provodimo obnovu obiteljskih kuća te veliki projekt suzbijanja energetskog siromaštva koji bitno mijenja vizuru naših gradova i općina. " - kazao je ministar. 

U projekte energetske obnove i zelene urbane infrastrukture ulaže se više od 2,5 milijardu eura, no pred nama je još velik izazov. "Trenutačno obnavljamo tek oko 0,8 posto stambenog fonda godišnje, što znači da bi, ovim tempom, potpuna obnova trajala više od 120 godina. Zato moramo dodatno ubrzati procese, povećati ulaganja i snažnije poticati obnovu kako bismo ostvarili ciljeve i osigurali zgrade gotovo nulte emisije." - pojasnio je ministar. 

U tom kontekstu klaster ima iznimno važnu ulogu u edukaciji, razvoju znanja i povezivanju struke, znanosti, projektanata i izvođača stoga je ministar pozvao da i dalje nastavi s istim entuzijazmom raditi na stvaranju održivije i kvalitetnije Hrvatske. "Vaš doprinos pomaže nam i u oblikovanju boljeg zakonodavnog okvira te u njegovoj učinkovitoj provedbi. " - zaključio je ministar Bačić. 

Predsjednik Republike Zoran Milanović poručio je da bez arhitekata i inženjera nema stvarne promjene. "Bez vašeg znanja, inženjerskog i estetskog, nema kvalitetne obnove. Ovo nije samo tehničko pitanje, nego vizija prostora u kojem živimo", rekao je.

Posebno se osvrnuo na stanje Zagreba, osobito Donjeg grada. "To je prostor golemog potencijala, ali u lošem stanju. Fasade iz 20-ih i 30-ih često su nedovršene - gole opeke, bez završne obrade. Dvorišta su u katastrofalnom stanju. To je prostor koji vapi za obnovom", rekao je.

Milanović je naglasio da Zagreb, uključujući naslijeđe Novog Zagreba, ima urbanističke kvalitete koje nisu zanemarive. Gradnja 60-ih i 70-ih imala je humaniju koncepciju - više svjetla, zelenila i prostora, ali bez obnove i ulaganja taj potencijal propada, rekao je.

Govoreći o energetskoj politici, upozorio je na potrebu pragmatičnog pristupa. "Ekologiji se mora pristupati razumno, bez ideologizacije. Održiva tranzicija mora biti izvediva i u skladu s realnim gospodarskim kapacitetima", dodao je, naglasivši važnost energetske sigurnosti i troškova.

Voditelj stručnog usavršavanja na Arhitektonskom fakultetu Zoran Veršić podsjetio je na početke 2013. godine. "Obnova ne smije biti svedena samo na toplinsku izolaciju i zamjenu stolarije. Mora obuhvatiti sigurnost, stabilnost i kvalitetu zgrada", rekao je. Iz te inicijative 2018. proizašao je Klaster nZEB.hr, radi povezivanja znanosti, inovacija i gospodarstva.

"Odgovornost arhitekata ne svodi se samo na energetsku učinkovitost. Ono što danas projektiramo ostat će generacijama, zato moramo primjenjivati najsuvremenija znanja i tehnologije", naglasila je predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac.

Ovogodišnji skup usmjeren je na razvoj rješenja za energetski učinkovite i održive zgrade te izazove dekarbonizacije, uz poruku da je suradnja svih dionika ključna za uspješnu energetsku tranziciju. Kroz niz stručnih predavanja, tematskih blokova i panel-rasprava sudionici imaju priliku upoznati se s najnovijim trendovima i praksama u području.

Prezentaciju na temu „Energetska učinkovitost u zgradarstvu - kratki pregled zbivanja“ održati će ravnateljica Irena Križ Šelendić.

Cjelokupni program dostupan je na sljedećem linku. 

Izvor: HINA/MPGI