U prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu danas je održana VII. sjednica stručnog Savjeta za obnovu. Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je Izvješće o učincima provedbe poslijepotresne obnove za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine, s osvrtom na trenutačno stanje obnove i planove za nadolazeće razdoblje.
Na sjednici stručnog Savjeta za obnovu, ministar Branko Bačić istaknuo je da se Vlada Republike Hrvatske odlučila na strateški koncept suvremene protupotresne konstrukcijske obnove, koji je zahtjevniji i skuplji, ali dugoročno isplativiji i sigurniji.
„Odluka Vlade da se krene u takav proces bitno je odredila cijelu dinamiku. Obnova bi bila brža da smo se odlučili za vraćanje u prijašnje stanje, no danas ne bismo imali zgrade koje su sigurnije i vrjednije. Zgrade koje obnavljamo podignute su na visoku razinu potresne otpornosti“, rekao je ministar Bačić.
Zaključno s posljednjim danom prošle godine, obnova je u potpunosti završena na 14.284 građevine, od čega se 13.489 odnosi na privatnu imovinu, a 795 na projekte čije je financiranje započelo iz Fonda solidarnosti EU-a. Izgrađeno je 496 obiteljskih kuća, 42 višestambene zgrade, a obnovljeno je i uređeno 157 državnih stanova.
Ministar Bačić osvrnuo se i na trenutačno stanje obnove, naglasivši da su u velikoj mjeri dovršeni najsloženiji projekti - oni koji se odnose na fakultete, bolnice, zgrade kulturne namjene i sakralne objekte. Preostaju konstrukcijske obnove višestambenih zgrada i izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća.
Uz obnovu pojedinačnih višestambenih zgrada, Ministarstvo je 2024. godine razvilo i koncept tzv. blokovske obnove, kojim se znatno proširuje obuhvat radova unutar jedne javne nabave. Završen je blok Mali Vatikan u Zagrebu, a uskoro se očekuje i useljenje stanara u blok u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda u Sisku. U tijeku su radovi na blokovima Meštrović u Sisku i na Kukovićevoj kući u Zagrebu. Ugovoreni su radovi za Blok 20, a u postupku javne nabave su blokovi Zrinski, Visoka, Trg bana Jelačića i Medulić u Zagrebu, blok Rimska u Sisku i Gajeva u Petrinji. U pripremi postupaka nabave nalaze se blokovi Svačić, Blok 1-4 u Zagrebu, Novo Selo Glinsko i Ravno Rašće.
Prof. dr. sc. Josip Atalić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu naglasio je da je blokovska obnova dobar iskorak i izrazio je nadu da će se prednosti takve vrste obnove u budućnosti još više primjenjivati.
Zaključno s današnjim danom, završeno je 14.625 postupaka obnove, uključujući 13.803 privatne zgrade i kuće s 55.001 posebnom jedinicom te 822 projekta obnove zgrada javne namjene i infrastrukture, čija je obnova započela sredstvima Fonda solidarnosti EU-a.
„Izgrađeno je 512 zamjenskih obiteljskih kuća - 458 na području pogođenom petrinjskim i 54 na području zagrebačkog potresa, kupljeno je 87 kuća umjesto gradnje zamjenske, a izgrađeno je i 45 novih višestambenih zgrada na području Sisačko-moslavačke županije od planiranih 59“, objasnio je ministar.
Mirjana Čagalj iz Hrvatske gospodarske komore pohvalila je suradnju Ministarstva i svih dionika u proteklih šest godina.
„Gledajući rezultate, građevinske tvrtke bilježe rast prihoda i dobiti kroz poslijepotresnu, obnovu fasada i izgradnji stanova. Građevinski sektor posljednjih pet godina drži se jako dobro i stabilno“, istaknula je.
Obnova je trenutačno aktivna na 1.828 lokacija, što uključuje 1.725 privatnih zgrada i kuća s 10.395 stambenih jedinica te 103 projekta obnove zgrada javne namjene. U gradnji su 203 obiteljske kuće i 16 višestambenih zgrada.
Što se tiče projekata obnove javnih zgrada i infrastrukture, ugovoreno je 1.309 projekata, a završeno njih 1.194, odnosno 91 %. Ukupna vrijednost projekata iznosi 3,85 milijardi eura. Financiranje je počelo iz Fonda solidarnosti EU-a i utrošeno je 1,003 milijarde eura, a nastavljeno je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurano (1,47 milijardi eura) i državni proračun (1,33 milijarde eura).
Ministar se osvrnuo i na projekte financirane zajmom Svjetske banke - Republika Hrvatska u srpnju 2020. godine sklopila je ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom u ukupnom iznosu od 200 milijuna američkih dolara.
U sklopu zajma provodi se šest projekata, od kojih su dva završena - obnova i nadogradnja Pedijatrijske onkologije i hematologije KBC-a Zagreb te nova Srednja strukovna škola u Petrinji. U provedbi su ostala četiri projekta - novi Studentski dom u Petrinji, rekonstrukcija zgrade „A“ Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, cjelovita obnova zgrade Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Nazorovoj ulici, a najveći projekt jest treća faza rekonstrukcije i izgradnje KBC-a Zagreb.
Dosad je na poslijepotresnu obnovu utrošeno 4,63 milijarde eura, pri čemu se 2,75 milijardi eura odnosi na područje pogođeno zagrebačkim potresom, a 1,88 milijardi eura na područje pogođeno petrinjskim potresom.
„Prema planu obnove, preostalo je oko 4.330 lokacija. Na temelju iskustva stečenog u proteklih šest godina, uvjereni smo da ćemo taj proces u potpunosti dovršiti do kraja desetljeća“, zaključio je ministar.
Provedba projekata cjelovite obnove zgrada javnog sektora
Ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije Irena Križ Šelendić predstavila je provedbu projekata cjelovite obnove zgrada javnog sektora.
„U cjelovitu obnovu uključeno je 209 projekata, odnosno 229 zgrada, u okviru kojih su istodobno uklonjena oštećenja od potresa, povećana potresna otpornost i unaprijeđena energetska učinkovitost“, rekla je.
Riječ je o zgradama fakulteta, bolnica i kulturne baštine, koje su ovim projektima modernizirane i unaprijeđene. Ugovorena vrijednost projekata iznosi 2,48 milijardi eura, a financirani su iz Fonda solidarnosti EU-a, Mehanizma za oporavak i otpornost, dijelom i iz državnog proračuna. Radovi su završeni na 124 zgrade, na 101 se izvode, a za preostale četiri zgrade projekti su u različitim fazama pripreme.
Za ovaj projekt ključan je indikator NPOO-a, prema kojem je potrebno provesti cjelovitu obnovu i energetsku obnovu na gotovo 600.000 četvornih metara zgrada do kraja lipnja. Njegovo ispunjenje preduvjet je za povlačenje posljednje rate sredstava u iznosu od gotovo 2 milijarde eura. Osim zgrada sa statusom kulturnog dobra, obnova svake zgrade rezultirat će smanjenjem potrošnje energije za grijanje od najmanje 50 % i povećanjem uštede primarne energije od 30 %.
„Osim mjera energetske obnove, provedene su i horizontalne mjere poput ugradnje protupožarnih stubišta i dizala za poboljšanje pristupačnosti. Time su zgrade produžile svoj vijek trajanja i dobile dodatnu vrijednost“, dodala je ravnateljica.
Zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba i potpredsjednik Savjeta za obnovu dr.sc. Luka Korlaet predstavio je status poslijepotresne obnove javnih zgrada i infrastrukture Grada Zagreba. Od 207 projekata, završena su 194, od čega je 12 cjelovitih obnova, dok je 13 obnova u tijeku. Većinom je riječ o projektima iz sustava odgoja i obrazovanja, među kojima su Osnovna škola Miroslav Krleža, Osnovna škola Ivan Merz, Osnovna škola Petar Zrinski i Učenički dom A. B. Bušić. Projekti su financirani iz FSEU-a, NPOO-a, državnog proračuna i proračuna Grada Zagreba.
Priprema se Zakon o katastrofama
Državni tajnik Tonči Glavinić na današnjoj sjednici najavio je izradu Zakona o katastrofama. Pojasnio je da trenutačno postoje Zakon o obnovi, koji se odnosi na četiri županije i grad Zagreb te Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, ali da je cilj objediniti sve u jedinstven zakonodavni okvir.
„Već je održan određen broj sastanaka, proučeni su postojeći zakonski akti, surađuje se s Hrvatskim centrom za potresno inženjerstvo, a u ponedjeljak će se održati i prvi koordinacijski sastanak. Donošenje zakona očekuje se kroz sljedeću godinu“, ustvrdio je državni tajnik Glavinić.
Predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva Nina Dražin Lovrec pozdravila je inicijativu i istaknula da se Komora želi aktivno uključiti u izradu zakona. Osvrnula se i na napredak obnove.
„Puno je učinjeno i obnovljeno je ono najteže - ključna infrastruktura i javne zgrade. Obnova je dugotrajan proces i trajat će oko deset godina, kako je rekla i struka, no nalazimo se na dobrom putu“, dodala je.
Prof. Atalić također je podržao inicijativu, naglasivši da će novi zakon otvoriti niz važnih tema, poput seizmičkih certifikata, pregleda zgrada nakon potresa i obnove objekata koji nisu izravno oštećeni.
U nedjelju se obilježava šesta obljetnica zagrebačkog potresa
U nedjelju, 22. ožujka, obilježava se šesta obljetnica zagrebačkog potresa. Ministar Bačić najavio je obilazak obnovljenih zgrada javne namjene u subotu, zajedno s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem. Plan je posjetiti nekoliko zgrada, među kojima su zgrada Šumarskog fakulteta, zgrada nekadašnjeg Hidrometeorološkog zavoda na Gornjem gradu, Medicinski fakultet na Šalati te KBC Zagreb - Rebro (faza III) i Klinika za plućne bolesti.
Pisane vijesti |
Informacija |
Obnova
