Na sastanku je dogovoren početak novog projekta obnove povijesne gradske jezgre.
“U središtu Gline nalazi se velik broj privatnih kuća i zgrada koje su više od 30 godina zapuštene i napuštene. U suradnji s Gradom Glinom, Sisačko-moslavačkom županijom i Ministarstvom kulture pokrećemo pilot-projekt temeljen na iskustvima poslijepotresne obnove. Cilj nam je revitalizirati središte grada i dati mu novu vizuru.”, rekao je ministar Bačić.
Gradonačelnik Janković istaknuo je kako je uglavnom riječ o napuštenim objektima, čiji vlasnici nisu ostvarili pravo na obnovu niti su podnosili zahtjeve.
“Grad Glina svim će vlasnicima napuštenih i zapuštenih kuća i zgrada poslati pismo kojim će zatražiti iskazivanje interesa, odnosno ponuditi mogućnost otkupa tih objekata. Plan je obnoviti zgrade i staviti ih u funkciju poslovnih i stambenih potreba”, kazao je gradonačelnik Janković.
U pilot projektu planirana je obnova blokova zgrada uz Kuću hrvatske himne i Trga dr. Franje Tuđmana.
Na sastanku je analizirana i dinamika poslijepotresne obnove na području grada. Do sada je obnova završena na 1.190 lokacija, čime je obuhvaćeno ukupno 1.448 stambenih jedinica. Izgrađeno je 135 kuća, dok ih je još 16 trenutačno u izgradnji. Na području Gline trenutno je aktivno 79 gradilišta.
Uz to, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine izgradilo je i uselilo osam novih višestambenih zgrada, čime su osigurana 122 nova stana. Stanovi se koriste za stambeno zbrinjavanje korisnika koji su pravo ostvarili temeljem Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, kao i za privremeni smještaj građana čiji su domovi stradali u potresu i još čekaju obnovu svojih nekretnina.
U sklopu posjeta ministar je obišao i nekoliko lokacija poslijepotresne i energetske obnove.
Energetskom obnovom obuhvaćene su dvije višestambene zgrade - ona na adresi Trg bana Josipa Jelačića 14-16, na kojoj su radovi završeni, te zgrada u Ulici Ante Kovačića 18-20, čija je obnova još u tijeku. Energetsku obnovu provodi Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u okviru Programa suzbijanja energetskog siromaštva Vlade Republike Hrvatske, sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Programom je predviđena cjelovita i energetska obnova ukupno 387 stambenih zgrada na potpomognutim područjima, s približno 5.200 stanova. Obnova obuhvaća vanjske zajedničke dijelove zgrada, uključujući krovišta, dimnjake, limariju, fasade, vanjsku stolariju i druge zahvate nužne za povećanje energetske učinkovitosti i sigurnosti objekata. Na području Gline kroz ovaj program planirana je obnova osam zgrada s ukupno 161 stanom.
Ministar je obišao i gradilište organizirane konstrukcijske obnove na adresi Ulica Ante Kovačića 14, gdje se obnova provodi temeljem Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom.
Posljednja lokacija obilaska bila je u Majskoj ulici, gdje je ministar posjetio obitelj kojoj je izgrađena zamjenska obiteljska kuća površine 85 četvornih metara.
„Plan je da do kraja sljedeće godine sve zamjenske obiteljske kuće budu dovršene ili u fazi izgradnje, dok je rok za obnovu ostale privatne imovine do 2030. godine. Najveći izazov predstavljaju višestambene zgrade i donjogradski blokovi u Zagrebu, koji zahtijevaju opsežne radove“, zaključio je ministar. Dodao je da je obnova zgrada javne namjene bila prioritet jer su njihove obnove financirane europskim sredstvima, za što su zadani rokovi. Posljednja rata za isplatu NPOO-a u iznosu od gotovo 2 milijarde eura vezana je uz indikator, prema kojem je potrebno obnoviti gotovo 600.000 četvornih metara zgrada do kraja lipnja.
Dodajmo i kako je na područjima pogođenima zagrebačkim i petrinjskim potresom do sada završeno ukupno 14.829 postupaka obnove. U taj broj uključeno je 13.999 privatnih zgrada koje obuhvaćaju 55.964 stambene jedinice te 830 projekata financiranih iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU). U sklopu obnove izgrađeno je 539 zamjenskih obiteljskih kuća, od čega 477 na području pogođenom petrinjskim te 62 na području pogođenom zagrebačkim potresom. Istodobno je u tijeku izgradnja još 195 kuća, od kojih se 147 nalazi na petrinjskom, a 48 na zagrebačkom području. Umjesto gradnje, do sada je kupljeno i 91 kuća odnosno stanova.
Na terenu je aktivno ukupno 1.836 gradilišta, od čega se 1.741 odnosi na privatne zgrade, a 95 na objekte javne namjene, dok je u različitim fazama postupka nabave dodatnih 1.296 lokacija.
Na poslijepotresnu obnovu do sada je ukupno uloženo 4,76 milijardi eura, od čega se 2,83 milijarde eura odnosi na područje pogođeno zagrebačkim potresom, a 1,93 milijarde eura na područje pogođeno petrinjskim potresom.