Hrvatski sabor danas raspravlja o Konačnom prijedlogu Prostornog plana isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru (PPIGP RH), prvom prostornom planu državne razine kojim se uređuje korištenje i zaštita prostora hrvatskog isključivog gospodarskog pojasa (IGP). U ime predlagatelja prostorni plan IGP-a predstavlja potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. S ministrom su u sabornici državna tajnica Dunja Magaš, ravnatelj Zavoda Bojan Linardić i ravnateljica Snježana Đurišić.
Plan obuhvaća cjelokupno područje isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske, koji je Hrvatski sabor proglasio 2021. godine.
Riječ je strateškom dokumentu koji prvi put cjelovito definira prostorno planiranje morskog područja Hrvatske s naglaskom na održivo upravljanje prirodnim resursima, zaštitu morskog ekosustava te razvoj gospodarskih aktivnosti u skladu s europskim i međunarodnim standardima.
"Ukupna površina IGP-a iznosi 24.000 četvornih kilometara, a kada mu se pridodaju unutarnje morske vode i teritorijalno more, morsko je područje približno jednako kopnenom djelu RH. U IGP-u, koji je Sabor proglasio 2021., Republika Hrvatska ima suverena prava nad prirodnim bogatstvima i gospodarskim aktivnostima, ali ne i puni suverenitet kao u teritorijalnom moru ili kopnenom djelu RH", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Plan obuhvaća akvakulturu, ribolovna područja, istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, podmorske kabele i cjevovode, pomorski promet, posebnu namjenu, primjerice, vojne vježbe, očuvanje prirode i vrsta te zaštićena morska područja, podvodnu kulturnu baštinu te znanstvena istraživanja.
Izrada Plana temelji se na smjernicama Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, kao i na prostornim planovima jadranskih županija koje graniče s područjem IGP-a. U postupku planiranja posebna je pozornost posvećena usklađivanju s područjem teritorijalnog mora, unutarnjih morskih voda i obalnog pojasa.
Ministar Bačić je naglasio da se Planom omogućava nastavak istraživanja i eksploatacije ugljikovodika samo na postojeća tri eksploatacijska polja Izabela, Sjeverni Jadran i Marica te da nisu predviđena nova polja. Dodao je da se ribolov ograničava u Jabučkoj kotlini. Omogućava se slobodno polaganje podmorskih kabela i cjevovoda, u pravilu se dopušta plovidba bez ograničenja na cijelom području, kao i znanstvena istraživanja.
"Vodili smo računa da IGP bude dio morskog područja na kojem RH ima svoja suverena prava, da taj pomorski prostor bude u funkciji gospodarskog razvoja RH, da osigurava sve elemente i pomorskog prometa i ribolova i akvakulture, ali da u isto vrijeme mjerama očuvamo Jadransko more kao jedno od najljepših na svijetu. Mislim da smo pronašli taj balans između gospodarskog razvoja i očuvanja morskog okoliša", rekao je ministar Bačić.
Što se tiče akvakulture, ministar Bačić je istaknuo da će se za svaki projekt morati raditi posebna studija te da će se svaki projekt morati imati stručnu podlogu.
Plan je izradio Zavod za prostorni razvoj Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dok su planska rješenja rezultat rada međusektorske stručne radne skupine osnovane radi provedbe Direktive o pomorskom prostornom planiranju (MSP Direktiva), kao i intenzivnih međusektorskih stručnih konzultacija s nadležnim javnopravnim tijelima.
„Posebna vrijednost ovog dokumenta je činjenica da je nastao kroz intenzivnu suradnju brojnih resora i stručnih institucija. U postupku izrade sagledani su razvojni potencijali, ali i potrebe zaštite okoliša i prirode, kako bi se postigla ravnoteža između gospodarskog korištenja mora i očuvanja njegovih resursa“, istaknuo je ministar.
Postupak izrade i donošenja Plana započeo je u prosincu 2023. godine donošenjem Odluke o izradi Prostornog plana. Tijekom 2024. godine prikupljeni su zahtjevi nadležnih tijela i izrađena koncepcija plana, a paralelno su provedeni postupci strateške procjene utjecaja plana na okoliš i ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, te je izrađena Strateška studija o utjecaju na okoliš Prostornog plana.
Nacrt prijedloga Plana izrađen je u prvom kvartalu 2025. godine, dok je Povjerenstvo za stratešku procjenu u lipnju iste godine potvrdilo cjelovitost i stručnu utemeljenost Strateške studije o utjecaju na okoliš. Vlada Republike Hrvatske u srpnju 2025. utvrdila je Prijedlog plana za javnu raspravu, koja je provedena od 1. do 30. rujna 2025. godine.
Tijekom javne rasprave Plan i Strateška studija predstavljeni su na javnim izlaganjima u Dubrovniku i Zadru, a zaprimljeno je ukupno 119 prijedloga i primjedbi od 25 javnopravnih tijela, pravnih i fizičkih osoba. Izvješće o javnoj raspravi, koje sadrži odgovore i obrazloženja na sve pristigle primjedbe, dovršeno je i javno objavljeno u prosincu 2025. godine.
Početkom 2026. godine dovršen je i postupak prekograničnih konzultacija s Republikom Slovenijom i Talijanskom Republikom o mogućim utjecajima Plana na okoliš. Nakon uvažavanja pristiglih prijedloga i mišljenja, kao i zaprimljenim primjedbama s javne rasprave te mišljenjima javnopravnih tijela izrađen je Nacrt konačnog prijedloga Plana.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije izdalo je pozitivna mišljenja o provedenom postupku strateške procjene utjecaja na okoliš te o prihvatljivosti Plana za ekološku mrežu. Vlada Republike Hrvatske u svibnju 2026. godine utvrdila je Konačni prijedlog Prostornog plana i uputila ga Hrvatskome saboru na donošenje.
Sukladno Zakonu o prostornom uređenju, Hrvatski sabor donosi Plan usvajanjem Odluke o donošenju Prostornog plana isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru.
Raspravu uživo možete pratiti
OVDJE.
Pisane vijesti |
Informacija |
Prostorno uređenje
