Zakon o gradnji (NN 155/25)

• Gradnja manje složene zgrade i pomoćne zgrade

Vezano uz vaš dopis u kojem tražite mišljenje o primjeni pojmova iz članka 3. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 155/25) u pogledu klasifikacije građevina, odnosno smatra li se manje složenom zgradom stambena zgrada s jednom stambenom jedinicom građevinske (bruto) površine 350 m² uz koju se istovremeno gradi pomoćna građevina - garaža građevinske (bruto) površine 70 m², navodimo sljedeće.
 
U kontekstu primjene odredbi Zakona o gradnji kojima se uređuje postupak izdavanja građevinske dozvole za manje složene zgrade, mišljenja smo da se u slučaju u kojem se uz manje složenu zgradu planira gradnja njezine pomoćne građevine primjenjuju odredbe koje uređuju izdavanje građevinske dozvole za manje složene zgrade. Naime, za kategorizaciju manje složene zgrade je odlučna građevinska (bruto) površina stambene zgrade koja predstavlja glavnu građevinu, dok se građevinska (bruto) površina pomoćne građevine, mišljenja smo, ne zbraja s građevinskom (bruto) površinom glavne zgrade u smislu klasifikacije zahvata kao manje složene zgrade.

Mišljenje Ministarstva KLASA: 361-01/26-01/414, URBROJ: 531-04-1-2-26-2 od 31. kolovoza 2026.

---

• Izdavanje građevinske dozvole za manje složenu zgradu za koju je ranije ishođena lokacijska dozvola

Povodom vašeg upita o izdavanju građevinske dozvole u slučaju u kojem je za, kako proizlazi, manje složenu zgradu kako ju definira Zakon o gradnji (''Narodne novine'', broj 155/25) već ishođena lokacijska dozvola, ukazujemo da je postupak izdavanja, odnosno uvjeti za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju je prema posebnom zakonu izdana lokacijska dozvola uređen odredbom članka 74. Zakona o gradnji. 

To znači da i u slučaju u kojem je na temelju ranije važećeg Zakona o prostornom uređenju (''Narodne novine'', broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) ishođena lokacijska dozvola za manje složenu zgradu, postupak izdavanja građevinske dozvole provodi se primjenom odredbe članka 74. Zakona o gradnji što ujedno znači i da se zahtjevu u tom slučaju prilaže izrađen glavni projekt.

Mišljenje Ministarstva KLASA: 360-01/26-02/708, URBROJ: 531-04-1-2-26-2 od 17. kolovoza 2026.

---

• Izmjena građevinske dozvole za manje složenu zgradu

Povodom vašeg upita o potrebi ishođenja izmjene odnosno dopune građevinske dozvole u slučaju kojeg opisujete, odnosno u kojem se nakon ishođene građevinske dozvole za manje složenu zgradu čiji je sastavni dio idejni projekt u kojem se želi promijeniti tehničko rješenje  kojim se mijenja sustav gradnje i građevinski materijali, ali se ne mijenjaju lokacijski uvjeti, navodimo sljedeće.
 
Idejni projekt izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje zgrade propisanim prostornim planom, uvjetima priključenja, posebnim uvjetima nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara u slučaju u kojem je manje složena zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline, Zakonom o gradnji (''Narodne novine'', broj 155/25), tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju tog Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke.
 
Ako se tijekom građenja manje složene zgrade promijene utvrđeni lokacijski uvjeti, potrebno je ishoditi izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole dok ako se tijekom građenja građevine utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu (bez da se utječe na lokacijske uvjete utvrđene građevinskom dozvolom), na gradilištu je potrebno imati izmijenjeni glavni projekt prema kojem se izvode radovi.
 
Shodno tome, ako je u opisanom slučaju riječ o tome da se namjeravanim izmjenama ne mijenjaju lokacijski uvjeti, mišljenja smo kako građevinsku dozvolu za manje složenu zgradu nije potrebno dopuniti odnosno izmijeniti, već se takva izmjena obrađuje putem glavnog projekta.

Mišljenje Ministarstva KLASA: 363-01/26-02/821, URBROJ: 531-04-1-2-26-2 od 3. kolovoza 2026.

---

• Definicija manje složene zgrade

Povodom vašeg dopisa u kojem od ovoga Ministarstva tražite mišljenje o građevini koja je prema ranije važećem Zakonu o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24) bila razvrstana u 2.b skupinu, odnosno pitate svrstava li se ta građevina prema novom Zakonu o gradnji („Narodne novine“, broj 155/25) u manje složenu zgradu, a radi utvrđivanja opsega obveza stručnog nadzora, navodimo sljedeće.

Zakon o gradnji („Narodne novine“, broj 155/25) u članku 3. stavku 1. točki 32. definira manje složenu zgradu kao zgradu stambene namjene koja se sastoji od najviše dva stana čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgradu poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m².
 
Dodatno, odredbom članka 137. stavkom 1. toga Zakona propisano je da se zgrade stambene namjene s najviše dva stana čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m² koje su prema odredbama Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13) bile razvrstane u 2., 3. i 4. skupinu, prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 20/17) bile razvrstane u 2. skupinu ili prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 39/19) bile razvrstane u 2.a, 2.b i 3.b skupinu, a za koje je izdana građevinska dozvola sukladno Zakonu o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24) u smislu toga Zakona smatraju manje složenim zgradama.
 
Odredbom članka 26. stavkom 2. toga Zakona propisano je da se stručni nadzor građenja manje složenih zgrada provodi samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Dakle, zgrada stambene namjene s najviše dva stana građevinske (bruto) površine do 400 m², za koju je izdana građevinska dozvola sukladno ranije važećem Zakonu o gradnji te koja je bila razvrstana u 2.b skupinu se u smislu odredbi važećeg Zakona o gradnji smatra manje složenom zgradom za koju se stručni nadzor građenja provodi isključivo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Mišljenje Ministarstva KLASA: 360-01/26-02/36, URBROJ: 531-04-1-1-26-2 od 9. ožujka 2026.

Povodom vašeg upita vezanog uz utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odnosno pitate u kojem roku je nadležno tijelo obvezno pokrenuti postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, navodimo sljedeće.
 
Prema odredbama članka 47. stavka 1. i stavka 2. Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 155/25) u svrhu izrade idejnog projekta ili glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđuju se u skladu s posebnim propisima prije pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole, a posebne uvjete i uvjete priključenja elektroničkim putem pribavlja projektant putem elektroničkog programa eDozvola.
 
Dakle, prema Zakonu o gradnji, izdavanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja od javnopravnih tijela traži izravno projektant bez tijela graditeljstva. Međutim, sukladno prijelaznoj odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o gradnji iznimno od članka 47. stavka 2. toga Zakona, projektant može elektronički, putem upravnog tijela odnosno Ministarstva, zatražiti postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu toga Zakona. Predmetno ima u vidu da se u spomenutom prijelaznom razdoblju uvjeti priključenja i posebni uvjeti mogu utvrđivati na isti način kao i prema ranije važećem Zakonu o gradnji (''Narodne novine'', broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24).
 
Tako je prema odredbi članka 82. stavka 1. Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24) upravno tijelo, dužno od javnopravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja u roku od osam dana od dana primitka urednog traženja projektanta.

Vezano uz pitanje izdavanja potvrda na idejni projekt za manje složenu zgradu, ukazujemo da se za manje složenu zgradu ne utvrđuju posebni uvjeti osim posebnih uvjeta nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara, ako je zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline. Također, idejni projekt za manje složenu zgradu nadležno tijelo ne šalje na potvrdu jer se taj projekt ne potvrđuje već se u slučaju u kojem su utvrđeni posebni uvjeti nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara izdaje potvrda na glavni projekt koji se obvezno izrađuje nakon izdavanja građevinske dozvole za manje složenu zgradu u svrhu prijave početka građenja. U tom slučaju potvrdu na izrađeni glavni projekt sukladno odredbi članka 86. Zakona o gradnji traži, odnosno pribavlja projektant putem elektroničkog programa eDozvola.

Mišljenje Ministarstva KLASA: 363-01/26-02/711, URBROJ: 531-04-1-2-26-3 od 2. srpnja 2026.

Povodom vaših dopisa kojim od ovog Ministarstva tražite mišljenje o tome postoji li obveza plaćanja upravnih pristojbi na žalbe protiv rješenja o komunalnoj naknadi i rješenja o komunalnom doprinosu, kao i protiv rješenja o ovrsi tih javnih davanja, a sukladno Uredbi o Tarifi upravnih pristojbi („Narodne novine“, broj 156/22 i 130/25) čijom posljednjom izmjenom je propisano da se pristojba po Tar. br. 3. ne plaća ako se žalba podnosi protiv poreznog rješenja, ukazujemo da je po tome pitanju, kako i navodite, nadležno Ministarstvo financija izrazilo mišljenje KLASA: 412-02/26-01/1, URBROJ: 513-07-21-01-26-1, od 28. travnja 2026. godine u kojem je navedeno da su rješenja o komunalnoj naknadi i komunalnom doprinosu porezna rješenja te da se na žalbe protiv tih rješenja, kao i na žalbe protiv rješenja o ovrsi duga komunalne naknade i komunalnog doprinosa, u skladu s napomenom broj 2. iz Tarifnog broja 3. Tarife upravnih pristojbi iz Priloga 1. Uredbe, ne plaća upravna pristojba.
 
Shodno tome, ovo Ministarstvo se po tom pitanju priklanja iznesenom mišljenju nadležnog Ministarstva financija.

Mišljenje Ministarstva KLASA: 363-01/26-02/19, URBROJ: 531-04-1-26-4 od 29. svibnja 2026.

Povodom vašeg upita koji se u suštini odnosi na potrebu usklađenja donesenih odluka o privremenoj zabrani radova s obzirom da je 1. siječnja 2026. na snagu stupio novi Zakon o gradnji (''Narodne novine'', broj 155/25) koji ograničava razdoblje na koje se radovi mogu zabraniti na 60 kalendarskih dana, navodimo da je dakako nužno donijeti odluku koja će biti u tom pogledu usklađena sa Zakonom.

Međutim, u ovom trenutku, mišljenja smo kako ne bi bilo ispravno donositi odluku kojom bi se već donesena odluka po navedenom pitanju uskladila sa Zakonom o gradnji već je novu odluku potrebno donijeti za razdoblje iduće kalendarske godine. Naime, kako se predmeta odluka donosi za razdoblje iduće kalendarske godine iz razloga da bi isto svim adresatima bilo unaprijed poznato zbog planiranja dinamike radova, držimo da već donesene odluke na temelju ranije važećeg Zakona o gradnji (''Narodne novine'', 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24) koje se odnose na ovu kalendarsku godinu nije ispravno mijenjati odnosno usklađivati s novim Zakonom o gradnji već je to potrebno učiniti na način da se za razdoblje sljedeće godine (2027.) donese nova odluka koja će biti usklađena s tim Zakonom.

Mišljenje Ministarstva KLASA: 360-01/26-02/531, URBROJ: 531-04-1-2-26-4 od 15. svibnja 2026.

Povodom vašeg dopisa u kojem od ovog Ministarstva tražite pojašnjenje postupka prijave početka građenja, odnosno o potrebi podnošenja posebne prijave građevinskoj inspekciji te o nastupu trenutka kada se prijava smatra izvršenom u cijelosti, navodimo sljedeće.
 
Sukladno članku 89. stavku 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 155/25) investitor je dužan elektroničkim putem prijaviti početak građenja odnosno nastavak radova tijelu graditeljstva koje je izdalo dozvolu i građevinskoj inspekciji najkasnije u roku od pet dana prije početka građenja. Zatim sukladno stavku 8. istog članka navedenog Zakona ako investitor prijavi početak građenja građevine za koju nije ishodio građevinsku dozvolu u skladu s tim Zakonom ili prijavi građenje nakon isteka roka važenja građevinske dozvole, smatra se da nije prijavio građenje i da gradi bez valjanog akta za građenje, o čemu je tijelo graditeljstva dužno obavijestiti građevinsku inspekciju.
 
Iz citiranih odredaba navedenog Zakona proizlazi da se od investitora zahtijeva sljedeće. Investitor je dužan elektroničkim putem prijaviti početak građenja odnosno nastavak radova tijelu graditeljstva koje je izdalo dozvolu u roku od minimalno pet dana prije početka građenja, i tu prijavu podnosi putem sustava eDozvola navedenom tijelu. U istom roku investitor je dužan elektroničkim putem (može i preko e-pisarnice) sam podnijeti prijavu građevinskoj inspekciji. Dakle radi se o dva različita postupanja investitora. U pogledu vašeg upita o trenutku kada se prijava smatra izvršenom, skrećemo pažnju da će se smatrati da investitor nije prijavio građenje, odnosno da prijava nije izvršena, i da gradi bez valjanog akta za građenje ako nije postupio na ranije opisan način ili ako prijavi građenje nakon isteka roka važenja građevinske dozvole.

Mišljenje Ministarstva KLASA: 360-01/26-02/156, URBROJ: 531-04-1-26-2 od 6. svibnja 2026.

Povodom vaših upita koji se u suštini odnose na ishođenje građevinske dozvole za zamjensku građevinu u slučaju u kojem je, kako navodite, prostorni plan izričito zabranio gradnju zamjenskih građevina, ali dozvoljava rekonstrukciju građevina i ruševina, ukazujemo na sljedeće.
 
Zamjenska građevina je sukladno Zakonu o gradnji (''Narodne novine'', broj 155/25) nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice odnosno obuhvata u prostoru kojom se bitno ne mijenja namjena, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine i na koju se primjenjuju odredbe prostornih planova koje se odnose na rekonstrukciju građevine.

Naime, postojanje pojma, odnosno definicije zamjenske građevine treba promatrati u kontekstu novog pojma rekonstrukcije iz istoga Zakona kojom je, uz ostalo, propisano da se pri rekonstrukciji zgrade ne smiju ukloniti najmanje temelji i dio najniže etaže. Drugim riječima, ruševine postojeće građevine koje nemaju temelje i dio najniže etaže ili za koje se ne može dokazati prikladnost građevine za rekonstrukciju u smislu Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije ("Narodne novine" broj 17/17, 75/20 i  7/22) i Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (''Narodne novine'', broj 118/19 i 65/20) ne mogu se rekonstruirati već se u takvom slučaju može graditi nova (zamjenska) građevina na koju se primjenjuju odredbe prostornih planova koje se odnose na rekonstrukciju građevine.

Sukladno navedenom, ruševina građevine koja se ne može iz spomenutih razloga rekonstruirati ne sprječava da se na predmetnom zemljištu gradi zamjenska (nova) građevina na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene ruševine postojeće građevine unutar iste građevne čestice odnosno obuhvata u prostoru kojom se bitno ne mijenja namjena, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.

U tome smislu, mišljenja smo da prostorni plan ne može a priori sprječavati takav zahvat u prostoru, odnosno da se umjesto ruševine postojeće građevine pravilima za rekonstrukciju iz prostornog plana na istoj građevnoj čestici gradi nova građevina kojom se bitno ne mijenja namjena, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.

Međutim, i u tom slučaju treba imati u vidu da i takav zahvat mora biti usklađen s odredbama prostornog plana za rekonstrukciju građevine, odnosno da isti neće biti moguć iz razloga što ga neki od parametara prostornog plana mogu sprječavati (primjerice: namjena koja nije u skladu s prostornim planom).

Mišljenje Ministarstva KLASA: 360-01/26-02/330, URBROJ: 531-04-1-26-3 od 21. travnja 2026.

Povodom vašeg upita vezanog uz izdavanje izmjene odnosno dopune građevinske dozvole koja je izdana, navodite, 1959. ukazujemo da se takva građevinska dozvola ne može izmijeniti odnosno dopuniti sukladno važećem Zakonu o gradnji (''Narodne novine'', broj 155/25).

Naime, prema prijelaznoj odredbi članka 138. Zakona o gradnji na izmjenu, dopunu i ukidanje i/ili poništavanje građevinske dozvole, potvrde glavnog projekta, rješenja o uvjetima građenja izdanih na temelju Zakona o građenju (''Narodne novine'', broj 77/92, 82/92 - ispravak, 26/93 i 33/95), Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 52/99, 75/99, 117/01 i 47/03), Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 175/03 i 100/04), Zakona o prostornom uređenju i gradnji (''Narodne novine'', broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12) i Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24) i na rješenje za građenje izdano na temelju Zakona o postupanju i uvjetima radi poticanja ulaganja (''Narodne novine'', broj 69/09, 128/10, 136/12 i 76/13) na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje izmjena, dopuna i ukidanje građevinske dozvole.

Dakle, citirana odredba Zakona o gradnji taksativno navodi ranije važeće zakone na temelju kojih se izdane građevinske dozvole, uz ostalo, mogu izmijeniti, odnosno dopuniti odgovarajućom primjenom odredbi toga Zakona (važećeg Zakona o gradnji).

Slijedom iznesenog, ako se radi o građevinskoj dozvoli koja nije izdana na temelju nekog od citiranoj odredbi propisanih zakona, njezina izmjena odnosno dopuna se sukladno Zakonu o gradnji ne može zatražiti, tj. rješenje o izmjeni odnosno dopuni takve građevinske dozvole se na temelju Zakona o gradnji ne može izdati.

Mišljenje Ministarstva KLASA: 360-01/26-02/460, URBROJ: 531-04-1-2-26-2 od 24. travnja 2026.

Povodom vašeg upita vezanog uz primjenu odredbe članka 3. stavka 1. točke 23. Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 155/25), odnosno pojašnjenje pojma rekonstrukcije koji je sadržan u toj odredbi, navodimo sljedeće.

Spomenutom odredbom Zakona o gradnji propisano je da je rekonstrukcija građevine izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu na način da se mijenja tehničko rješenje u skladu s kojima je građevina izgrađena ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena, kao što su dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl., pri čemu se pri rekonstrukciji zgrade ne smiju ukloniti najmanje temelji i dio najniže etaže.

Nadalje, sukladno Pravilniku o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (''Narodne novine'', broj 118/19 i 65/20) projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora, uz ostalo, dodatno sadržavati dokaze da će postojeći materijali i građevni proizvodi koji su ugrađeni u dijelove građevine nakon rekonstrukcije zadovoljiti propisane zahtjeve i uvjete, te da je građevina odnosno njezin dio prikladan za rekonstrukciju kao cjelina.
 
Drugim riječima, projektant mora projektom rekonstrukcije dokazati prikladnost građevine za rekonstrukciju, a isto na način da utvrđuje izvedeno stanje postojeće građevine prije početka projektiranja te potom daje opis tehničkog stanja postojećeg dijela građevine koja se rekonstruira s provjerom razine ispunjavanja temeljenih zahtjeva za građevinu i izradom snimke postojećeg stanja koji mora obuhvatiti cjelokupnu zonu zahvata rekonstrukcije.
 
Nadalje, treba imati u vidu i voditi računa o Tehničkom propisu za građevinske konstrukcije (''Narodne novine'', broj 17/25, 75/20 i 7/22), posebice odredbu članka 24. istoga kojom je propisano da prije pristupanja rekonstrukciji građevinske konstrukcije, pri čemu se podrazumijeva konstrukcija u cijelosti ili samo neki njen nosivi dio, projektant rekonstrukcije treba prethodno ocijeniti primjerenost građevine za rekonstrukciju te odrediti obim potrebnih prethodnih istraživanja koji će biti podloga za izradu projekta rekonstrukcije.
 
Dakle, a imajući u vidu sve izneseno, u rekonstrukciji postojeće (zakonite) građevine moraju se zadržati njezini temelji te dio najniže etaže (u pravilu nosivi zidovi) pri čemu je odlučno da je pritom dokazana prikladnost građevine za rekonstrukciju u smislu spomenutih propisa što je zadaća projektanta. Iz navedenog slijedi i da građevina koja nema najmanje temelje i dio najniže etaže ili za koju nije moguće dokazati prikladnost za rekonstrukciju ne može biti predmet rekonstrukcije već se u tom slučaju projektira nova građevina ili zamjenska građevina koja je Zakonom o gradnji definirana kao nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice odnosno obuhvata u prostoru kojom se bitno ne mijenja namjena, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine i na koju se primjenjuju odredbe prostornih planova koje se odnose na rekonstrukciju građevine.  

Mišljenje Ministarstva KLASA: 360-01/26-02/21, URBROJ: 531-04-1-2-26-2 od 1. travnja 2026.

Povodom vašeg upita o tome je li, kako navodite, potrebno ishoditi potvrde na glavni projekt energetske obnove zgrade, odnosno glavni projekt koji je izrađen za radove za koje se prema odredbi članka 6. stavka 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima  („Narodne novine“, broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23) ne izdaje uporabna dozvola, navodimo sljedeće.
           
Odredbom članka 6. stavcima 2. i 3. u vezi sa stavkom 1. navedenog Pravilnika propisano je da glavni projekti za građenje građevina i izvođenje radova za koje se izdaje uporabna dozvola moraju sadržavati potvrde javnopravnih tijela propisane posebnim propisima kojima prethodi utvrđivanje posebnih uvjeta. Iz navedenog proizlazi da glavni projekti za građenje građevina i izvođenje radova iz predmetnog Pravilnika za koje se prema istom Pravilniku ne izdaje uporabna dozvola ne moraju sadržavati predmetne potvrde.
 
Slijedom navedenog, za izvođenje radova sukladno odredbama predmetnog Pravilnika za koje nije potrebno ishoditi uporabnu dozvolu nije nužno ishoditi potvrde javnopravnih tijela jer se za te radove sukladno članku 6. stavku 1. ne izdaje uporabna dozvola.
 
S tim u vezi napominjemo da je sukladno Zakonu o gradnji („Narodne novine“, broj 155/25) projektant odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete te da ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete. Iz navedenog je razvidno da glavni projekt ne smije biti izrađen protivno ili na drugi način zanemarujući relevantne pozitivne propise za što je odgovoran projektant.

Mišljenje Ministarstva KLASA: 361-01/26-02/116, URBROJ: 531-04-1-26-2 od 25. ožujka 2026.

Povodom vaših upita o primjeni odredbe članka 72. Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 155/25) kojom je uređeno plaćanje posebne naknade prije izdavanja građevinske dozvole, obavještavamo vas sljedeće.
 
Prema odredbi stavka 1. spomenute odredbe Zakona o gradnji prije izdavanja građevinske dozvole upravno tijelo dužno je utvrditi je li investitor započeo graditi građevinu za koju se vodi postupak izdavanja građevinske dozvole, a sukladno stavku 2. ako upravno tijelo utvrdi da je investitor započeo s građenjem prije izdavanja građevinske dozvole, dužno je o tome obavijestiti građevinsku inspekciju te investitoru odrediti rok od 15 dana za plaćanje posebne.
 
U kontekstu izdavanja građevinske dozvole na temelju Zakona o gradnji tj. za zahtjeve podnesene nakon 1. siječnja 2026. za rekonstrukciju građevine, ukazujemo da se u takvom slučaju posebna naknada iz članka 72. naplaćuje ako je investitor djelomično započeo izvođenje radove rekonstrukcije ili je ona već izvedena.
 
Dakle, a vodeći se definicijom pojma rekonstrukcije iz Zakona o gradnji, ako je zgrada već dograđena ili nadograđena ili je promijenjena namjena nekim samostalnim uporabnim cjelinama (radovi obuhvaćeni definicijom pojma rekonstrukcije), a potom bude podnesen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju, odredba članka 72. Zakona o gradnji se primjenjuje, odnosno upravno tijelo u takvom slučaju može investitoru odrediti plaćanje posebne naknade.
 
U slučaju izvođenja novih otvora na zgradi skrećemo pozornost na odredbe Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (''Narodne novine'', broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 7422 i 155/23) prema kojima se novi vanjski i unutarnji prozori, vrata i drugi otvori u nosivim zidovima na stambenoj zgradi koja nema građevinsku (bruto) površinu veću od 400 m² mogu izvoditi bez građevinske dozvole. Ako se radi o zgradi druge namjene ili zgradi veće građevinske (bruto) površine od 400 m2 za takve radove se mora ishoditi građevinska dozvola pa je navedeno potrebno imati u vidu prilikom utvrđivanja činjenica u kontekstu obveze upravnog tijela utvrditi je li investitor započeo graditi građevinu, odnosno primjenu odredbe članka 72. Zakona o gradnji.
 
Naposlijetku, obavještavamo vas da se odredba članka 72. Zakona o gradnji ne primjenjuje u slučaju izdavanja rješenja o izmijeni i/ili dopuni građevinske dozvole jer se ne radi o izdavanju novog akta već o izmjeni već izdanog akta pa u takvom slučaju nema obveze upravnog tijela utvrđivati je li investitor započeo graditi građevinu, odnosno plaćanja posebne naknade s obzirom da sukladno odredbi članka 72. stavka 1. istog Zakona obveza utvrđenja započetog građenja postoji prije izdavanja građevinske dozvole (ne i izmjene građevinske dozvole). 

Mišljenje Ministarstva KLASA: 361-01/26-02/267, URBROJ: 531-04-1-2-26-2 od 17. ožujka 2026.

Povodom vašeg upita vezanog uz primjenu Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 155/25) u pogledu potrebe, odnosno obvezi izrade izvedbenog projekta u slučaju u kojem se radi o građevinskim dozvolama koje su izdane na temelju Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24), navodimo sljedeće.
 
Prema odredbi članka 39. stavka 3. Zakona o gradnji izvedbeni projekt obvezno se izrađuje za sve građevine, osim za manje složene zgrade te građevine i radove za koje nije potrebna građevinska dozvola.
 
Međutim, skrećemo pozornost na odredbu članka 133. stavka 1. Zakona o gradnji prema kojem će se građenje započeto na temelju građevinske dozvole ili drugog akta izdanog na temelju prije važećih zakona koji se odnose na upravno područje gradnje dovršiti prema odredbama zakona na temelju kojega je izdana dozvola odnosno drugi akt i drugih propisa koji su važili u to vrijeme. To znači da u se konkretnom slučaju (građevinske dozvole koje su izdane na temelju ranije važećeg Zakona o gradnji) ne primjenjuje obveza iz citirane odredbe članka 39. stavka 3. Zakona o gradnji jer se radi o građenju na temelju dozvola izdanih na temelju ranije važećeg zakona.
 
Izvedbeni projekt izrađuje ovlašteni projektant, a prema odredbi članka 18. stavka 2. Zakona o gradnji projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor pisanim ugovorom povjerava osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti propisane tim Zakonom i zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Dakle, izrada izvedbenog projekta može se povjeriti osobi koja ispunjava spomenute uvjete, a ista osoba može biti i izvođač (ako ispunjava uvjete) s obzirom da Zakonom o gradnji kao ni Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (''Narodne novine'', broj 78/15, 118/18 i 110/19) nije propisano da projektant ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini. Dakle, prema tim zakonima u tom pogledu nema izravnog ograničenja.
 
Naposlijetku, a vezano potrebu prilaganja ovjerenog elaborata iskolčenja uz prijavu početka građenja za opisane građevine (za koje je građevinska dozvola izdana na temelju ranije važećeg zakona), navodimo da se u takvom slučaju u smislu spomenute odredbe članka 133. stavka 1. prijava početka građenja može izvršiti bez priloženog elaborata iskolčenja, odnosno iskolčenje se sukladno izrađenom elaboratu može provesti nakon toga (prije započinjanja radova).

Mišljenje Ministarstva KLASA: 361-01/26-02/163, URBROJ: 531-04-1-2-26-2 od 23. veljače 2026.

Povodom vašeg upita o izradi projekta za ishođenje građevinske dozvole za manje složenu zgradu na temelju Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 155/25), napominjemo da sukladno odredbi članka 62. toga Zakona investitor zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za manje složene zgrade prilaže idejni projekt za manje složene zgrade.

Nadalje, a sukladno odredbi članka 33. navedenog Zakona idejni projekt za manje složene zgrade je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja zgrade te prikaz smještaja zgrade u prostoru. Obvezni sadržaj i elemente idejnog projekta za manje složene zgrade, način opremanja, označavanja, način i značenje ovjere idejnog projekta propisuje ministar pravilnikom.

S tim u vezi, a s obzirom da je Zakon o gradnji stupio na snagu 1. siječnja 2026. te spomenuti pravilnik tek ima biti donesen, prijelaznom odredbom članka 156. stavka 2. Zakona o gradnji propisano je da se do stupanja na snagu toga pravilnika idejni projekt za manje složene zgrade izrađuje u skladu s Pravilnikom o obveznom sadržaju idejnog projekta ("Narodne novine", broj 92/24).

Dakle, u ovome trenutku, odnosno do stupanja na snagu pravilnika koji se donosi na temelju Zakona o gradnji i kojim će se urediti sadržaj idejnog projekta za manje složenu zgradu, projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole za manje složenu zgradu je idejni projekt koji se izrađuje sukladno Pravilniku o obveznom sadržaju idejnog projekta ("Narodne novine", broj 92/24).

Drugim riječima, zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za manje složenu zgradu u ovom trenutku ne prilaže se "mapa arhitektonskog projekta", niti neki oblik glavnog projekta (bez nekih mapa i sl.), već se tom zahtjevu mora priložiti izrađen idejni projekt sukladno Pravilniku o obveznom sadržaju idejnog projekta ("Narodne novine", broj 92/24).

Primjena Zakona o gradnji i prostornog plana

Povodom vašeg upita o, kako navodite, primjeni definicije ''višestambene zgrade'' sadržane u Zakonu o gradnji (''Narodne novine'', broj 155/25) u odnosu na definiciju takve zgrade sadržane u prostornim planovima, navodimo sljedeće.
 
Višestambena zgrada Zakonom o gradnji definirana je kao zgrada stambene namjene koja se sastoji od tri ili više stambenih jedinica, od čega 20 % njezine građevinske (bruto) površine može biti poslovne namjene. Ako se planira gradnja takve zgrade za nju se primjenjuje postupak izdavanja građevinske dozvole za višestambenu zgradu koji je uređen Zakonom o gradnji (prilaže se glavni projekt za višestambenu zgradu i dr.).

Lokacijski uvjeti određeni prostornim planom primjenjuju se neovisno o kategorizaciji zgrada propisanih Zakonom o gradnji. Drugim riječima, ako prostorni plan primjerice građevinu s do četiri stambene jedinice definira kao obiteljsku kuću, za nju se u kontekstu primjene Zakona o gradnji primjenjuju odredbe toga Zakona koje uređuju manje zahtjevnu zgradu ili višestambenu zgradu ovisno o tome koja definicija iz toga Zakona je u konkretnom slučaju primjenjiva. Dakle, ako se planira zgrada isključivo stambene namjene koja ima do dva stana čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² primjenjuju se odredbe Zakona o gradnji koje uređuju manje zahtjevnu zgradu (postupak izdavanja građevinske dozvole i dr.) a ako se planira gradnja stambene zgrade s tri stambene jedinice primjenjuju se odredbe istog Zakona koje uređuju višestambenu zgradu.

Obavijest Ministarstva KLASA: 360-01/26-02/14, URBROJ: 531-04-1-2-26-2 od 16. veljače 2026.