Prostorni plan Nacionalnog parka Sjeverni Velebit donesen je 23. ožujka 2012. godine (“Narodne novine” broj 35/12.). Obveza njegova donošenja kao Prostornog plana područja posebnih obilježja utvrđena je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine” broj 76/07., 38/09., 55/11. i 90/11.). Prostornim planom, kao dugoročnim dokumentom prostornog uređenja su, uvažavajući prirodne i stvorene sastavnice prostora te ocjenu mogućnosti korištenja prostora određeni ciljevi prostornog uređenja, organizacija i namjena prostora, uvjeti korištenja i osobito zaštite prostora s uvjetima izgradnje i provođenja drugih zahvata u prostoru kao i druge mjere kojima se unaprjeđuje prostor i okoliš.
Sjeverni Velebit, površine 109 km2 proglašen je nacionalnim parkom 1999. godine. Nacionalni park Sjeverni Velebit kao dio velikog Dinarskog sustava nalazi se unutar Parka prirode Velebit koji je proglašen zaštićenim dijelom prirode 1981. godine, a ujedno je i rezervat biosfere. Unutar granica Nacionalnog parka nalaze se slijedeća zaštićena područja: strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, površine 1.296 ha, posebni floristički rezervat Zavižan-Balinovac-Zavižanska kosa, površine 121 ha, posebni floristički rezervat Visibaba, površine 78 ha i spomenik parkovne arhitekture Velebitski botanički vrt, površine 49 ha.
Zaštićena kulturna dobra i kulturna baština predstavlja značajan resurs za promidžbu i daljnji razvitak ovog Nacionalnog parka. Planom su predložena za zaštitu, preventivnu zaštitu, registraciju, kulturna dobra: Mirovo, Struge - Zelengrad, povijesna cesta Jablanac - Štirovača i Grčki zid. Specifičnost prostora su Velebitski stanovi koji se pojavljuju na tri visinska pojasa: na podima, u nadgorju i na vrhgorju.
Područje Nacionalnog parka nema stalnih stanovnika. Ključno značenje za njegovo dugoročno funkcioniranje ima stanovništvo rubnih naselja kao i njegova vanjskog pojasa. Park se nalazi u Ličko-senjskoj županiji na području Grada Senja. U rubnom području Parka smješteno je devet naselja, s približno 1000 stanovnika.