Člankom 80. stavkom 1. ZKG-a propisano je da se zone u jedinici lokalne samouprave za plaćanje komunalnog doprinosa određuju s obzirom na uređenost i opremljenost zone komunalnom infrastrukturom i položaj područja zone u jedinici lokalne samouprave. Što u smislu navedene odredbe predstavlja pojam "područje zone"?
Pojam "područje zone" u kontekstu spomenute odredbe ZGK-a predstavlja dio teritorija jedinice lokalne samouprave određen odlukom o komunalnom doprinosu na kojemu se naplaćuje komunalni doprinos prema jediničnoj vrijednosti komunalnog doprinosa određenoj tom odlukom za tu zonu.
U članku 78. stavku 1. podstavku 2. ZKG-a određuje se jedinična vrijednost komunalnog doprinosa po pojedinim zonama u JLS. U istom nije razrađeno koji se parametri kod određivanja jedinične vrijednosti uzimaju. Primjerice, stari ZKG je odredio da se jedinična vrijednost utvrđuje po vrsti objekata i uređaja komunalne infrastrukture, a novim ZKG-om je to izostavljeno. Koji parametri se obvezno moraju uzeti kod utvrđivanja vrijednosti komunalnog doprinosa?
Odredbom članka 78. stavka 1. točke 2. ZKG-a propisano je da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom doprinosu kojom se određuje jedinična vrijednost komunalnog doprinosa po pojedinim zonama u jedinici lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: jedinična vrijednost komunalnog doprinosa). Dakle, tom se odredbom propisuje tko i kojim aktom određuje jediničnu vrijednost komunalnog doprinosa. Način i kriteriji za određivanje jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa propisani su odredbama članaka 79. i 80. ZKG-a. Prema tim odredbama jedinična vrijednost komunalnog doprinosa određuje se za pojedine zone u jedinici lokalne samouprave tako da je ta vrijednost najviša za prvu zonu, a manja za svaku iduću zonu. Zone u jedinici lokalne samouprave za plaćanje komunalnog doprinosa određuju se s obzirom na uređenost i opremljenost zone komunalnom infrastrukturom i položaj područja zone u jedinici lokalne samouprave, a položaj područja zone u jedinici lokalne samouprave određuje se s obzirom na: 1. udaljenosti od središta u naselju, 2. mrežu javnog prijevoza, 3. dostupnost građevina javne i društvene namjene, 4. dostupnost građevina opskrbe i usluga i 5. prostorne i prirodne uvjete (prostorna atraktivnost, zona visoke, srednje ili niske gustoće stanovanja, zaštićene kulturno-povijesne cjeline, opći mikroklimatski uvjeti, negativni utjecaji na okoliš – zrak, voda, tlo, buka). Također, ovim je odredbama propisano da jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za prvu zonu u jedinici lokalne samouprave ne može biti viša od 10% prosječnih troškova građenja kubnog metra (m³) građevine u Republici Hrvatskoj, a koje troškove ministar nadležan za graditeljstvo objavljuje u "Narodnim novinama".
ZKG-om nije propisano da visina komunalnog doprinosa ovisi o namjeni građevine pa se postavlja pitanje smije li jedinica lokalne samouprave odlukom o komunalnom doprinosu različito utvrditi jediničnu vrijednost komunalnog doprinosa ovisno o namjeni građevine (npr. stambeni, poslovni ili proizvodni prostor)? Dakle, smije li biti različita jedinična vrijednost komunalnog doprinosa u istoj zoni za različitu namjenu. Da li se Odlukom o komunalnom doprinosu smiju odrediti različite jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa, jedne jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa u postupku ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (u postupku po legalizaciji), a druge u postupku izdavanja akta za gradnju temeljem Zakona o gradnji?
Prema odredbi članka 78. stavka 1. točke 2. ZKG-a jedinična vrijednost komunalnog doprinosa određuje se odlukom o komunalnom doprinosu po pojedinim zonama u jedinici lokalne samouprave. Odredbama članaka 79. i 80. istog Zakona uređeno je pitanje određivanja jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa i zona u jedinici lokalne samouprave za naplatu tog doprinosa. Tim odredbama, a niti drugim odredbama istog Zakona nije omogućeno određivanje jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa ovisno o namjeni građevine. Odredbom, pak, članka 78. stavka 1. točke 4. ZKG-a propisano je da se odlukom o komunalnom doprinosu propisuju opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima odobrava djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa. Sukladno citiranoj odredbi, mišljenja smo da je odlukom o komunalnom doprinosu moguće (dopušteno) propisati djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa za ozakonjene zgrade.
Da li je moguće u odluku o komunalnom doprinosu ugraditi, kako bi se jednoznačno odredila namjena zgrade odnosno građevine?
Ne može i nema potrebe jer se jedinični iznos komunalnog doprinosa ne propisuje obzirom na namjenu građevine.
Mogu li se sukladno ZKG-u, a koji Zakon je stupio na snagu 4. kolovoza 2018. godine, sredstva komunalnog doprinosa trošiti i za održavanje komunalne infrastrukture od dana stupanja tog Zakona na snagu ili je potrebno donijeti novu Odluku o komunalnom doprinosu, te Program gradnje i održavanja?
Obavještavamo vas da je odredbom članka 130. stavcima 1. i 3. propisano da će jedinice lokalne samouprave donijeti odluke o komunalnom doprinosu iz članka 78. stavka 1. toga Zakona i odluke o komunalnoj naknadi iz članka 95. stavka 1. toga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu toga Zakona, te da do stupanja na snagu odluka iz stavaka 1. i 2. toga članka ostaju na snazi odluke o komunalnom doprinosu, odluke o komunalnoj naknadi i odluke o komunalnom redu s mjerama za njihovo provođenje, donesene na temelju zakona koji su važili prije stupanja na snagu toga Zakona. Stoga smo mišljenja da se sredstva komunalnog doprinosa mogu trošiti sukladno odlukama o komunalnom doprinosu koje su donesene sukladno ranije važećem Zakonu o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, br. 26/03 (pročišćeni tekst), 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12 i 147/14) i za održavanje komunalne infrastrukture, a sve do donošenja odluka o komunalnom doprinosu sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, broj 68/18). U pogledu, pak, Programa gradnje i održavanje, napominjemo da je odredbom članka 129. stavcima 1. i 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, broj 68/18), propisano da programi gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, programi održavanja komunalne infrastrukture i odluke o vrijednosti boda komunalne naknade (B) doneseni do stupanja na snagu toga Zakona važe do isteka kalendarske godine za koju su doneseni, te da će jedinice lokalne samouprave donijeti program građenja komunalne infrastrukture iz članka 68. stavka 1. toga Zakona, program održavanja komunalne infrastrukture iz članka 72. stavka 1. toga Zakona i odluku o vrijednosti boda komunalne naknade (B) iz članka 98. stavka 1. toga Zakona, najkasnije 30 dana prije dana isteka kalendarske godine za koju su doneseni programi odnosno odluke iz stavka 1. toga članka.
U slučaju oslobađanja od plaćanja komunalnog doprinosa više nije obveza odlukom o komunalnom doprinosu utvrditi i izvore sredstava iz koji će se namiriti iznos za slučaj potpunog ili djelomičnog oslobađanja od plaćanja komunalnog doprinosa. Člankom 126. ZKG-a propisano je da postupci donošenja upravnih akata započeti po prijašnjem Zakonu o komunalnom gospodarstvu do dana stupanja na snagu novog Zakona o komunalnom gospodarstvu dovršit će se prema odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona. Da li to znači da je jedinica lokalne samouprave u tekućoj proračunskoj kalendarskoj godini u slučaju oslobađanja od plaćanja komunalnog doprinosa u započetom postupku po starom ZKG-u, dužna osigurati sredstva iz kojih će se namiriti oslobođena sredstva komunalnog doprinosa, a u slučaju oslobađanja od plaćanja komunalnog doprinosa u postupku započetom po novom ZKG-u, nije dužna osigurati sredstva iz kojih će se namiriti oslobođena sredstva komunalnog doprinosa, a napominjemo radi se o istoj proračunskoj godini?
Odredbom članka 126. stavka 1. ZKG-a propisano je da će se postupci donošenja upravnih akata započeti po Zakonu o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. – pročišćeni tekst, 82/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11., 144/12., 94/13., 153/13., 147/14. i 36/15.) do dana stupanja na snagu ZKG-a dovršit prema odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona. Također, odredbom članka 130. stavka 3. ZKG-a do stupanja na snagu odluka o komunalnom doprinosu koje će biti donesene na temelju ZKG-a ostavljene su na snazi odluke o komunalnom doprinosu donesene na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. – pročišćeni tekst, 82/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11., 144/12., 94/13., 153/13., 147/14. i 36/15.). Dakle, ZKG-om je omogućeno donošenje rješenja o komunalnom doprinosom na temelju tog Zakona, a u skladu s odlukom o komunalnom doprinosu donesenom prije stupanja na snagu tog Zakona. Obzirom na navedeno, postojanje dužnosti osiguranja sredstva iz kojih će se namiriti oslobođena sredstva komunalnog doprinosa ne ovisi nužno o zakonu na temelju kojega se donosi rješenje o komunalnom doprinosu već o odluci o komunalnom doprinosu u skladu s kojom se donosi rješenje o komunalnom doprinosu.
Povodom vašeg upita vezanog uz izračun obujma zgrade za obračun komunalnog doprinosa, pri čemu je u konkretnom slučaju ozakonjenja zgrade, koji navodite, projektant kod utvrđivanja obujma gospodarske zgrade obračunao obujam zgrade kao otvorenog dijela zgrade, odnosno kao zapreminu prostora do visine jedan metar od gornje kote površine poda zgrade, a da ste mišljenja da se u konkretnom slučaju ne radi o otvorenom dijelu građevine, te da bi se obračun obujma zgrade trebao obračunati kao zapremina zatvorenog dijela zgrade, obavještavamo vas kako slijedi.
Prema odredbi članka 4. stavka 1. Pravilnika o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa ("Narodne novine", br. 136/06, 135/10, 14/11 i 55/12) kod utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa, uz zapreminu zatvorenog dijela neke građevine uračunavaju se i loggie, natkrivene terase, odnosno natkriveni dijelovi terasa, trijemovi, natkriveni prolazi i drugi dijelovi te građevine koji nisu zatvoreni, ali su natkriveni i omeđeni prema van, s time da se prema odredbi stavka 2. tog članka zapremina otvorenih dijelova građevine u tom slučaju utvrđuje u m³ kao stvarna zapremina tih prostora do visine jedan metar od gornje kote površine njihovog poda, te odgovara stvarnoj tlocrtnoj površini u m² poda tih prostora ili dijelova prostora koji su natkriveni.
U kojem se roku, nakon pravomoćnosti građevinske dozvole mora donijeti rješenje o komunalnom doprinosu, odnosno ako se ne pristupi građenju, da li se nakon očitovanja stranke može izdavanje rješenja prolongirati do najkasnije prijave početka građenja.
ZKG-om je propisan rok od kojega se mora donijeti rješenje o komunalnom doprinosu, a ne i rok do kojega se može to rješenje donijeti. Rok do kojega se to rješenje može donijeti propisan je odredbama OPZ-a kojima je uređena zastara.
Tko je obveznik plaćanja komunalnog doprinosa kada je vlasnik zemljišta Republika Hrvatska ili JLS, kao npr. kada se ozakonjuje građevina na k.č. koja nije u privatnom vlasništvu? Kad su vlasnik i investitor dvije fizičke ili pravne osobe da li je umjesto pisanog ugovora, dovoljna izjava investitora o preuzimanje obveze plaćanja komunalnog doprinosa.
Tko je obveznik plaćanja komunalnog doprinosa propisano je odredbom članka 77. stavka 1. ZKG-a. Prema toj odredbi komunalni doprinos plaća vlasnik zemljišta na kojem se gradi građevina ili se nalazi ozakonjena građevina odnosno investitor ako je na njega pisanim ugovorom prenesena obveza plaćanja komunalnog doprinosa. Shodno citiranoj odredbi mišljenja smo da za obvezivanje investitora koji nije vlasnik zemljišta na plaćanje komunalnog doprinosa nije dovoljna samo njegova (jednostrana) izjava već da je s time suglasan i vlasnik zemljišta. Naime, pisani ugovor kojega ima u vidu citirana odredba, obzirom na prava i obveze vezane uz komunalni doprinos, podrazumijeva dvostrano obvezni ugovor tj. ugovor za čije je sklapanje potrebno očitovanje volje vlasnika zemljišta i investitora. Međutim, tko je obveznik plaćanja komunalnog doprinosa u slučaju ozakonjenja zgrade koju je investitor izgradio na tuđem zemljištu propisano je odredbom članka 22. stavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Prema toj odredbi podnositelj zahtjeva (za ozakonjenje), odnosno vlasnici zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju, osim za pomoćnu zgradu, dužni su po izvršnosti tog rješenja platiti, uz ostalo, komunalni doprinos u skladu s posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Dakle, u to slučaju obveznik plaćanja komunalnog doprinosa je podnositelj zahtjeva za ozakonjenje iako ne postoji ugovor kojeg ima u vidu odredba članka 77. stavka 1. ZKG-a.
Da li se obračunava komunalni doprinos za izgradnju komunalne infrastrukture konkretno nerazvrstane ceste ako JLS sklopi ugovor u smislu članka 165. i 167. Zakona o prostornom uređenju. Naime, ako sukladno članku 165. investitor komunalne infrastrukture sklopi ugovor s JLS o izgradnji komunalne infrastrukture sukladno stavku 5. navedenog članka JLS može ugovoriti, između ostaloga povrat dijela sredstava utrošenih za izgradnju komunalne infrastrukture ili djelomično prebijanje s obvezom plaćanja komunalnog doprinosa u slučaju građenja građevina komunalne infrastrukture. Člankom 77. stavkom 4. novog ZKG propisano je između ostaloga da se ne plaća komunalni doprinos za izgradnju komunalne infrastrukture u konkretnom slučaju nerazvrstane ceste. Da li u navedenom slučaju, kada je JLS već sklopila s investitorom ugovor o izgradnji komunalne infrastrukture i procijenila komunalni doprinos za izgradnju nerazvrstane ceste prema odredbama starog Zakona o komunalnom gospodarstvu može, kada građevinska dozvola postane pravomoćna, obračunati komunalni doprinos za nerazvrstanu cestu ili se primjenjuje odredba članka 77. stavak 4. i na nerazvrstanu cestu se ne obračunava komunalni doprinos?
Prema odredbi članka 77. stavka 4. točke 1. ZKG-a komunalni doprinos ne plaća se za građenje i ozakonjenje, uz ostalo, komunalne infrastrukture. Budući je nerazvrstana cesta komunalna infrastruktura za njezino se građenje ne plaća komunalni doprinos bez obzira na to tko je njezin investitor i kakve je ugovore s JLS sklopila. Imajući u vidu navode iz upita posebno skrećemo pozornost da odredba članka 165. stavka 5. Zakona o prostornom uređenju kojom je propisana mogućnost prebijanja troškova građenja komunalne infrastrukture i komunalnog doprinosa kojeg treba platiti investitor i odredba članka 169. istog Zakona kojom je propisana obveza prebijanja uloženih sredstava u financiranje uređenja građevinskog zemljišta i komunalnog doprinosa, prije svega, imaju u vidu komunalni doprinos koji investitor, odnosno zainteresirana osoba moraju platiti u vezi s građenjem građevine kojoj će infrastruktura služiti, a ne s komunalnim doprinosom za građenje komunalne infrastrukture za čije se građenje taj doprinos niti ne plaća.
Da li se plaćeni komunalni doprinos za građenje na istom ili drugom zemljištu može prenijeti na drugog investitora, odnosno novog vlasnika građevinskog zemljišta ako to zatraži (dozvoli) investitor koji je prethodno platio komunalni doprinos.
Može, u slučaju koji je uređen odredbom članka 89. stavka 1. ZKG-a. Naime, prema toj odredbi iznos komunalnog doprinosa plaćen za građenje građevine na temelju građevinske dozvole odnosno drugog akta za građenje koji je prestao važiti jer građenje nije započeto ili građevinske dozvole odnosno drugog akta za građenje koji je poništen na zahtjev ili uz suglasnost investitora uračunava se kao plaćeni dio komunalnog doprinosa koji se plaća za građenje na istom ili drugom zemljištu na području iste jedinice lokalne samouprave, ako to zatraži obveznik komunalnog doprinosa, odnosno investitor. U drugim slučajevima ne može.
Kada se odlučuje o visini komunalnom doprinosu po prijavi početka građenja, a upravno tijelo nakon uvida u projekt je u dvojbi da li za zahvat treba građevinska dozvola ili samo glavni projekt, tko je nadležan za odlučivanje da li treba građevinska dozvola ili ne treba?
Utvrđivanje akta koji je potreban za građenje određenog akta nije predmet postupka donošenja rješenja o komunalnom doprinosu pa se ovo pitanje u tom postupku ne ispituje.
