Molimo uputu vezano uz članak 1. Zakona o grobljima i čl. 4. stavak 7. Zakona o pogrebničkoj djelatnosti. Budući da su ove odredbe u suprotnosti u reguliranju pratećih objekata na grobljima, a mi moramo podnijeti zahtjev nadležnom Gradskom uredu za dobivanje statusa pogrebnika, molimo uputu koju odredbu primijeniti, odnosno na koju se odredbu pozvati.
Zakonom o grobljima uređuje se izgradnja, korištenje i upravljanje grobljem. Groblje je definirano kao ograđeni prostor zemljišta na kojem se nalaze grobna mjesta, komunalna infrastruktura i u pravilu prateće građevine.
Odredbama članka 1. stavka 3. Zakona o grobljima propisano je da se pratećim građevinama u smislu toga Zakona smatraju krematorij, mrtvačnica, dvorana za izlaganje na odru, prostorije za ispraćaj umrlih i sl.
Odredbama članka 1. stavka 4. Zakona o grobljima propisano je da se prateće građevine grade unutar ograđenog prostora zemljišta koje čini groblje, odnosno izvan toga prostora ako je to planirano prostornim planom jedinice lokalne samouprave.
Nadalje, odredbama članka 4. stavka 7. Zakona o pogrebničkoj djelatnosti propisano je da je Pogrebni centar objekt izvan groblja sa svim službenim i radnim prostorijama za ispraćaj i kremaciju umrle osobe te profesionalno i pijetetno obavljanje pogrebničke djelatnosti u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima koji se odnose na uvjete prostora i opreme za kremaciju umrle osobe.
Prema odredbama članka 8. stavka 1. Zakona o pogrebničkoj djelatnosti propisano je koje se djelatnosti smatraju pogrebničkom djelatnosti u smislu toga Zakona (na primjer: preuzimanje i prijevoz umrle osobe ili posmrtnih ostataka od mjesta smrti; organizacija prijevoza i prijevoz umrle osobe u Republici Hrvatskoj i iz Republike Hrvatske u inozemstvo u skladu s posebnim zakonima i međunarodnim sporazumima; organizacija i ishođenje dokumentacije za prijevoz umrle osobe ili posmrtnih ostataka; organizacija pogreba ili ispraćaja i druge prateće djelatnosti navedene u tom članku Zakona).
Prema mišljenju ovog Ministarstva, gore navedena odredba Zakona o pogrebničkoj djelatnosti nije u koliziji s odredbom Zakona o grobljima, jer je izgradnja Pogrebnog centra dopuštena kao mogućnost, a ne obveza, a prateće građevine se grade unutar ograđenog prostora zemljišta koje čini groblje, odnosno izvan prostora ako je to planirano prostornim planom jedinice lokalne samouprave, kako je definirano odredbama Zakona o grobljima.
Osim toga, izgradnja Pogrebnog centra zahtijeva ispunjavanje dodatnih uvjeta u svezi s prostornim planovima, zaštitom okoliša i ostalim propisima koji se odnose na uvjete koje trebaju zadovoljiti prostori i oprema za kremaciju umrle osobe.
Skrećemo pozornost na odredbe članka 28. Zakona o pogrebničkoj djelatnosti kojima je propisano da stupanjem na snagu toga Zakona prestaju važiti odredbe određenih članaka Zakona o komunalnom gospodarstvu koje se odnose na prijevoz pokojnika. Slijedom navedenog sve odredbe Zakona o grobljima, kao posebnog Zakona primjenjuju se i ostaju i dalje na snazi.
Treba li se uz uplatnicu za plaćanje naknade za dodjelu grobnog mjesta na trajno korištenje dostaviti i rješenje o dodjeli?
Odredbama članka 13. stavka 1. Zakona o grobljima (Narodne novine broj 19/98 i 50/12) propisano je da Uprava groblja daje grobno mjesto na korištenje na neodređeno vrijeme uz naknadu te o tome donosi rješenje. Rješenje se donosi u upravnom postupku sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine 47/09) i prema Odluci o grobnoj naknadi koju donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Stranka se može žaliti na doneseno rješenje prema uputi o pravnom lijeku koje svako rješenje mora sadržavati.
Moram li dopustiti dimnjačaru čišćenje dimnjaka i platiti mi tu uslugu budući da ne koristim kruta goriva? Imam u kući plinski bojler koji mi redovito servisira ovlaštena tvrtka.
Odredbama članka 24. stavka 1. podstavka 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj 68/18) propisano je da se obavljanje dimnjačarskih poslova smatraju uslužnom komunalnom djelatnošću u smislu toga Zakona.
Prema odredbama članka 25. stavka 5. istog Zakona pod dimnjačarskim poslovima podrazumijeva se čišćenje i kontrola dimnjaka, dimovoda i uređaja za loženje u građevinama. Jedinice lokalne samouprave svojom odlukom pobliže uređuju pitanja načina organizacije i obavljanja te komunalne djelatnosti pa tako i način i učestalost čišćenja i kontrole dimnjaka, cijenu usluge, nadzor nad obavljanjem dimnjačarske službe, kaznene odredbe za prekršaje koje mogu počiniti građani odnosno dimnjačari, kao i druga pitanja važna za obavljanje ove djelatnosti na određenom području.
Slijedom navedenog, obvezni ste dopustiti dimnjačaru pristup dimnjaku radi kontrole i čišćenja i platiti mu za učinjenu uslugu sukladno donesenoj Odluci jedinice lokalne samouprave. Napominjemo da servisiranje bojlera nije komunalna nego gospodarska djelatnost i da se razlikuje od dimnjačarskih poslova.
Detaljne informacije u vezi odredbi Odluke o dimnjačarskim poslovima možete zatražiti direktno od upravnog odjela svog grada odnosno općine.
Mogu li jedinice lokalne samouprave nekim aktom predvidjeti, organizirati, omogućiti te izvesti ukapanje više ljudi u zajedničku grobnicu u sklopu mjesnog/gradskog groblja? Točnije radi se o ljudima koji nemaju poznatih nasljednika, te su živjeli do smrti u domovima pod državnom skrbi, domovima za bolesne odrasle osobe i sl., a nemaju plaćana grobna mjesta niti nasljednike koji bi ih održavali i plaćali?
Odredbama članka 18. stavka 1. Zakona o grobljima (Narodne novine broj 19/98 i 50/12) propisano je da je predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno donijeti propise, između ostalih, o mjerilima i načinu dodjeljivanja i ustupanja grobnih mjesta na korištenje, vremenskim razmacima ukopa u popunjena grobna mjesta te o načinu ukopa nepoznatih osoba. Zakon o grobljima ne sadrži odredbe o obvezi jedinice lokalne samouprave da donese propise o načinu ukopa osoba koje nemaju poznate nasljednike, osoba koje su živjele do smrti u domovima pod državnom skrbi ili u domovima za bolesne odrasle osobe.
Međutim, Zakon o grobljima ne priječi jedinice lokalne samouprave da aktom predstavničkog tijela propišu način ukopa tih osoba te da ustanove u kojima su te osobe boravile oslobode plaćanja naknade za dodjelu grobnog mjesta i godišnje grobne naknade.
Moja obitelj namjerava urediti grobno mjesto, izgraditi spomenik, međutim, načelnik općine gdje se nalazi grob, ne daje pristanak na prijedlog uređenja groba. Sporno je pitanje betonske ploče oko groba, koje su postavljene oko svih dosadašnjih spomenika koji su rađeni do prije 1-2 mjeseca, a od sada se više ne smiju, unatoč opomeni graditelja da je bez toga nestabilan spomenik. Da li načelnik može sam donijeti odluku kako se treba graditi spomenik na grobu? Da li postoji zakon o uređenju grobova?
Člankom 10. stavkom 1. Zakona o grobljima („Narodne novine“ broj 19/98 i 50/12) propisano je da grobljem upravlja pravna osoba ili drugi subjekt osnovan prema uvjetima i na način propisan posebnim propisom (uprava groblja). Stavkom 2. istoga članka je propisano da upravljanje grobljem razumijeva dodjelu grobnih mjesta, uređenje, održavanje i rekonstrukciju groblja (promjena površine, razmještaj putova i sl.) na način koji odgovara tehničkim i sanitarnim uvjetima, pri čemu treba voditi računa o zaštiti okoliša a osobito o krajobraznim i estetskim vrijednostima. Stavkom 4. istoga članka je propisano da su o uređenju i održavanju dodijeljenih grobnih mjesta dužni se brinuti korisnici. Pravilnikom o grobljima („Narodne novine“ broj 19/1998) pobliže se uređuju osnovni normativi o prostornim i tehničkim uvjetima kod planiranja izgradnje groblja i pratećih građevina.
U vezi Vašeg problema po pitanju betonskih ploča oko groba, upućujemo Vas da se još jednom pismeno obratite upravi groblja i da obrazložite razlog zbog kojega se navedene ploče trebaju postaviti. Ukoliko je moguće, zatražite od izvođača spomenika da Vam dostavi pismenu potvrdu da bi se spomenik bez postavljenih ploča mogao urušiti, naravno u slučaju da je to istina. Ujedno zatražite od uprave groblja pismeno očitovanje u vezi istoga odnosno dozvolu za uređenje nadgrobnog spomenika.
Mogu li se, obavljanje poslova dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, te veterinarsko-higijeničarske usluga koje obuhvaćaju skupljanje i uklanjanje životinjskih lešina sa javne površine radi njihovog uništavanja utvrditi kao komunalne djelatnosti od lokalnog značaja?
Člankom 26. stavkom 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 68/18 dalje ZKG) propisano je da osim djelatnosti iz članaka 22. i 24. ovog Zakona, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom odrediti i drugu djelatnost koja se smatra komunalnom djelatnosti: 1.ako se takvom djelatnošću kontinuirano zadovoljavaju potrebe od životnog značenja za stanovništvo na području JLS; 2.ako po svom sadržaju i značenju djelatnost predstavlja nezamjenljiv uvjet života i rada u naselju; 3. ako je pretežno uslužnog karaktera i 4. ako se obavlja prema načelima komunalnog gospodarstva.
Obzirom da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, prema mišljenju ovog Ministarstva, navedena djelatnost kojoj je svrha očuvanje zdravlja pučanstva po svom značenju može se smatrati komunalnom djelatnošću u smislu ZKG-u.
Međutim, proglašavanjem ovih djelatnosti komunalnom, jedinica lokalne samouprave samo naglašava važnost iste u osiguranju zdravlja lokalnog stanovništva. Ovim aktom se ni na koji način ne utječe na primjenu odredbi zakonskih i pod zakonskih propisa koji uređuju način provođenja ove djelatnosti niti se mogu mijenjati zakonski uvjeti pod kojima te zdravstvene ustanove odnosno druge pravne osobe koje samostalno, osobnim radom obavljaju tu djelatnost.
Tko može obavljati komunalne djelatnosti?
Komunalne djelatnosti obavljaju se na način propisan u članku 33. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, br. 68/18, dalje u tekstu Zakon). Zakonom je propisano da komunalnu djelatnost mogu obavljati: 1. trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave zajedno 2. javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave, 3. služba –vlastiti pogon koju osniva jedinica lokalne samouprave 4. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji, 5. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o obavljanju komunalne djelatnosti.
Prema odredbama stavka 2. istog članka više jedinica lokalne samouprave može zajednički organizirati obavljanje komunalne djelatnosti na jedan od načina iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka.
Prema odredbama stavka 3. ovog članka propisano je da pravne osobe iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovog članka i jedinica lokalne samouprave u slučaju iz točke 3. istog stavka imaju status javnog isporučitelja koji upravlja komunalnom infrastrukturom.
Tko može obavljati komunalnu djelatnost održavanje groblja i krematorija?
Komunalnu djelatnost održavanje groblja i krematorija unutar groblja odnosno upravljanje grobljima može obavljati samo komunalna tvrtka, odnosno javna ustanova u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i služba - vlastiti pogon kojeg osniva jedinica lokalne samouprave.
Da li je prodaja pogrebne opreme komunalna djelatnost?
Prodaja pogrebne opreme nije komunalna djelatnost i ona se može obavljati po tržišnim principima.
Kako se utvrđuju cijene komunalnih usluga?
Odredbom članka 55. stavka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu izrijekom je propisano da je isporučitelj komunalnih usluga dužan za cjenik komunalnih usluga i za svaku njegovu izmjenu ili dopunu pribaviti prethodnu suglasnost općinskog načelnika, gradonačelnika i gradonačelnika Grada Zagreba, odnosno izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave na području kojem se isporučuje predmetna komunalna usluga. Prijedlog za davanje suglasnosti za izmjenu ili dopunu cjenika komunalnih usluga,uz podatke o vrsti komunalne usluge i način obračuna i plaćanja te usluge, te strukturu cijene i datum od kojega se primjenjuje cijena, sadrži: 1.predloženu novu cijenu komunalne usluge i njezinu strukturu 2. postotak promjene cijene u odnosu na postojeću i 3. razloge za promjenu cijene s detaljnim obrazloženjem i izračunom. Ako se gradonačelnik odnosno općinski načelnik jedinice lokalne samouprave ne očituje u roku od 60 dana od dana zaprimanja prijedloga za pribavljanje prethodne suglasnosti, smatra se da je suglasnost dana.
Ako je obavljanje uslužne komunalne djelatnosti organiziralo više jedinica lokalne samouprave i ako gradonačelnik odnosno općinski načelnik jedne ili više jedinica lokalne samouprave uskrati prethodnu suglasnost na cjenik komunalnih usluga , odnosno na njegovu izmjenu ili dopunu, cjenik odnosno njegove izmjene ili dopune primjenjuju se ako suglasnost, dade gradonačelnik odnosno općinski načelnik jedinice lokalne samouprave koja ima većinski dio dionica odnosno udjela u trgovačkom društvu odnosno većinska osnivačka prava u javnoj ustanovi. Isporučitelj komunalne usluge dužan je cjenik komunalne usluge objaviti na svojoj oglasnoj ploči i na svojim mrežnim stranicama. Isporučitelj komunalne usluge dužan je pridržavati se cjenika komunalnih usluga.
Uređivanje organizacije i rada dimnjačarske službe, rokova čišćenja dimnjaka i nadzora nad radom dimnjačarske službe.
Prema odredbi članka 24. stavak 1. podstavak 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu, obavljanje dimnjačarskih poslova smatra se uslužnom komunalnom djelatnošću koja se, kao i ostale djelatnosti prema tom Zakonu i prema odredbama članka 19. stavak 1. podstavak 3. i članka 19.a. stavak 2. podstavak 3 Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, br. 33/01, 129/05, 109/07 i 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 i 123/17), obavlja u samoupravnom djelokrugu jedinice lokalne samouprave.
Nadalje, prema odredbi članka 73. stavak 1. potonje spomenutog Zakona, obavljanje poslova koji su u samoupravnom djelokrugu jedinice lokalne samouprave uređuje njezino predstavničko tijelo (općinsko, odnosno gradsko vijeće) odlukom ili drugim općim aktom.
Dakle, na temelju navedenih odredbi naprijed spomenutih zakona, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ovlašteno je donijeti odluku kojom se uređuje organizacija rada dimnjačarske službe, rokove čišćenja dimnjaka i druga pitanja bitna za osiguranje obavljanja navedene službe.
Koju naknadu plaća korisnik grobnog mjesta prema Zakonu o grobljima (Narodne novine 19/98, 50/12)?
Prema članku 2. Zakona o grobljima, groblja su komunalni objekti u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, dakle općina ili gradova.
Upravljanje grobljem razumijeva dodjelu grobnih mjesta, uređenje, održavanje i rekonstrukciju groblja (promjena površine, razmještaj putova i sl.) na način koji odgovara tehničkim i sanitarnim uvjetima, pri čemu treba voditi računa o zaštiti okoliša a osobito o krajobraznim i estetskim vrijednostima.
Sukladno članku 10. Zakona, grobljem upravljaju pravne osobe na način i prema uvjetima propisanim posebnim propisom. Taj posebni propis je Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 68/18)- u daljnjem tekstu: ZKG. Sukladno članku 31. ZKG trgovačkim društvima i javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost održavanja groblja i krematorija unutar groblja i djelatnost usluge ukopa i kremiranja pokojnika u krematoriju unutar groblja dodijeljene su određene javne ovlasti u okviru kojih rješavaju u pojedinačnim upravnim stvarima o pravima i obvezama fizičkih i pravnih osoba (korisnika usluga) koje uprave groblja pružaju. Protiv upravnih akata koje donesu ova javnopravna tijela može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva.
Jedna od takvih javnih ovlasti je propisana člankom 13. Zakona o grobljima koji propisuje da uprava groblja donosi rješenje o dodjeli grobnog mjesta na korištenje na neodređeno vrijeme uz naknadu. Pri tome je uprava groblja vezana propisom koji sukladno članku 18. Zakona o grobljima donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave kojim se među inim propisuju i uvjeti i mjerila za plaćanje naknade kod dodjele grobnog mjesta.
Od gornje naknade treba razlikovati godišnju naknadu za korištenje koju je korisnik grobnog mjesta dužan plaćati svake godine dok koristi grobno mjesto.
Koju naknadu može naplaćivati uprava groblja?
Prema Zakonu o grobljima, uprava groblja ima pravo naplatiti dvije naknade. Prva je naknada jednokratna i naplaćuje se prilikom davanja grobnog mjesta na korištenje na neodređeno vrijeme i o tome uprava groblja donosi rješenje. Drugu naknadu korisnik plaća godišnje za korištenje grobnog mjesta, a neplaćanjem iste kroz zakonom propisano razdoblje od 10 godina smatra se napuštanjem grobnog mjesta/grobnice s kojim uprava groblja može slobodno raspolagati, tj. može ga ponovo dodijeliti na korištenje pod uvjetom da je od posljednjeg ukopa u taj grob proteklo 15 godina, odnosno da je od ukopa u grobnicu proteklo 30 godina.
Kojom komunalnom djelatnošću je obuhvaćeno čišćenje snijega na nerazvrstanim cestama?
Člankom 23. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (''Narodne novine'' broj 68/18, 110/18 i 32/20) propisano je da se pod održavanjem nerazvrstanih cesta podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Pri tome je posebni propis kojim se uređuje popis poslova redovitog i izvanrednog održavanja cesta Pravilnik o održavanju cesta („Narodne novine" broj 90/14 i 3/21) kojim je propisano da se pod redovitim održavanjem cesta podrazumijevaju, između ostalog, poslovi zimske službe u okviru kojih se izvode radovi čišćenja snijega i leda kao i posipanje protiv poledice. Dakle, čišćenje snijega i leda na nerazvrstanim cestama podrazumijevaju se komunalnom djelatnošću održavanja nerazvrstanih cesta.
Člankom 24. stavkom 1. točkom 3. ZKG-a usluga ukopa definirana je kao uslužna djelatnost, a člankom 33. stavkom 1. točkom 5. istog Zakona propisano je da komunalne djelatnosti može, između ostalog, obavljati i fizička osoba na temelju ugovora o obavljanju komunalne djelatnosti. Zanima nas pod kojim uvjetima obavljanje usluge ukopa pokojnika unutar groblja možemo povjeriti obrtu registriranom za obavljanje pogrebničkih djelatnosti sa položenim ispitom za pogrebnika?
Prema članku 24. stavku 1. točki 3. ZKG-a usluge ukopa i kremiranje pokojnika u krematoriju unutar groblja određene su kao uslužne djelatnosti, a prema članku 52. istog Zakona sredstva za financiranje obavljanja uslužnih komunalnih djelatnosti osiguravaju se iz cijene usluge. Prema članka 48. stavku 1. istog Zakona na temelju pisanog ugovora jedinica lokalne samouprave može povjeriti pravnoj ili fizičkoj osobi obavljanje komunalnih djelatnosti koje se financiraju isključivo iz njezina proračuna. Budući da se usluge ukopa i kremiranje pokojnika u krematoriju unutar groblja financiraju iz cijene usluge, a ne isključivo iz proračuna jedinice lokalne samouprave, obavljanje te djelatnosti ne može se povjeriti fizičkoj ili pravnoj osobi na temelju pisanog ugovora, a niti putem koncesije. Ovo potonje, stoga jer je člankom 44. stavkom 1. istog Zakona propisano da se putem koncesije mogu obavljati samo komunalne djelatnosti pružanja usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama, pružanja usluga javnih tržnica na malo, komunalnog linijskog prijevoza putnika, obavljanja dimnjačarskih poslova te održavanja javne rasvjete.
Da li predstavničko tijelo JLS mora na temelju članka 34. ZKG-a donijeti odluku o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti u slučajevima u kojem komunalnu djelatnost obavlja trgovačko društvo osnovana prema ranije važećim propisima?
Ne mora! Naime, prema članku 133. stavku 1. ZKG-a trgovačko društvo, javna ustanova i vlastiti pogon, osnovani za obavljanje komunalnih djelatnosti na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. – pročišćeni tekst, 82/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11., 144/12., 94/13., 153/13., 147/14. i 36/15.), nastavljaju s radom kao trgovačko društvo, javna ustanova i vlastiti pogon prema tom Zakonu. Međutim skrećemo pozornost na stavak 2. istoga članka prema kojemu su jedinica lokalne samouprave te društvo i ustanova iz stavka 1. toga članka dužni uskladit akte o osnivanju, statute i druge opće akte s tim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu tog Zakona, osim u slučaju propisanom člankom 134. istog Zakona.
Provodi li se postupak javne nabave iz članka 50. ZKG-a u slučajevima u kojima JLS odlukom povjerava obavljanje komunalnih djelatnosti trgovačkom društvu koje je u 100% njenom vlasništvu?
Ne provodi se postupak javne nabave jer se u takvom slučaju obavljanje komunalne djelatnosti povjerava odlukom predstavničkog tijela JLS-a koja se donosi na temelju članka 34. stavka 1. ZKG-a. Međutim, s tim u vezi skrećemo pozornost da je jedinica lokalne samouprave kao javni naručitelj prije donošenja odluke o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti trgovačkom društvu na temelju članka 50. ZKG-a dužna provjeriti jesu li ispunjeni uvjet iz članka 33. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, br. 120/16) i to posebice uvjet propisan stavkom 1. točkom 2. tog članka tj. obavlja li trgovačko društvo neku drugu tržišnu djelatnost u postotku većem od 20%. Naime, prema odredbama članka 33. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi taj se Zakon ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi koje javni naručitelj dodjeljuje drugoj pravnoj osobi ako: 1. nad tom pravnom osobom javni naručitelj samostalno ili zajedno s drugim javnim naručiteljima obavlja kontrolu sličnu onoj koju provodi nad svojim poslovnim jedinicama, 2. pravna osoba pod kontrolom obavlja više od 80 % svojih djelatnosti u izvršavanju zadataka koje joj je povjerio jedan ili više javnih naručitelja koji nad njome provode kontrolu ili koje su joj povjerile druge pravne osobe nad kojima jedan ili više tih javnih naručitelja provode kontrolu i 3. nema izravnog udjela privatnog kapitala u pravnoj osobi pod kontrolom, osim sudjelovanja privatnog kapitala koje je obvezno na temelju odredaba posebnog zakona, u skladu s osnivačkim Ugovorima, a koji nema značajke kontroliranja i blokiranja i koji ne vrši odlučujući utjecaj na tu pravnu osobu.
Postupci nabave za djelatnosti iz područja komunalnog gospodarstva provode se prema odredbama Zakona o javnoj nabavi. Da li se i te nabave unose u Plan nabave koji se izrađuje sukladno Zakonu o javnoj nabavi i vodi u EOJN-u i da li se i ti ugovori i narudžbenice unose u Registar ugovora koji se vodi temeljem Zakona o javnoj nabavi u EOJN-u?
Prema Zakonu o javnoj nabavi svi postupci nabave koju provode javni naručitelji, sektorski naručitelj ili drugi subjekt u slučajevima određenim tim Zakonom provode se u skladu s tim Zakonom. Davanje objašnjenja u vezi s primjenom Zakona o javnoj nabavi u djelokrugu je Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, a na koje vas s tim u vezi upućujemo.
U čemu se treba sastojati usklađenje vrijednosti temeljnog kapitala i vrijednosti dionica ili udjela u trgovačkim društvima/javnim ustanovama s Zakonom, a čija je obveza propisana člankom 134. ZKG-a ?
Prema odredbi članka 134. ZKG-a jedinice lokalne samouprave uskladit će vrijednost temeljnog kapitala i vrijednost dionica ili udjela u trgovačkim društvima odnosno vrijednost udjela u javnim ustanovama s tim Zakonom u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Pitanje vrijednost temeljnog kapitala i vrijednost dionica ili udjela u trgovačkim društvima uređeno je odredbom članka 35. ZKG-a prema kojoj se obavljanje komunalnih djelatnosti može povjeriti trgovačkom društvu u kojemu jedinica lokalne samouprave odnosno više jedinica lokalne samouprave u slučaju zajedničke organizacije obavljanja komunalne djelatnosti ima sve dionice odnosno udjele. Prema, pak, odredbi članka 37. stavka 1. osnivač javne ustanove koja se osniva za obavljanje komunalne djelatnosti može biti samo jedinica lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave u slučaju zajedničke organizacije obavljanja komunalne djelatnosti.
