Tipski projekti

Zakonom o gradnji nije predviđena mogućnost izrade arhitektonsko-građevinskog projekta već zasebno arhitektonski projekt koji izrađuje ovlašteni arhitekt, te građevinski projekt koji izrađuje ovlašteni inženjer građevinarstva.

 

Vezano uz česte upite oko različitih dimenzija građevina koje se žele tipizirati, smatramo da jedan tipski projekt može obuhvatiti jednu dimenziju i jedno projektno opterećenje (odnosno maksimalno opterećenje).

 

Također, otvore na kiosku ili kontejneru je potrebno prikazati, ali ukoliko smještaj otvora ne utječe na mehaničku otpornost i stabilnost konstrukcije, može se u projektu prikazati nekoliko varijanti.

 

Prema Zakonu o gradnji (Narodne novine broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

 

Članak 128. Zakona propisuje da se građenju građevina bez građevinske dozvole može pristupiti jedino ako se radi o jednostavnim građevinama i radovima propisanim Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine broj 112/17, 34/18, 36/19 i 98/19). Tipska kontejnerska kotlovnica se u navedenom pravilniku ne navodi.

 

Nadalje, sukladno članku 77. stavku 1. Zakona o gradnji (Narodne novine broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) za predgotovljene dijelove građevine za koje je dokazano da se izvode prema odredbama toga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski projekt), rješenje o tipskom projektu donosi Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu. Tipski projekt može biti sastavni dio pojedinog projekta za ishođenje građevinske dozvole.

 

Vezano za upit distributera drvenih vrtnih kućica o potrebnoj dokumentaciji za tipsku kućicu odnosno što je sve potrebno za dobivanje potvrde o sukladnosti za tipski proizvod, daje se sljedeći odgovor:

Kako se izdavanje certifikata o stalnosti svojstava (potvrde o sukladnosti) sukladno Zakonu o građevnim proizvodima (Narodne novine broj 76/13, 30/14, 130/17 i 39/19) odnosi na građevne proizvode, smatramo da se isti ne može izdati za predmetnu drvenu kućicu jer se ista smatra građevinom.

 

Za drvenu vrtnu kućicu može se ishoditi rješenje o tipskom projektu sukladno članku 77. Zakona o gradnji (Narodne novine broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu.

 

Tipski projekt sadrži sve dijelove propisane za glavni projekt osim dijelova koji se odnose na lokacijske uvjete, uvjete priključenja i posebne uvjete koji ovise o lokaciji građevine. Zahtjev za ishođenje Rješenja o tipskom projektu može podnijeti svaka zainteresirana osoba (proizvođač, distributer, naručilac izrade kućice ili projektant).

 

Napominjemo da se građenju predmetne kućice može pristupiti nakon što se ishodi građevinska dozvola, te da se ista može početi koristiti nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola. Ovisno o načinu korištenja i mjestu gradnje, u nekim slučajevima se gradnji može pristupiti bez građevinske dozvole  sukladno članku 128. Zakona o gradnji ako se radi o jednostavnim građevinama i radovima propisanim Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine broj 112/17, 34/18, 36/19 i 98/19).

 

Vezano uz pitanja je li potrebno montažno-mobilnu kućicu veličine 30-32 m² „atestirati“, kojim propisima je regulirana izrada predmetnih kućica te ukoliko je „atestiranje“ potrebno tko je ovlašten provoditi „ateste“, upućujemo da ukoliko se radi o montažnoj-mobilnoj kućici koja se privremeno ostavlja na nekom mjestu tj. parkira, ista sukladno propisima iz područja gradnje nije građevina.

 

U tom slučaju obzirom da propisi koji reguliraju veličinu i atestiranje takve mobilne kućice nisu u nadležnosti ovoga Ministarstva, upućujemo da se o detaljnijim informacijama obratite ministarstvu nadležnom za promet te ministarstvu nadležnom za turizam.

 

Međutim, ukoliko se radi o slučaju u kojem se montažno kućica trajno postavlja na određeno mjesto, ista predstavlja građevinu pa je za njezino postavljanje, tj. građenje potrebno izdati građevinsku dozvolu.

 

U tom slučaju radi se o građevini koja se sastoji od brojnih predgotovljenih dijelova i građevnih proizvoda, te sukladno Zakonu o gradnji (Narodne novine broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) za takve predgotovljene dijelove građevine postoji mogućnost ishođenja rješenja o tipskom projektu kojim se daje tehničko rješenje građevine, a isti ujedno može biti i sastavni dio pojedinog projekta.

 

Također, postoji mogućnost da se takvom montažnom građevinom trguje kao građevnim proizvodom te se u tom slučaju postupa u skladu s obvezama propisanim propisima iz područja građevnih proizvoda.

 

Povodom vašeg pitanja da li je za postavljanje kioska do 12 m² izvan javne površine (javnog dobra), tj. na zemljištu u privatnom vlasništvu u svrhu obavljanja ugostiteljske, odnosno trgovinske djelatnosti potrebno ishoditi odobrenje/rješenje nadležnog tijela za postavljanje istog ili je takav objekt moguće postaviti samo uz odobrenje predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, obavještavamo vas da se prema odredbi članka 2. stavka 2. podstavka 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine broj 112/17, 34/18, 36/19 i 98/19), bez građevinske dozvole u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo na javnoj površini može graditi kiosk i druga građevina gotove konstrukcije tlocrtne površine do 15 m² u skladu s glavnim projektom, tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu.

 

Navedenim Pravilnikom uređena je mogućnost postavljanja kioska na javnoj površini, a za građenje kioska na zemljištu u privatnom vlasništvu potrebno je ishoditi građevinsku dozvolu sukladno Zakonu o gradnji (Narodne novine broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19). Iznimno od toga, ako je kiosk pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade isti se prema odredbi članka 4. podstavka 1. alineje a. spomenutog Pravilnika može graditi na temelju glavnog projekta. Ovaj glavni projekt sukladno Zakonu o gradnji i spomenutom Pravilniku mora biti u skladu sa svim propisima i pravilima struke koji se odnose na projektiranje tog kioska i ne smije biti protivan prostornom planu.

 

Izjednačavanje pravila za građenje na javnoj površini i na zemljištu u privatnom vlasništvu nije moguće, jer se radi o površinama koji su u različitom planerskom i pravnom režimu, tj. prema odredbama članka 104. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj 68/18 i 110/18) odlukom o komunalnom redu mogu se uređivati samo pitanja vezana za javne površine pa se kiosk na javnoj površini može graditi bez građevinske dozvole u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo i u skladu s rješenjem o tipkom projektu, glavnim projektom ili tehničkoj ocjeni, a za građenje kioska na zemljištu u privatnom vlasništvu potrebna je građevinska dozvola.

 

Vezano uz upit  može li se tipizirati samo armiranobetonsko montažno kućište za trafostanicu, daje se sljedeći odgovor:

Za predgotovljene dijelove građevine za koje je dokazano da se izvode prema Zakonu o gradnji, o čemu je Ministarstvo izdalo rješenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu. Odnosno, sve dok važi propis prema kojem je tipski projekt izrađen, projekt se može prilagati kao dio glavnog projekta. Također, ukoliko se pri izdavanju građevinske dozvole koristi tipski projekt za kojeg je izdano rješenje o tipskom projektu i na kojeg upućuje glavni projekt građevine za koju se građevinska dozvola izdaje, tada navedeni tipski projekt predstavlja dio glavnog projekta i prilaže se u u elektronskom zapisu i navodi se u popisu svih mapa projekta.

 

Prema tome, može se tipizirati cijela trafostanica ili samo betonsko kućište ovisno o potrebama podnositelja zahtjeva.

 

Vezano na upite projektanata treba li glavni projekt sadržavati proračun 'tipskog' čeličnog stupa za rasvjetu ili je u glavnom projektu dovoljno navesti oznaku tipa rasvjetnog stupa iz kataloga proizvođača, daje se sljedeći odgovor:

Prema članku 3. Zakona o gradnji, građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. Prema tome, rasvjetni stup sa fiksnim temeljima je nedvojbeno građevina, za koju se u svrhu ishođenja građevinske dozvole izrađuje glavni projekt kojim se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeta. Glavni projekt ovisno o vrsti građevine sadrži projekte različitih struka. Nastavno tome, za rasvjetni stup je potrebno izraditi građevinski i elektro projekt.

Tipski rasvjetni stup smatra se onaj za koji je sukladno Zakonu o gradnji ishođeno Rješenje o tipskom projektu. Ako se pri izdavanju građevinske dozvole koristi tipski projekt za kojeg je izdano rješenje o tipskom projektu i na kojeg upućuje glavni projekt građevine za koju se građevinska dozvola izdaje, tada navedeni tipski projekt predstavlja dio glavnog projekta i prilaže se u elektronskom zapisu i navodi se u popisu svih mapa projekta.

 

Prema svemu navedenom, u glavnom projektu se ne navodi oznaka tipa rasvjetnog stupa koja je sadržana u katalogu proizvođača već je za ishođenje građevinske dozvole za rasvjetni stup potrebno izraditi glavni projekt rasvjetnog stupa ili priložiti tipski projekt za koje je izdano Rješenje o tipskom projektu.

 

Odredbom članka 2. i članka 3a. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine 112/17, 34/18, 36/19 i 98/19) propisano je da se u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo na javnoj površini može graditi kiosk i druga građevina gotove konstrukcije tlocrtne površine do 15 m² u skladu s glavnim projektom, tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehničkom ocjenom sukladno posebnom zakonu.

 

Slijedom navedene odredbe, sukladno članku 77. stavku 1. Zakona o gradnji (Narodne novine broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) za predgotovljene dijelove građevine za koje je dokazano da se izvode prema odredbama toga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski projekt), rješenje o tipskom projektu donosi Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.

 

Nadalje, što se tiče tehničke ocjene postoje dvije mogućnosti njezina donošenja, a to su donošenje:
 

 

U prvom slučaju, kada se donosi europska tehnička ocjena, sukladno članku 19. Uredbe (EU) br. 305/2011 proizvođač kioska odnosno druge građevine gotove konstrukcije podnosi zahtjev za europsku tehničku ocjenu, te na temelju njega organizacija TAB-ova (tijela za tehničko ocjenjivanje) izrađuje i donosi europski dokument za ocjenjivanje.

 

Načela izrade i donošenja europskog dokumenta za ocjenjivanje, obveze TAB-ova koji zaprimaju zahtjev za europsku tehničku ocjenu, objavljivanje europskog dokumenta za ocjenjivanje te europska tehnička ocjena propisani su člancima 20. do 26. Uredbe (EU) br. 305/2011.

 

U drugom slučaju, kada se donosi hrvatska tehnička ocjena, sukladno članku 37. Zakona o građevnim proizvodima (Narodne novine broj 76/13, 30/14, 130/17 i 39/19) na traženje proizvođača kioska odnosno druge građevine gotove konstrukcije hrvatsko tijelo za tehničko ocjenjivanje (HTTO) uz prethodnu suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja izrađuje hrvatski dokument za ocjenjivanje i izdaje hrvatsku tehničku ocjenu.

 

Načela izrade, sadržaj hrvatskog dokumenta za ocjenjivanje, obveze HTTO-a pri izdavanju hrvatske tehničke ocjene, objavljivanje hrvatskog dokumenta za ocjenjivanje te hrvatska tehnička ocjena propisani su člancima 38. do 42. Zakona o građevnim proizvodima.

 

U vezi navedenoga, želimo napomenuti da je sukladno članku 16. Zakona o građevnim proizvodima upravno tijelo za imenovanje TAB-om Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, dok je sukladno članku 45. Zakona o građevnim proizvodima za imenovanje HTTO-om također nadležno navedeno Ministarstvo.